NE ČUVAMO BLAGO KOJE IMAMO: U Bosni i Hercegovini ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti onečišenja okoliša

U Bosni i Hercegovini ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti onečišenja okoliša, bilo da se radi o građanskim ili krivičnim predmetima, rečeno je Feni iz Ureda Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP).

S tim u vezi projekat „Jačanje vladavine okolišnog prava u Bosni i Hercegovini – Eko-pravda“ pokrenut je početkom 2023. godine na početnih 12 mjeseci, uz podršku Globalnog programa UNDP-a za vladavinu prava, a kojeg finansira Kraljevina Nizozemska.

S obzirom na fokus projekta, uloga institucionalnih te drugih partnera iz nevladinog i akademskog sektora je nužna za ostvarenje planiranih rezultata. Tu se posebno ističe saradnja sa ekološkim inspekcijama na nivou entiteta i Brčko Distrikta BiH, MUP-om Republike Srpske, Federalnom upravom policije, Graničnom policijom BiH te centrima za edukaciju sudija i tužilaca oba entiteta.

Također je važna uloga akademskog sektora, s obzirom na izučavanje ekološkog prava i pripremanje mladih pravnika za nove funkcije u društvu, a ekološke nevladine organizacije su partneri projekta u oblasti promocije ekoloških ljudskih prava.

Glavni cilj projekta je unapređenje vladavine ekološkog prava, a iz toga su izvedene četiri glavne komponente koje se odnose na poboljšanje regulatornog okvira i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU; jačanje kapaciteta za provođenje zakona; podrška podučavanju ekološkog prava i promocija ekoloških ljudskih prava.

Pročitajte i:   Drama na Skadarskom jezeru: Krivolovci napali čuvare, jednog uboli, napadačima pomogao monah

Do sada je projekat uradio Analizu usklađenosti krivičnih zakona u BiH sa prijedlogom nove direktive EU o krivično-pravnoj zaštiti okoliša, održao dva edukativna seminara za sudije, tužioce i inspektore o ekološkom kriminalu, podržao izradu prijedloga metodologije za mapiranje povreda ekoloških ljudskih prava kao i četiri studije slučaja na tu temu. Osim toga, projekat je upriličio i prvi regionalni sastanak o ekološkoj pravdi u kojem je učestvovalo oko 50 sudija, tužilaca, inspektora, predstavnika ministarstava okoliša i nevladinih organizacija.

Kako kažu u UNDP-u, nažalost, u BiH ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti onečišenja okoliša, bilo da se radi o građanskim ili krivičnim predmetima. U BiH također ne postoje specijalizirani odjeli na sudovima ili tužilaštvima kada se radi o takvim prekršajima odnosno krivičnim djelima, te je nužna dodatna edukacija i podrška radu inspekcija i pravosuđa. Nužna je i veća svijest javnosti u smislu potraživanja svojih ekoloških ljudskih prava pred sudom, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.

Svijest o ekološkim pravima raste, ali ona još uvijek nije na dovoljnom nivou. Postoji izvjesni pomak u vezi razumijevanja ove teme u BiH, s obzirom na globalni preokret u davanju sve veće važnosti uticaju klimatskih promjena na zdravlje planete i sveukupni društveni razvoj, posebno od prošle godine kada je Generalna skupština UN-a svojom rezolucijom uvrstila pravo na zdrav okoliš među osnovna ljudska prava, kažu iz UNDP-a.

Pročitajte i:   Emir Dedić na pecanje ne ide bez Senade: Ona je moj ribolovac, a ja sam majstor (VIDEO)

federalna.ba/Fena

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.