{"id":55889,"date":"2017-12-05T17:22:49","date_gmt":"2017-12-05T15:22:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=55889"},"modified":"2019-06-05T10:44:14","modified_gmt":"2019-06-05T08:44:14","slug":"skadarsko-kao-jezero-bezakonja-bivsi-sverceri-i-dalje-love-u-mutnom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2017\/12\/05\/skadarsko-kao-jezero-bezakonja-bivsi-sverceri-i-dalje-love-u-mutnom\/","title":{"rendered":"Skadarsko kao jezero bezakonja: Biv\u0161i \u0161verceri i dalje love u mutnom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Uprkos naznakama dolaze\u0107e ekolo\u0161ke katastrofe, na najve\u0107em balkanskom jezeru lak\u0161e je uhvatiti narkodilera nego krivolovca, tvrde lovo\u010duvari.
\nNeki koriste lak\u0161i metod: u vodu spuste dvije elektrode, prikop\u010dane na transformator i akumulator, i strujom od 110 volti o\u0161amute \u0161arane (krapa) i jegulje u jezeru. Kada o\u0161amu\u0107ene ribe isplivaju na povr\u0161inu, samo ih ubace u \u010damac.<\/p>\n

Drugi bacaju mre\u017ee i pri\u010dvr\u0161\u0107uju ih za muljevito dno. Ta mjesta otkrivaju vrhovi \u0161tapova koji vire iz vode uz obalu jezera na ju\u017enoj granici Crne Gore i Albanije. Ali jedan od krivolovaca na najve\u0107em balkanskom jezeru najvi\u0161e voli stare metode lova. Nekada se u ribolov i\u0161lo sa fenjerima, a danas se koriste baterijske lampe.<\/p>\n

U \u010damcu ravnog dna, pod okriljem no\u0107i, ovaj krivolovac usmjerava snop svjetla u pli\u0107ak, gdje se krapovi kriju me\u0111u \u017ebunjem i trskom. Kada primijeti ribu, ga\u0111a je ostima sa tri zupca. Rijetko se dogodi da proma\u0161i.<\/p>\n

“Da ne ubijem malo ribe, ubio bih nekoga\u201c, rekao je kroz osmijeh za Balkansku istra\u017eiva\u010dku mre\u017eu (BIRN) ovaj krupni \u010dovjek.<\/p>\n

Star je 45 godina i ima troje dece. Nije \u017eelio da bude imenovan, ali nam je objasnio da njegova porodica u rejonu Zete, ju\u017eno od Podgorice, ve\u0107 generacijama koristi osti za ribolov. Osti su strogo zabranjene na Skadarskom jezeru. Kao i kori\u0161tenje struje, podvodnih pu\u0161aka ili dinamita. U sezoni mrije\u0161\u0107enja, od sredine marta do sredine maja, zabranjen je svaki oblik ribolova, uklju\u010duju\u0107i \u0161tapove za pecanje i ribarske mre\u017ee.<\/p>\n

Ali krivolovci ne mare za zabranu.<\/p>\n

Lokalci, koji \u017eive na crnogorskoj strani jezera, kroz \u0161alu ka\u017eu da njihov kraj no\u0107u podsje\u0107a na Las Vegas zbog mno\u0161tva svjetala baterijskih lampi, koje trepere u mraku.<\/p>\n

Za krivolov je zaprije\u0107ena nov\u010dana kazna od 20.000 eura i tri godine zatvora, ali rijetki su slu\u010dajevi koji zavr\u0161e na sudu. Zetski krivolovac nam je rekao da su ga lovo\u010duvari vi\u0161e puta hvatali, ali je svaki put oslobo\u0111en.<\/p>\n

“To su uglavnom ljudi iz na\u0161eg kraja\u201c, ka\u017ee on. “Neki od njih nam se i pridru\u017ee”.<\/p>\n

Borci za za\u0161titu \u017eivotne sredine upozoravaju na ekolo\u0161ku katastrofu koja prijeti jednoj od posljednjih netaknutih prirodnih sredina u Evropi, zbog krivolovaca koji strujom, ostima, udicama i mre\u017eama svake godine neka\u017enjeno izlovljavaju ribu iz jezera u vrijednosti od nekoliko miliona eura. Veliki dio ulova prodaje se na obli\u017enjim pijacama u Podgorici i u Skadru, gradu na albanskoj obali jezera, gdje je skadarski krap delikates.<\/p>\n

