{"id":10601,"date":"2010-01-10T21:18:01","date_gmt":"2010-01-10T20:18:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?page_id=10601"},"modified":"2018-05-23T11:50:52","modified_gmt":"2018-05-23T09:50:52","slug":"jablanicko-jezero","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/jablanicko-jezero\/","title":{"rendered":"Jablani\u010dko jezero"},"content":{"rendered":"<div id='gallery-1' class='gallery galleryid-10601 gallery-columns-2 gallery-size-colormag-featured-image'><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/jablanicko-jezero\/normal_jablanicko15\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"400\" height=\"300\" src=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko15.jpg\" class=\"attachment-colormag-featured-image size-colormag-featured-image\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko15.jpg 400w, https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko15-250x188.jpg 250w\" sizes=\"auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/jablanicko-jezero\/normal_jablanicko_jezero12\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"400\" height=\"300\" src=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko_jezero12.jpg\" class=\"attachment-colormag-featured-image size-colormag-featured-image\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko_jezero12.jpg 400w, https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko_jezero12-250x188.jpg 250w\" sizes=\"auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/jablanicko-jezero\/normal_jablanicko_jezero13\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"400\" height=\"300\" src=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko_jezero13.jpg\" class=\"attachment-colormag-featured-image size-colormag-featured-image\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko_jezero13.jpg 400w, https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_jablanicko_jezero13-250x188.jpg 250w\" sizes=\"auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/jablanicko-jezero\/normal_jablanicko-karta\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"400\" height=\"256\" src=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_Jablanicko-karta.jpg\" class=\"attachment-colormag-featured-image size-colormag-featured-image\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_Jablanicko-karta.jpg 400w, https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/normal_Jablanicko-karta-250x160.jpg 250w\" sizes=\"auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n<p>Jablani\u010dko jezero je nastalo 1953.godine, izgradnjom lu\u010dne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice.Visina brane je 80 metara i jezero se prote\u017ee uzvodno do Konjica.Maksimalna du\u017eina mu je oko 30 km.Povr\u0161ina jezera je 1440 ha, a zapremina oko 290 hm\u0142 pri maksimalnoj ispunjenosti vodom.Najve\u0107a dubina je 80 metara a oscilacije vodostaja su i do 25 metara.<\/p>\n<p>Od ukupno 13 vrsta riba iz sastava ihtiofaune neretvanskih akumulacionih jezera, u Jablani\u010dkom jezeru je ustanovljeno prisustvo sedam ribljih vrsta iz dvije porodice. Porodica <em>Salmonidae <\/em>predstavljena je dvjema autohtonim vrstama i to: poto\u010dnom pastrmkom <em>(Salmo trutta m. fario <\/em>L) i glavaticom <em>(Salmo marmoratus <\/em>Cuv.). Porodica <em>Cyprinidae <\/em>je, pak, zastupljena ve\u0107im brojem vrsta. Ustanovljeno je da iz ove sistematske skupine u ovom ekosistemu \u017eive: struga\u010d <em>{Leuciscus svallize svallize <\/em>Heck. et Kn.), bijeli klijen <em>(Leuciscus cephalus albus <\/em>Bon.), \u0161aran <em>(Cyprinus carpio <\/em>L.) i babu\u0161ka <em>(Carassius auratus gibelio <\/em>BI.). Pored ovih ciprinida, u Jablani\u010dkom jezeru je u sezoni zime 1990. godine konstatirano i prisustvo pijurice <em>(Phoxinellus alepidotus <\/em>Heck.). Ovo je ujedno i prvi nalaz ove endemi\u010dne ribe u ovom dijelu sliva Neretve za vi\u0161e decenija povremenih istra\u017eivanja. Kao \u0161to je istaknuto u uvodnom dijelu ovog rada, u literaturi postoje podaci (V u k o v i \u0107, 1977) da je u Neretvi dosad ulovljen samo jedan primjerak ove ribe.Nalaz \u0160krijelja i Sofrad\u017eije (1990), me\u0111utim, nedvojbeno pokazuje da pijurica \u017eivi u Jablani\u010dkom jezeru.<\/p>\n<p><em>Kvalitativni sastav ihtiofaune akumulacionog jezera Jablanica<\/em><\/p>\n<p>U istra\u017eivanju obavljenom u augustu 1990.godine, od ulovljenih 85 jedinki, zastupljenost po vrstama je bila sljede\u0107a:<\/p>\n<p>1. &#8212; 1 komad Poto\u010dna pastrmka (<em>Salmo trutta m. fario <\/em>L.) <em>Salmonidae<\/em><\/p>\n<p>2. &#8212; 5 komada Glavatica <em>(Salmo marmoratus <\/em>Cuv.)