{"id":55543,"date":"2017-10-13T09:54:06","date_gmt":"2017-10-13T07:54:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=55543"},"modified":"2019-06-05T10:14:57","modified_gmt":"2019-06-05T08:14:57","slug":"morska-voda-stigla-do-capljine-poljoprivrednici-zabrinuti-nadlezni-kazu-da-je-sve-uobicajeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2017\/10\/13\/morska-voda-stigla-do-capljine-poljoprivrednici-zabrinuti-nadlezni-kazu-da-je-sve-uobicajeno\/","title":{"rendered":"Morska voda stigla do \u010capljine: Poljoprivrednici zabrinuti, nadle\u017eni ka\u017eu da je sve uobi\u010dajeno"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Aktuelna je tema o dopiranju morske vode do \u010dapljinske doline, \u010dak do Po\u010ditelja. Zbijaju se \u0161ale da \u010capljina postaje drugi bh. grad na moru, a zabrinuti poljoprivrednici ve\u0107 navode prouzro\u010dene \u0161tete te tra\u017ee reakciju dr\u017eave. Nadle\u017ene institucije ka\u017eu kako je ovo dugogodi\u0161nji problem, karakteristi\u010dan za u\u0161\u0107a rijeka u more.
\nPoljoprivrednici iz \u010dapljinskog kraja za uzroke problema navode izgradnju hidroenergetskog projekta Gornji horizonti, ali i prekomjernu eksploataciju \u0161ljunka iz neretvanskog pojasa.<\/p>\n

Slanost vode je problem za poljoprivrednu proizvodnju, a na bu\u0161otini u Gnjili\u0161tima nivo saliniteta pokazuje ekstremne vrijednosti od tri do tri i po posto.<\/p>\n

Poljoprivrednici iz svog iskustva zaklju\u010duju da kod ve\u0107eg prisustva soli mnoge kulture nastradaju, a jedino kupus uspije.<\/p>\n

Marijan Brajkovi\u0107, direktor Poljoprivredne zadruge Matica iz Vi\u0161i\u0107a, za Ve\u010dernji list je kazao kako bi trebalo hitno napraviti ozbiljno nau\u010dno istra\u017eivanje koje bi utvrdilo trenutno stanje.<\/p>\n

“Do\u0161lo je do velike zaslanjenosti tla iz vi\u0161e razloga, a to se posebno vidi na proizvodnji paprike. Mi smo uradili \u0161to smo mogli”, kazao je Brajkovi\u0107 navode\u0107i kako su u zadruzi uradili mnogo toga, proveli mjerenja, izdali bro\u0161ure, ljudima ukazali na probleme i preporu\u010dili kako kroz natapanje i gnojidbu mogu ubla\u017eiti posljedice.<\/p>\n

Iz Agencije za vodno podru\u010dje Jadranskog mora ka\u017eu kako je problem saliniteta na podru\u010dju donjeg toka Neretve karakteristi\u010dan za sva u\u0161\u0107a rijeka u more, gdje slana voda prodire kroz donje slojeve i formira klin prema uzvodnom dijelu.<\/p>\n

“Agencija za vodno podru\u010dje Jadranskog mora ve\u0107 du\u017ei niz godina provodi redovan monitoring stanja povr\u0161inskih vodnih tijela na vi\u0161e lokacija na rijeci Neretvi, od kojih je najnizvodnija ta\u010dka u mjestu Dra\u010devo. Mjeri se cijeli niz parametara u skladu s Odlukom o karakterizaciji povr\u0161inskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda, od kojih se sa salinitetom mogu dovesti u vezu podaci o kloridima, sulfatima i elektroprovodljivosti. Ti podaci su dostupni na web stranici Agencije – jadran.ba”, kazali su za Klix.ba u najodgovornijoj javnoj instituciji za ovu problematiku.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Iz agencije dalje navode kako rezultati ovih mjerenja u povr\u0161inskim vodama ne ukazuju na trend porasta tokom godina, ve\u0107 variraju ovisno o periodu godine i hidrolo\u0161kim uslovima.<\/p>\n

“Izmjerene vrijednosti su po redu veli\u010dina dosta ispod vrijednosti koje su izmjerene u moru i ispod preporu\u010denih granica za vode za pi\u0107e. Problematika podzemnih voda je dosta kompleksna i zahtijeva provo\u0111enje detaljnih multidisciplinarnih analiza kako bi se utvrdila zna\u010dajnost pojedinih pritisaka na kvalitativno i kvantitativno stanje voda. Agencija provodi monitoring stanja podzemnih voda prije obrade za vodoopskrbu stanovni\u0161tva, a podaci su tako\u0111er dostupni na na\u0161oj web stranici. Prilikom ovih ispitivanja je od ranije utvr\u0111en porast sadr\u017eaja klorida na izvori\u0161tu Gabela”, kazali su nam iz Agencije za vodno podru\u010dje Jadranskog mora.<\/p>\n

Problem zaslanjivanja podzemnih voda je izra\u017eeniji s porastom koli\u010dine ispumpavanja vode, \u0161to stvara probleme pri kori\u0161tenju ovakve vode za poljoprivredne svrhe, pogotovo u plasteni\u010dkoj proizvodnji.<\/p>\n

“Ovakve se pojave \u010desto de\u0161avaju u zaobalju i uz u\u0161\u0107a rijeka u more, pogotovo na kr\u0161koj podlozi i u su\u0161nim godinama kakva je 2017. U Republici Hrvatskoj su ra\u0111ena odre\u0111ena ispitivanja i analize podzemnih voda prostora Donje Neretve, ali jo\u0161 uvijek nisu utvr\u0111eni prijedlozi rje\u0161enja i konkretne mjere koje bi sprije\u010dile navedene pojave. S obzirom na sve izra\u017eenije su\u0161e i pove\u0107ane potrebe za natapanjem poljoprivrednih povr\u0161ina, trebalo bi analizirati mogu\u0107nost kori\u0161tenja povr\u0161inskih voda rijeke Neretve za sistemsko navodnjavanje”, navode dalje u Agenciji.<\/p>\n

U Nacrtu Plana upravljanja vodama za vodno podru\u010dje Jadranskog mora, koji je u finalnoj fazi usvajanja, su predvi\u0111ene odre\u0111ene aktivnosti i dodatna istra\u017eivanja u cilju definisanja mjera za ubla\u017eavanje pojave saliniteta u povr\u0161inskim i podzemnim vodama u podru\u010dju donjeg toka rijeke Neretve.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktuelna je tema o dopiranju morske vode do \u010dapljinske doline, \u010dak do Po\u010ditelja. Zbijaju se \u0161ale da \u010capljina postaje drugi<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[1,807],"tags":[],"class_list":["post-55543","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-najnovije-vijesti","category-ostale-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55543"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55543\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55546,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55543\/revisions\/55546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}