“Svi nekako do\u017eivljavaju Skadarsko jezero kao ogromni bankomat u koji se do\u0111e i umjesto da se ukuca pin-kod vi pokradete ribe \u0161to vi\u0161e mo\u017eete”, rekao je ihtiolog i profesor biologije na podgori\u010dkom Prirodno-matemati\u010dkom fakultetu (PMF) Danilo Mrdak.<\/p>\n

Lokalni ribari vjeruju da imaju bogom dato pravo da eksploati\u0161u jezero, dok ekolozi upozoravaju da je najve\u0107a prijetnja ribljem fondu sve bolje organizovan krivolov, kao i korupcija koja je omogu\u0107ila procvat krivolova.<\/p>\n

U regionu koji je bio poznata \u0161vercerska ruta u doba burnog raspada Jugoslavije devedesetih godina, tehnolo\u0161ki napredni kriminalci su zaklju\u010dili da je krivolov isplativiji od \u0161verca oru\u017eja ili narkotika. Uz to je i manje rizi\u010dan.<\/p>\n

“Krivolovca na Skadarskom jezeru je te\u017ee uhvatiti nego narkodilera”, ka\u017ee Dra\u017een Ivanovi\u0107, \u0161ef Slu\u017ebe za\u0161tite zadu\u017eene da \u010duva crnogorsku stranu jezera koja pripada za\u0161ti\u0107enoj zoni Nacionalnog parka (NP). “Zahvaljuju\u0107i savremenoj tehnologiji, svi su povezani sa svima i informacija se jezerom \u0161iri brzinom svjetlosti. To ve\u0107 poprima oblik organizovanog kriminala. Na\u017ealost, mi jedva uspijevamo da zagrebemo vrh ledenog brijega, jer smo ograni\u010deni resursima, zastarjelom opremom i ljudstvom”.<\/p>\n

“Moramo da se naoru\u017eamo”<\/strong><\/p>\n

Na\u010dela o\u010duvanja \u017eivotne sredine uklju\u010dena su u crnogorski Ustav, Crna Gora je ekolo\u0161ka dr\u017eava, i \u2013 bar na papiru \u2013 zemlja je usvojila solidna zakonska rje\u0161enja za za\u0161titu \u017eivotne sredine kojima se reguli\u0161u ribolov i upravljanje nacionalnim parkovima. Skadarsko jezero za\u0161ti\u0107eno je i odredbama dva me\u0111unarodna sporazuma – RAMSAR konvencijom o za\u0161titi mo\u010dvarnih podru\u010dja i Bernskom konvencijom o za\u0161titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani\u0161ta.<\/p>\n

Za za\u0161titu jezera na crnogorskoj strani \u2013 dve tre\u0107ine vodene povr\u0161ine \u2013 nadle\u017eno je Javno preduze\u0107e Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG), osnovano 1993. godine u skladu sa odredbama Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o za\u0161titi prirode. Ali zadatak suzbijanja krivolova spao je na svega 13 lovo\u010duvara koji rade u Slu\u017ebi za\u0161tite NP \u201cSkadarsko jezero\u201d, kojom rukovodi Ivanovi\u0107.<\/p>\n

U bilo koje doba dana, jezero povr\u0161ine 600 kvadratnih kilometara \u010duvaju svega \u010detiri lovo\u010duvara.<\/p>\n

“Postoji bar deset Viber grupa koje nas prate svakog momenta gdje god da se pojavimo\u201c, ka\u017ee Ivanovi\u0107, \u017eale\u0107i se na zastarjelost \u010damaca i opreme njegovih ljudi. “Trebaju nam i no\u0107ni dvogledi. I prije svega, moramo biti naoru\u017eani”.<\/p>\n

\u010cuvarima nije dozvoljeno no\u0161enje li\u010dnog naoru\u017eanja, iako su u ovom regionu, poznatom po \u0161vercu oru\u017eja devedesetih godina, krivolovci nerijetko naoru\u017eani.<\/p>\n

