‘Dok prsti ne zebu, one se ne love’: Kad je pravo vrijeme za izlov lignji?

Iskusni ljudi od ribolova uvijek su govorili: dok prsti ne zebu, lignje se ne love! Takve hladnoće dosad nismo imali. Koliko je more toplo trebala bi jedna duža i jaka bura da ga pošteno ohladi. Bilo bi tada lignji, govore ribolovci.

Bližimo se kraju studenoga, a ovaj mjesec još se nije iskazao u skladu sa svojim imenom. Studeni, a gotovo pa do jučer danju smo mogli biti u kratkim rukavima. Umjesto skafandera i stiskanja uz peći i radijatore. Mnogima takvo vrijeme odgovara i rado bi da potraje, barem do Božića. Nasuprot njima, ljudi od mora i ribolova su nezadovoljni, ljuti… Sve im se poremetilo…

Ovi dani u pravilu su glavna sezona lova lignji. Druga polovica jeseni i početak zime. Trebalo bi tako biti, da je sve normalno. Ali, u prirodi već dugo nema normalnoga, iako će nas meteorolozi uvjeravati da to nenormalno pridonosi stvaranju prosjeka, onoga što zovemo normalnim. Pustimo po strani takva razglabanja, još je mjesec dana do početka kalendarske zime. Tko će ga znati što nam ona donosi..? Možda će se vrijeme unormaliti, možda će se lignje masovno pojaviti i loviti? Možda…

Lignji je malo!

Iskusni ljudi od ribolova uvijek su govorili: dok prsti ne zebu, lignje se ne love! Takve hladnoće dosad nismo imali. Ne samo kod nas na Jadranu, nego u čitavoj zemlji. Nekoliko skromnih minusa u najhladnijim dijelovima zemlje sve je od zime. Barem do trenutka pisanja ovog teksta.

– More je previše toplo, lignje su još duboko. Dok ne zahladi, neće se dizati. Ostaje nam nada, čekanje da zapuše prava bura, govori iskusni ribolovac s jednog od kvarnerskih otoka.

Kaže, tek nekoliko puta otišao je na lignje, nije imao vremena, morao je brati masline. Ulov mu nije bio naročit, ali je, s obzirom na sve okolnosti, zadovoljan.

Pročitajte i:   Predstavnici mjesne zajednice Gradu Zenica predali peticiju protiv gradnje HE Janjići

– Bit će bolje, Mjesec raste, neka još pošteno zahladi… Prognoza često najavljuje olujnu i orkansku buru. I stvarno, zapuše, ali traje jedan dan. Kratko! Gdje su se izgubila ona vremena kad je bura nemilosrdno puhala po tjedan dana. Koliko je more toplo, trebala bi jedna takva da ga pošteno ohladi. Bilo bi tada lignji, govori ribolovac s otoka.

Stanje s lignjama više godina ne zadovoljava ribolovce. Ma ne samo njih, još više zabrinjava one kojima su prioriteti more i njegova bogatstva. U Jadranu lignje su drastično prorijeđene. U jednom razdoblju stanje je bilo katastrofalno. Ljudi su provodili na moru više sati, uzalud pokušavali, mijenjali »pošte« i načine lova, smrzavali se, i ulovili bi 3 – 4 primjerka. »Sram me bilo vratiti se u luku, da me netko ne vidi s takvim ulovom«, komentirao je tada jedan ribolovac. Drugi mi je lani rekao: »Ulov što sam ga nekad brojio u kilogramima, sada brojim u primjercima, a nisu ni veliki«.

Sposobnost oporavka

Što je uzrok skromnim ulovima, odnosno osiromašenju lignji u našem moru. Jednostavno pitanje na koje nije moguće ponuditi isto takav odgovor. Morska bogatstva u cjelini su osiromašena. Neću reći devastirana, iako ponegdje ima i toga. Stanje s lignjama zahtijeva znanstvenu analizu, kao što se radi s mnogim drugim stanovnicima mora, a to je dulji postupak. Možda se netko upusti… Svjedoci smo upravo u našem ribolovnom moru. Nakon znanstvenih istraživanja predložene su određene mjere, prvenstveno restriktivne i – rezultati nisu izostali. I to brzo, jer kao što mi je svojedobno rekao jedan znanstvenik – more ima sposobnost brzog oporavka.

Mnogi ribari drugačije tumače takve pojave. Po njima, to su normalni, prirodni ciklusi događanja u moru. Iskusili su ih u svom poslu, na svojoj koži. U drugoj polovici devedesetih godina srdela je gotovo nestala iz ulova mreža plivarica. Tvornice ribljih konzervi morale su povremeno obustavljati proizvodnju. Pa se vratila u velikim količinama, prije EU restrikcija ostvarivani su rekordni ulovi.

Pročitajte i:   U subotu akcija ‘Livno bez smeća’

Starija generacija, da ne kažem stara, sigurno pamti što se događalo sa zubacima prije pedesetak godina. Napala ih je neka bolest od koje su ugibali, rijetki ulovljeni primjerci imali su po tijelu velike rane. Činilo se da im nema pomoći, da su na putu izumiranja. Ozdravili su i oporavili se, namnožili, puno ih je more. Današnja generacija vjerojatno ne zna što se s njima događalo.

Možda ćemo za koju godinu na sličan način govoriti o lignjama…

Gospodarsko značenje

Lignja nije riba, nego glavonožac, to valjda svi znamo. Jedna od 42 vrste, koliko ih živi u Jadranskom moru. To, zacijelo, rijetki znaju. Gospodarski se iskorištava osam vrsta. Od svih lignja ima najveće značenje. Možda se neke vrste love u većim količinama, ali lignja ima najveću tržišnu vrijednost. Bez obzira što su njena naselja siromašnija, lignja se još uvijek dosta lovi. To što se slabije lovi ručno, ne znači da je netko drugi ne lovi u značajnim količinama. Najviše se lovi pridnenom povlačnom mrežom – koćom. Više se ulovi njom, nego svim ostalim alatima zajedno.

Cijene bolje ne komentirati

Sudeći po cijenama iz naših marketa, stječe se dojam da je stanje s lignjama slično i u ostalim morima. Unatrag nekoliko godina značajno su povećane cijene dubokosmrznutih lignji, patagonica. Svojedobno one su spadale u jeftiniju hranu iz mora, dok danas to nikako nisu. Cijene jadranskih lignji na našim ribarnicama bolje je ne komentirati.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.