<\/p>\n<p>3. &#8212; 45 komada Struga\u010d &#8211; sval <em>(Leuciscus svallize svallize <\/em>Heck. et Kn.)<\/p>\n<p>4. &#8212; 16 komada Bijeli klijen <em>(Leuciscus cephalus albus <\/em>Bon.)<\/p>\n<p>5. &#8212; 10 komada \u0160aran <em>(Cyprinus carpio <\/em>L,)<\/p>\n<p>6. &#8212; 8 komada Babu\u0161ka <em>(Carassius auratus gibelio <\/em>BI.,)<\/p>\n<p>7. Pijurica <em>(Phoxinellus alepidotus <\/em>Heck.)<\/p>\n<p>Analizom kvalitativnog sastava ihtiofaune vje\u0161ta\u010dkog jezera Jablanica vidi se da ovaj ekosistem naseljava \u010detiri, odnosno, pet vrsta autohtonih riba. Pored toga, konstatirane su i dvije &#8220;nove&#8221; (ciprinidne) vrste: \u0161aran i babu\u0161ka. \u0160aran je unesen planskim poribljavanjima (1970, 1972. i 1974. godine), dok je babu\u0161ka (u isto vrijeme) uz \u0161arana neplanski i nekontrolirano naseljena.(Istra\u017eivanja iz 1990 godine)<\/p>\n<p>Zadnjih godina, osim \u0161to je nestalo glavatice, poto\u010dne pastrmke se mo\u017ee na\u0107i samo na po\u010detku jezera i kod ja\u010dih pritoka (Neretvice), u jezeru su se pojavile jo\u0161 neke vrste ribe, \u0161to planski, \u0161to neplanski. Pored kalifornijske pastrmke i smudja, koji su planski ubacivani u jezero, pojavljivanje linjaka, pliske i sun\u010danice su plod nesavjesnosti ribara i ubacivanja \u017eivih kedera u vodu, a njihova prilagodljivost uslovima Jablani\u010dkog jezera i ekspanzija u brojnosti su dovele do toga da je interes ribolovaca za ribolovom na ovom jezeru naglo splasnuo.Razlog vi\u0161e za izbjegavanje jezera od strane ribara je i pojavljivanje gustog vodenog bilja u priobalnom pojasu. Takodje, prekomjerno ispu\u0161tanje vode u periodu mrijesta ribe\u00a0 uni\u0161tava ikru, te je i prirodna obnova ribljeg fonda time onemogu\u0107ena.<br \/>\nPozitivna stvar, koja se de\u0161ava u zadnjem periodu, je rad\u00a0 udru\u017eenja USR &#8220;Glavatica&#8221; Jablanica, koje gazduje dijelom Jablani\u010dkog jezera a koje teritorijalno pripada op\u0161tini Jablanica. Njihova ribo\u010duvarska slu\u017eba svakodnevno vr\u0161i kontrole na vodi i broj mre\u017ea koje su u tim kontrolama izvadili je do sada impozantan. Nadati se da \u0107e se i njihove kolege iz Konji\u010dkog Udru\u017eenja latiti posla i slijediti primjer kom\u0161ija iz Jablanice, te vratiti Jablani\u010dkom jezeru reputaciju koju ono sigurno zaslu\u017euje.<\/p>\n<p>Jablani\u010dko lake was made on year 1953., with the construction of harbor`s barrage on Neretva river, 5 km upstream from Jablanica. The height of the barrage is 80 meters and the lake is spreading upstream from Konjic. It is about 30 km long. The size of this lake is 1440 hectares. Its maximum depth is 80 meters and oscilations of the water in lake are until 25 meters. In Jablani\u010dko lake is established the pressence of 7 fish type<em>s <\/em>from 2 kinds: <em>Salmonidae,<\/em> with 2 spieces: the brook trout (<em>Salmo trutta m. Fario<\/em>) an<strong>d <\/strong><em>Salmo marmoratus Cuv<\/em>.. The kind <em>Cyprianidae <\/em>is present with more types of fishes. It is established that from this systematic\u00a0 group in this lake lives: Neretvian`s chub (<em>Leuciscus svallize svallize <\/em>Heck. et Kn), white chub (<em>Leuciscus cephalus albus <\/em>Bon.), carp <em>(Cyprinus carpio <\/em>L.) and crucian carp <em>(Carassius auratus gibelio <\/em>BI.).Along these types, in Jablani\u010dko lake in\u00a0 winter season in year 1990. it was confirmed the pressence of <strong>&#8220;pijurica&#8221; &#8211; <\/strong>endemic fish(<em>Leuciscus cephalus albus <\/em>Bon.), carp <em>(Cyprinus carpio <\/em>L.) crucian carp<em>(Carassius auratus gibelio <\/em>BI.). This was the first foundings of\u00a0 this endemic fish in this part of Neretva basin after a decade of explorations.. In literature you can find a datum that untill now, the only one example of this fish is catched. The foundings of \u0160krijelj and Sofrad\u017eija ( 1990), however, there is no doubt that this fish, <strong>&#8220;pijurica&#8221;<\/strong>, lives in Jablani\u010dko lake.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jablani\u010dko jezero je nastalo 1953.godine, izgradnjom lu\u010dne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice.Visina brane je 80 metara i<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"class_list":["post-10601","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/10601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10601"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/10601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57181,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/10601\/revisions\/57181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}