Po\u0161to su rat i sankcije izazvali hiperinflaciju u Srbiji i Crnoj Gori \u2013 posljednje dvije republike koje su ostale u zajednici nakon raspada Jugoslavije 1992. godine \u2013 pored oru\u017eja, lokalni \u0161verceri su otkrili da je \u0161verc drugih roba iz Albanije, kao \u0161to su cigarete, gorivo, odje\u0107a i droga, tako\u0111er veoma profitabilni.<\/p>\n

To je trajalo do pada re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a 2000. godine, nakon \u010dega su \u0161verceri po\u010deli da se okre\u0107u krivolovu, obja\u0161njavaju lokalni \u017eitelji i borci za za\u0161titu prirode. Kada je Crna Gora proglasila nezavisnost 2006. godine, nezakoniti ribolov je ve\u0107 bio dobro razvijena kriminalna privredna grana. Ivanovi\u0107 procjenjuje da crnogorski krivolovci svake godine izvade iz jezera ribe u vrijednosti izme\u0111u sedam i osam miliona eura.<\/p>\n

“Nisam zadovoljan brojem podnijetih krivi\u010dnih prijava i koli\u010dinom zaplijenjene opreme za krivolov”, ka\u017ee on. “Ali imaju\u0107i u vidu na koliko ljudi mogu da ra\u010dunam, moram biti zadovoljan postignutim”.<\/p>\n

Za prvih \u0161est mjeseci 2017. godine, podnijete su krivi\u010dne prijave protiv 17 osoba, a lovo\u010duvari su konfiskovali opremu koja uklju\u010duje jedan transformator, jednu lova\u010dku pu\u0161ku, dva \u010damca i tri elektrode, ka\u017eu u NPCG. Javno preduze\u0107e je tako\u0111er podnijelo zahtjeve za pokretanje prekr\u0161ajnih postupaka protiv 20 osoba, od kojih su zaplijenjene 42 mre\u017ee, troje osti i vi\u0161e lampi i plinskih boca. Ali to nije velika utjeha borcima za za\u0161titu \u017eivotne sredine, koje brine smanjivanje ribljeg fonda.<\/p>\n

U izvje\u0161taju, koji je u oktobru objavila Njema\u010dka organizacija za tehni\u010dku saradnju (GIZ), ukazuje se na ugro\u017eenost ribljih vrsta za\u0161ti\u0107enih nacionalnim i evropskim zakonima o za\u0161titi prirode.<\/p>\n

“Ekonomski va\u017ene vrste kao \u0161to su krap i ukljeva eksploati\u0161u se nekontrolisano i \u010desto protivzakonito, iako se o stanju fonda i maksimalnom odr\u017eivom ulovu zna veoma malo ili ni\u0161ta”, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n

Mrdak procjenjuje da krivolov \u010dini 60 posto ukupnog ribolova na Skadarskom jezeru. Prema njegovom mi\u0161ljenju, za 30 doma\u0107ih i desetak naknadno unijetih ribljih vrsta koje \u017eive u jezeru najopasniji je krivolov kori\u0161\u0107enjem elektri\u010dne energije. Prema istra\u017eivanju koje je sproveo 2013. godine, usljed prekomjernog izlovljavanja populacija ukljeve u jezeru smanjila se za 90 posto. Lobirao je za potpunu zabranu ribolova tih malih, srebrnastih riba tokom \u010ditave godine, da bi se populaciji dalo vremena da se oporavi. Pro\u0161le godine NPCG je proglasilo moratorij na ribolov ukljeve, ali ihtiolozi ne\u0107e znati da li je zabrana dala rezultate prije sljede\u0107e zime.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, Mrdak zahtijeva i cjelogodi\u0161nju zabranu ribolova za krapa.<\/p>\n

“U nekoliko posljednjih godina primje\u0107ujemo da su krupniji primjerci krapa postali izuzetno rijetki, \u010dak i za profesionalne ribare, \u0161to jasno pokazuje da je vrsta izlo\u017eena velikom pritisku, jer su izgledi da jedinka pre\u017eivi dovoljno dugo da naraste prije nego \u0161to bude ulovljena veoma mali”, ka\u017ee on. “Posredni dokaz za to je izuzetno visoka cijena krupnijih primjeraka krapa”.<\/p>\n

