{"id":285,"date":"2006-04-19T00:09:08","date_gmt":"2006-04-18T23:09:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=285"},"modified":"2019-06-05T10:39:16","modified_gmt":"2019-06-05T08:39:16","slug":"znanstveni-rad-alic-b-a-milanovic-f-caklovica-l-saracevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2006\/04\/19\/znanstveni-rad-alic-b-a-milanovic-f-caklovica-l-saracevic\/","title":{"rendered":"Znanstveni rad &#8211;  Ali\u0107 B., A. Milanovi\u0107, F. \u010caklovica, L. Sara\u010devi\u0107"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-286\" title=\"Metala_u_organizmima_11_09\" src=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/Metala_u_organizmima_11_09.jpeg\" alt=\"Metala_u_organizmima_11_09\" width=\"120\" height=\"120\" srcset=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/Metala_u_organizmima_11_09.jpeg 120w, https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/Metala_u_organizmima_11_09-80x80.jpeg 80w, https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/Metala_u_organizmima_11_09-100x100.jpeg 100w\" sizes=\"auto, (max-width: 120px) 100vw, 120px\" \/><strong>SADR\u017dAJ BAKRA, CINKA, KADMIJA, OLOVA I \u017dIVE U MI\u0160I\u0106NOM TKIVU PASTRVA (Salmo            trutta m. fario L.) I \u0160KOBALJA (Chondrostoma nasus L.) IZLOVLJENIH IZ UNE,            VRBASA I DRINE<\/strong><br \/>\n<strong><span style=\"color: #0000ff;\">Sa\u017eetak<\/span><\/strong><br \/>\nU radu autori iznose rezultate istra\u017eivanja esencijalnih (Cu i Z ) i toksi\u010dnih            elemenata (Cd, Hg i Pb) u mi\u0161i\u0107nom tkivu pastrva i \u0161kobalja izlovljenih iz            rijeka Une, Vrbasa i Drine. Ukupno je izlovljeno 404 ribe (334 pastrve i 70            \u0161kobalja)<br \/>\nSadr\u017eaj Cu, Zn, Cd, Hg i Pb je odre\u0111en metodom plamene atomske apsorpcione            spektrofotometrije (AAS) (Cd &#8211; metodom standardnog dodatka i Hg &#8211; Magos-ovom            metodom), a koncentracije su izra\u010dunate iz ba\u017edarne krive i izra\u017eene u mg\/kg            svje\u017eeg uzorka.<br \/>\nU mi\u0161i\u0107nom tkivu riba izlovljenih iz rijeka Une, Vrbasa i Drine, srednja            vrijednost<br \/>\n<!--more-->za Cu su bile pribli\u017ene, za Zn su bile ne\u0161to ve\u0107e u tkivu riba iz Une            i Vrbasa, za Cd su bile ve\u0107e u tkivu riba iz Vrbasa i Drine, za Hg su bile            pribli\u017ene u tkivu riba iz Une i Drine a ve\u0107e u tkivu riba iz Vrbasa, a za Pb su            vrijednosti bile pribli\u017ene. Sadr\u017eaj te\u0161kih metala u mi\u0161i\u0107nom tkivu riba u direktnoj vezi je sa zaga\u0111enjem            rijeka. Od ove sve tri rijeke Una je najmanje zaga\u0111ena. To potvr\u0111uju dobivene            srednje vrijednosti za bakar, cink, kadmij, \u017eivu i olovo, u mi\u0161i\u0107nom tkivu riba,            izlovljenih uzvodno i nizvodno od naseljenih mjesta. Srednje vrijednosti za            ispitivane elemente su ve\u0107e nizvodno od naseljenih mjesta kod rijeke Une. Kod            Vrbasa i Drine te vrijednosti su pribli\u017ene i uzvodno i nizvodno od naseljenih            mjesta. To zna\u010di da je do\u0161lo do zaga\u0111enja njihovih vodotoka, pored drugih            zaga\u0111iva\u010da i otpadnim vodama fabrika, koje su u blizini oba sliva.<br \/>\nMr. Bedrija            Ali\u0107, istra\u017eiva\u010d suradnik;<br \/>\ndr. Ante Milanovi\u0107, redovni profesor;<br \/>\ndr. Faruk            \u010caklovica, redovni profesor;<br \/>\ndr. Lejla Sara\u010devi\u0107, redovni profesor,<br \/>\nZavod za            higijenski nadzor namirnica i za\u0161titu \u017eivotne okoline Veterinarski fakultet            Univerziteta u Sarajevu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SADR\u017dAJ BAKRA, CINKA, KADMIJA, OLOVA I \u017dIVE U MI\u0160I\u0106NOM TKIVU PASTRVA (Salmo trutta m. fario L.) I \u0160KOBALJA (Chondrostoma nasus<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[5,1,807],"tags":[],"class_list":["post-285","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekologija-ocuvanje-okolisa-priroda-ekoloska-svijest-cuvanje-prirode","category-najnovije-vijesti","category-ostale-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=285"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":60877,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285\/revisions\/60877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}