{"id":56430,"date":"2018-03-19T11:07:51","date_gmt":"2018-03-19T09:07:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=56430"},"modified":"2019-06-05T10:35:08","modified_gmt":"2019-06-05T08:35:08","slug":"bih-bogata-rijetkim-vrstama-vodozemaca-prenjski-dazdevnjak-se-krece-nocu-ivanjski-rovas-necujan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2018\/03\/19\/bih-bogata-rijetkim-vrstama-vodozemaca-prenjski-dazdevnjak-se-krece-nocu-ivanjski-rovas-necujan\/","title":{"rendered":"BiH bogata rijetkim vrstama vodozemaca: Prenjski da\u017edevnjak se kre\u0107e no\u0107u, ivanjski rova\u0161 ne\u010dujan"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Adnan Zimi\u0107 je magistar biologije koji se od djetinjstva bavi prou\u010davanjem vodozemaca i gmizavaca. Bez straha hvata zmije i druge gmizavce u svrhu prou\u010davanja, a dane naj\u010de\u0161\u0107e provodi na nepristupa\u010dnim planinskim mjestima kako bi otkrio vi\u0161e podataka o vrstama u BiH koje su vrlo rijetke i ugro\u017eene.
\nPotpredsjednik je Udru\u017eenja ATRA koje se bavi o\u010duvanjem i za\u0161titom ugro\u017eenih vrsta gmizavaca i vodozemaca, a trenutni fokus im je prenjski da\u017edevanjak kojeg istra\u017euju od 2013. godine.<\/p>\n

Kako Zimi\u0107 ka\u017ee, to je no\u0107na \u017eivotinja o kojoj se gotovo ni\u0161ta ne zna, a \u017eivi na nepristupa\u010dnim mjestima (alpske livade iznad 1.700 metara nadmorske visine). Tako\u0111er, istra\u017euju i endemsku vrstu \u010dovje\u010diju ribicu kojom je BiH izuzetno bogata.<\/p>\n

“Vrsta prenjski da\u017edevnjak je otkrivena na planini Prenj, tako je i dobila ime, a predstavlja endemsku vrstu Dinarida. Istra\u017eivanje prenjskog da\u017edevnjaka zahtijeva dugo hodanje, backpacking i kampovanje na otvorenom. Pored toga, Udru\u017eenje je u\u010destvovalo u projektu za\u0161tite \u010dovje\u010dije ribice u saradnji s Hrvatskim herpetolo\u0161kim dru\u0161tvom Hyla. \u010covje\u010dija ribica (lat. Proteus anguinus) je endem podzemnih slatkovodnih stani\u0161ta dinarskog kr\u0161a. Cilj projekta je bio ustanoviti rasprostranjenost vrste u BiH i odrediti populacije na kojima se mo\u017ee vr\u0161iti monitoring. Ljudima nije poznata \u010dinjenica da je BiH jedna od najbogatijih zemalja po nastanjenosti \u010dovje\u010dije ribice”, rekao je Zimi\u0107.<\/p>\n

Od svih vrsta koje izu\u010dava najzanimljiviji mu je ivanjski rova\u0161 (lat. Ablepharus kitaibelii). Rije\u010d je o najmanjem evropskom gu\u0161teru koji se kre\u0107e poput zmije.<\/p>\n

“Njegovo prisustvo je vrlo te\u0161ko odrediti jer se kre\u0107e ne\u010dujno. Stari literaturni podaci su ukazivali na njegovo postojanje u BiH i zbog toga smo ga aktivno tra\u017eili u posljednjih nekoliko godina. Nakon velikog broja iscrpljuju\u0107ih izlazaka na teren prona\u0111en je 2017. godine. Na\u017ealost, do\u0161li smo do zaklju\u010dka da je populacija vrlo mala, ugro\u017eena i izolirana od svih ostalih te fakti\u010dki \u017eivi u 20 kvadratnih metara”, rekao je Zimi\u0107.<\/p>\n

Isti\u010de kako su sve ove \u017eivotinje dodatno bitne jer predstavljaju centralnu kariku i najbitniju vezu u mre\u017eama ishrane. Indirektno utje\u010du na brojnost drugih organizama, da njih nema bilo bi previ\u0161e insekata i sitnih glodara, a premalo ptica i velikih sisara.<\/p>\n