Razvijeno tr\u017ei\u0161te<\/strong><\/p>\n

Stanovnici ovog kraja ka\u017eu da se odli\u010dan ukus skadarskog krapa mo\u017ee objasniti \u010disto\u0107om vode koja se kroz rijeku Mora\u010du uliva u jezero sa planina na sjeveru Crne Gore.<\/p>\n

Ispred najve\u0107e natkrivene podgori\u010dke pijace novinar BIRN-a je, u sred ribolovnog zabrana, prona\u0161ao prodavce koji nezakonito prodaju krapa iz kamiona. Ribe u plasti\u010dnim kesama, koje su jo\u0161 \u017eive, neke sa tragovima uboda osti, prodavale su se po cijeni od pet eura po kilogramu, \u0161to je bar dvostruko vi\u0161e od cijene tokom ostatka godine, kada je ribolov dozvoljen. Ve\u0107i primjerci krapa mogu ko\u0161tati i stotinu eura.<\/p>\n

Krivolovci iz blisko povezanih zajednica u regionu Zete opisali su kako funkcioni\u0161e ta intenzivna trgovina uz posredovanje nakupaca, kojima je potrebno svega 20 minuta da jo\u0161 \u017eivu ribu iz jezera dovezu do Podgorice.<\/p>\n

Jedan od njih je rekao BIRN-u da vje\u0161t krivolovac mo\u017ee da zaradi oko 1.000 eura mjese\u010dno, ako koristi struju. Prosje\u010dna mjese\u010dna plata u Crnoj Gori je oko 500 eura.<\/p>\n

“Radim sa istim provjerenim kupcem ve\u0107 10 godina. On vjerovatno prodaje ribu restoranima i prodavcima na pijaci. I najbolje pla\u0107a\u201c, dodao je.<\/p>\n

U Inspekciji za ribolov i poljoprivredu u okviru Ministarstva poljoprivrede su rekli BIRN-u da u julu da na pijacama i restoranima sprovode nadzor radi sprje\u010davanja nelegalne prodaje ribe. Ali tvrde da jo\u0161 nisu dobijali prijave za nelegalne aktivnosti.<\/p>\n

Na Skadarskom jezeru vide se brojni dokazi kr\u0161enja zakona<\/strong><\/p>\n

Jedne prohladne no\u0107i u maju, u periodu kada je ribolov zabranjen, dvojica lovo\u010duvara u pono\u0107noj patroli imali su pune ruke posla vade\u0107i mre\u017ee krivolovaca u blizini u\u0161\u0107a Mora\u010de. Neke od mre\u017ea bile su du\u017ee od 100 metara i pune krapa. Jedna mre\u017ea se zamotala oko elise vanbrodskog motora; \u010ditav sat su skalpelima osloba\u0111ali motor.<\/p>\n

Oni ka\u017eu da nema mnogo izgleda da uhvate krivolovce na djelu, jer se oni na prvi zvuk motora lovo\u010duvarskog \u010damca skrivaju iza guste trske u pli\u0107aku, tamo gdje lovo\u010duvari na svojim \u010damcima sa dubljim gazom ne mogu da pri\u0111u. Ponekad mogu samo bespomo\u0107no da gledaju krivolovce na njihovim \u010damcima od sa ravnim dnom, iako su udaljeni svega nekoliko metara. \u010cak i ako ih uhvate na djelu, naj\u010de\u0161\u0107e ne mogu mnogo da u\u010dine.<\/p>\n

“Nose rudarske \u0161ljemove sa lampama i kapulja\u010de tako da ne mo\u017eemo da ih prepoznamo. Nikada ne nose li\u010dna dokumenta da ne bismo mogli da utvrdimo njihov identitet\u201c, ka\u017ee Radonja Mara\u0161, govorljivi lovo\u010duvar koji je na du\u017enosti tek nekoliko mjeseci.<\/p>\n

Na dnevnom izletu u iznajmljenom \u010damcu, novinar BIRN-a je bio u prilici da vidi kako lovokradice bez zazora kr\u0161e ribolovni zabran oko ostrva Grmo\u017eur, lokacije nekada\u0161njeg zatvora u blizini Virpazara. Nadomak ru\u0161evina zatvora iz 19. vijeka, koji je bio poznat kao crnogorski Alkatraz, ribari su \u0161irili mre\u017ee i zabacivali udice. Na obli\u017enjoj rijeci Gostilj, krivolovci su u vodu pro\u0161aranu \u017ebunjem spu\u0161tali elektrode i skupljali o\u0161amu\u0107ene ribe. Kada se u daljini pojavio lovo\u010duvarski \u010damac, sva aktivnost na vodi odmah je prestala.<\/p>\n

Optu\u017ebe za korupciju<\/strong><\/p>\n

Ali ni prisustvo lovo\u010duvara ne sprje\u010dava krivolov. Prema tvrdnjama nekih aktivista i lokalnih ribara koje je BIRN intervjuisao, lovo\u010duvari na Skadarskom jezeru su \u010desto i sami dio problema.<\/p>\n

“Lovo\u010duvari su djelimi\u010dno odgovorni za rasprostranjenost krivolova\u201c, rekao je \u017deljko Radenovi\u0107, pecaro\u0161 i aktivista u Timu za o\u010duvanje krapa, nevladinoj organizaciji posve\u0107enoj za\u0161titi riblje populacije u Skadarskom jezeru. “Problem je u nepotizmu i podmi\u0107ivanju, a \u010desto i oni sami u\u010destvuju u krivolovu.\u201c<\/p>\n

Radenovi\u0107 i drugi pecaro\u0161i iz Tima za o\u010duvanje krapa nadziru jezero i obavje\u0161tavaju vlasti o slu\u010dajevima ribolova pomo\u0107u struje.<\/p>\n

Jedan dugogodi\u0161nji krivolovac rekao je novinaru BIRN-a da je \u010duo da ribari pla\u0107aju mito lovo\u010duvarima ili im daju procenat prihoda od prodaje \u2013 ali on to sam nikada nije radio, jer poznaje gotovo sve lovo\u010duvare.<\/p>\n

“Jednom su mom ocu oduzeli osti i neke mre\u017ee, ali brzo su ih vratili\u201c, ka\u017ee on. “Opasno je jedino kada se pojavi neki novi lovo\u010duvar. Ali i oni brzo izgube volju za radom. \u010cim prime prvu platu”.<\/p>\n

Lovo\u010duvari su rekli da primaju izme\u0111u 200 i 300 eura mjese\u010dno.<\/p>\n

Slu\u017eba za\u0161tite NP \u201cSkadarsko jezero\u201d 2013. godine dospjela je na naslovne strane kada se otkrilo da je jedan od lovo\u010duvara podnio interni izvje\u0161taj u kojem je naveo da su ga trojica kolega sprije\u010dili da konfiskuje agregat kori\u0161ten za krivolov strujom. Prema patrolnom listu u koji je BIRN imao uvid, razlog koji su ti lovo\u010duvari naveli bilo je to \u0161to su vlasnici agregata radili za mo\u0107nog lokalnog biznismena. Nijedan od trojice lovo\u010duvara nije dobio otkaz ili suspenziju, ali jedan od njih je ka\u017enjen tako \u0161to mu je na dva mjeseca plata umanjena za 20 posto, saop\u0161tili su ranije iz NPCG.<\/p>\n

Ivanovi\u0107, koji je do\u0161ao na \u010delo slu\u017ebe 2016. godine, jedan je od malobrojnih \u010duvara koji nisu iz okoline jezera. On poti\u010de iz regiona Ku\u010di u blizini granice sa Albanijom, sjeveroisto\u010dno od Podgorice, a sada \u017eivi u glavnom gradu. Upitan o optu\u017ebama za korupciju me\u0111u lovo\u010duvarima, on optu\u017ebe nije potvrdio, niti odbacio, ve\u0107 je odgovorio da su mu potrebni mla\u0111i ljudi koji nisu iz tog regiona i koji se dobro razumiju u ekolo\u0161ke probleme.<\/p>\n