U ovom lancu bitne su i zmije, a u na\u0161oj zemlji \u017eive tri vrste koje su otrovne: mali \u0161argan (Vipera ursinii), \u0161arka ili veliki \u0161argan (Vipera berus) i poskok (Vipera ammodytes).<\/p>\n

“Opasan po zdravlje \u010dovjeka mo\u017ee biti samo poskok, mada su smrtni slu\u010dajevi vrlo rijetki. U su\u0161tini ujedi se de\u0161avaju naj\u010de\u0161\u0107e ako stanete ili sjednete na zmiju. Tako da je jedini vid za\u0161tite da malo pazite dok hodate, a detaljno pregledate mjesto na koje \u0107ete sjesti dok boravite u prirodi. Ina\u010de, zmije se pla\u0161e ljudi i uvijek bje\u017ee od nas, tako da nema pretjerane brige. Za\u010dudili biste se koliko je neke zmije te\u0161ko uhvatiti”, ka\u017ee Zimi\u0107.<\/p>\n

Ukoliko budete imali tu nesre\u0107u da vam zmija u\u0111e u ku\u0107u, Zimi\u0107 poru\u010duje da uvijek mo\u017eete zvati nekog iz Udru\u017eenja ATRA te da \u0107e je njihovi \u010dlanovi premjestiti na sigurno mjesto.<\/p>\n

Ovaj mladi nau\u010dnik koji je na putu da postane doktor nauka, izu\u010davanjem se bavi profesionalno ve\u0107 pet godina i do sada je objavio vi\u0161e od 20 radova iz herpetologije, koautor je jedne knjige i izlagao je na simpozijima i kongresima. Tako\u0111er, dobitnik je dva granta Fondacije Rufford koja se bavi upravo o\u010duvanjem prirode i \u017eivotinja.<\/p>\n

“Ovu vrstu nauke sam prihvatio jo\u0161 kao student, jer je BiH ‘hotspot’ evropske bioraznolikosti, a nije nimalo istra\u017eena. Vodozemci i gmizavci su bioindikatori o\u010duvanih ekosistema, nemam strah hvatati ove \u017eivotinje, volim raditi na terenu i biti okru\u017een prirodom. Jo\u0161 od djetinjstva sam hvatao gu\u0161tere i bio fasciniran njihovim izgledom i pona\u0161anjem”, kazao je Zimi\u0107.<\/p>\n

Isti\u010de kako biologija u BiH na\u017ealost nije popularna, \u010dak ni me\u0111u studentima koji studiraju na ovom odsjeku.<\/p>\n

“Na\u017ealost, biolozi ne shvataju da treba po\u010deti graditi sebe i aktivirati se na polju interesovanja jo\u0161 od ranih studentskih dana”, kazao je.<\/p>\n

U nastavku svoje karijere planira se fokusirati na polje genetike i kripti\u010dnih vrsta (vrste koje su izgledom iste, a geneti\u010dki mnogo razli\u010dite).<\/p>\n

“Aktivnije \u0107u raditi na procjenama veli\u010dina populacija ugro\u017eenih vrsta. Rezultati toga \u0107e pokazati da li je do\u0161lo do promjena u veli\u010dini populacija i da li one te\u017ee izumiranju te kojom se brzinom ti procesi de\u0161avaju”, kazao je Zimi\u0107.<\/p>\n

U okviru udru\u017eenja nastavlja rad i na ostalim projektima, procjeni distribucije i statusa za\u0161tite panonskog krestastog vodenjaka (lat. Triturus dobrogicus), ekolo\u0161koj i geneti\u010dkoj analizi poto\u010dne \u017eabe (lat. Rana graeca), metamorfoznom paradoksu \u017eabe \u010de\u0161njarke (lat. Pelobates fuscus) itd.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanjima vrsta Udru\u017eenje ATRA danas ima bazu od vi\u0161e od 3.000 unosa koja mo\u017ee poslu\u017eiti svim nau\u010dnicima, studentima i u\u010denicima u istra\u017eivanjima.<\/p>\n