“Toliko imam povjerenja u lovo\u010duvare da sam \u010ditav ribolovni zabran odradio sa dva ili tri \u010dovjeka koji su u tom periodu bili anga\u017eovani i prekovremeno\u201c, rekao je.<\/p>\n

Ivanovi\u0107 krivi \u010delnike u NPCG i tvrdi da nemaju razumijevanja za izazove sa kojima se njegova slu\u017eba suo\u010dava. Ka\u017ee da bi za za\u0161titu tokom 24 sata bilo potrebno najmanje 30 dobro obu\u010denih lovo\u010duvara.<\/p>\n

Iz NPCG su saop\u0161tili da im jo\u0161 niko nije prijavio korupciju me\u0111u lovo\u010duvarima, da im je poznato da je potrebno vi\u0161e ljudi i da \u0107e uskoro zaposliti jo\u0161 dvojicu. Tako\u0111er, tvrde, planiraju da nabave bolju opremu za lovo\u010duvare, GPS ure\u0111aje, dvoglede i kamere, saop\u0161teno je iz slu\u017ebe NPCG za odnose sa javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Po\u010detkom novembra, policija je uhapsila navodnog lovokradicu na osnovu dojave. Saop\u0161tili su da je uhap\u0161en trideset\u010detvorogodi\u0161nji Milorad Mara\u0161, sa transformatorom, elektrodama i ve\u0107om koli\u010dinom ribe u \u010damcu. Optu\u017een je za nedozvoljeni ribolov, \u0161to on pori\u010de. Ispostavilo se da je u pitanju sin Milenka Mara\u0161a, dugogodi\u0161njeg lovo\u010duvara koji je patrolirao istim dijelom jezera neposredno prije hap\u0161enja. Mara\u0161 je izjavio da nije primijetio nikakve nezakonite aktivnosti i da je \u010ditav slu\u010daj sigurno “namje\u0161ten”, ali nije rekao ko im je to mogao u\u010diniti. Iz NPCG su najavili istragu povodom slu\u010daja.<\/p>\n

“Paradigma dru\u0161tva”<\/strong><\/p>\n

S druge strane granice, u Albaniji, Skadarsko jezero se nalazi pod upravom Organizacije za upravljanje ribolovom u Skadarskom jezeru (OMP).<\/p>\n

To javno preduze\u0107e je optere\u0107eno skandalom o kojem je BIRN izve\u0161tavao 2014. godine, kada je objavljeno da OMP napla\u0107uje reket za za\u0161titu lovokradica koji koriste elektri\u010dnu struju.<\/p>\n

\u0160ef OMP Arjan \u0106inari odbija sve optu\u017ebe. U razgovoru ispred njegove kancelarije u Skadru sa panoramskim pogledom na jezero, ponovio je da on i njegovi ljudi nemaju nikakve veze sa nelegalnim ribolovom ili primanjem mita.<\/p>\n

“To se nikada nije dogodilo”, rekao je. “To bi bilo kao da lopovu otvaramo vrata sopstvene ku\u0107e”.<\/p>\n

\u0106inari je rekao da je vodio te\u0161ku bitku kada je preuzeo ovaj posao prije desetak godina, da promijeni stavove lokalnog stanovni\u0161tva prema krivolovu, pa se sada najve\u0107i dio nelegalnog ribolova odvija sa crnogorske strane granice.<\/p>\n

“Saznao sam da u Crnoj Gori koriste elektri\u010dnu struju za krivolov i transformatore koji mogu da proizvedu napon od 800 do 1.000 volti\u201c, ka\u017ee on. Dodao je da njegovi lovo\u010duvari \u010desto vi\u0111aju svijetla baterijskih lampi i dokaze o ribolovu pomo\u0107u struje u blizini Pothuma, crnogorskog pograni\u010dnog sela na sjeveroisto\u010dnoj obali jezera.<\/p>\n

Denik Ul\u0107ini, biolog sa Univerziteta u Skadru, ka\u017ee da je krivolov jednako rasprostranjen na obje strane jezera.<\/p>\n

“Mislim da moramo uraditi procjenu populacije ribe za \u010ditavo jezero i natjerati [albansku] dr\u017eavu da se uklju\u010di u za\u0161titu jezera\u201c, ka\u017ee Ul\u0107ini.<\/p>\n

\u0160ef crnogorskih lovo\u010duvara osporava \u0106inarijeve tvrdnje da na albanskoj strani ima manje problema.<\/p>\n

“Vidimo da se tamo ribari no\u0107u, vidimo krivolovce, baterijske lampe, agregate, sve je to na njihovoj strani\u201c, ka\u017ee on. “Krivolovci \u010desto nelegalno prelaze u na\u0161e vode i uglavnom love ovdje, s na\u0161e strane”.<\/p>\n

NPCG i OMP nemaju sporazume o zajedni\u010dkom upravljanju Skadarskim jezerom. Te dvije organizacije imale su samo dva sastanka otkako je vlada Albanija 2014. godine prenijela upravljanje jezerom na OMP. I Albanija i Crna Gora su kandidati za priklju\u010denje Evropskoj uniji, pa se konzervacionisti nadaju da \u0107e se tokom pregovora o pristupanju ekolo\u0161ka pitanja na\u0107i u centru pa\u017enje.<\/p>\n

Pred otvaranje poglavlja 27, koje se odnosi na problematiku \u017eivotne sredine, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) u Crnoj Gori radi na izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu.<\/p>\n

“Nova zakonska rje\u0161enja \u0107e pobolj\u0161ati sada\u0161nji zakonski okvir, pro\u0161iriti ovla\u0161tenja lovo\u010duvara za za\u0161titu ribljeg fonda, reformisati kaznenu politiku i uvesti moderne tehnologije za izdavanje dozvola i prikupljanje i obradu podataka o ribolovu u slatkim vodama\u201c, izjavio je savjetnik u Direktoratu za ribarstvo pri MPRR Deniz Frljuk\u010di\u0107.<\/p>\n

Jovana Janju\u0161evi\u0107, \u010dlanica saveza ekolo\u0161kih grupa poznatog pod imenom Koalicija 27, opisala je nezakoniti ribolov kao “goru\u0107e pitanje na podru\u010dju za\u0161tite \u017eivotne sredine, u \u010dijem rje\u0161avanju jo\u0161 nije uo\u010den zna\u010dajan i sistemski napredak.\u201c<\/p>\n

“Lovo\u010duvarske slu\u017ebe treba da budu adekvatno opremljene, a inspekcijski nadzor treba poja\u010dati dodatnim ljudstvom i radom na prevenciji\u201c, rekla je ona.<\/p>\n

Za ihtiologa Mrdaka, \u010ditav problem se svodi na pitanje politi\u010dke volje u zemlji koja je optere\u0107ena korupcijom i zloupotrebama vlasti. “To je paradigma dru\u0161tva u cjelini\u201c, ka\u017ee on. “Ne mo\u017eete o\u010dekivati da ta oblast bude izuzetak u dru\u0161tvu koje ima toliko nerije\u0161enih problema”.<\/p>\n

On smatra da preveliki broj ljudi gura glavu u pijesak pred problemom za\u0161tite jednog od bisera Balkana. Stoje\u0107i na osmatra\u010dnici pored jezera, pokazao je na vodu i rekao sarkasti\u010dnim tonom: “Ja imam min\u0111u\u0161u, \u2018angry bird\u2019 majicu i vrlo neozbiljno se bavim ovim istra\u017eivanjem\u201c, rekao je. “Ne znam za\u0161to me uop\u0161te i snimate kada evo vidite ovdje i delfini plivaju i divna je situacija, jer ribe ima koliko \u017eelite”.<\/p>\n

Ivan \u010ca\u0111enovi\u0107 je crnogorski novinar koji radi za dnevnik Vijesti. Ovaj \u010dlanak je nastao u okviru projekta Balkanske stipendije za izvrsnost u novinarstvu, uz podr\u0161ku Fondacije ERSTE i Fondacija za otvoreno dru\u0161tvo, u saradnji sa Balkanskom istra\u017eiva\u010dkom mre\u017eom.<\/p>\n