Iako se u javnosti i medijima BiH isti\u010de kao zemlja prostranih i o\u010duvanih prirodnih vrijednosti, prakti\u010dno se jako malo radi na njihovoj za\u0161titi, isti\u010de Dejan Kulijer iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine povodom 22. maja, Me\u0111unarodnog dana biodiverziteta. On isti\u010de da o na\u0161em odnosu prema prirodi najbolje govori odnos prema najugro\u017eenijim i najvrijednijim prirodnim vrijednostima, poput rijeka, jezera i \u0161uma koje se neplanski iskori\u0161tavaju ili potpuno uni\u0161tavaju, pa \u010dak i u najvrijednijim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n
Iva Miljevi\u0107, koordinatorica programa Biodiverzitet i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja iz Centra za \u017eivotnu sredinu ka\u017ee da ova organizacija ve\u0107 godinama ukazuje na bogatstvo, vrijednosti, ali i sve ve\u0107u prijetnju biodiverzitetu Bosne i Hercegovine, te nastavlja da provodi aktivnosti koje \u0107e omogu\u0107iti dugoro\u010dan opstanak vrsta i stani\u0161ta uz su\u017eivot sa lokalnim zajednicama. \u201c\u010cinjeni\u010dno stanje ukazuje na izrazito lo\u0161u globalnu situaciju, ali isto tako napominjemo da jo\u0161 uvijek nije kasno za promjene koje su mogu\u0107e. Kao i u drugim sektorima, i u upravljanju prirodom vidimo uticaj privatnih interesa, bilo da se radi o hidroenergiji, novim turisti\u010dkim kompleksima ili \u010dak nelegalnim aktivnostima kao \u0161to je krivolov. O\u010dekujemo konkretne i nedvosmislene korake kako bismo sa\u010duvali ono \u0161to je najvrijednije i \u0161to je milionima godina stvarano\u201d, istakla je Iva Miljevi\u0107.<\/p>\n
Iz dana u dan, stanje prirode, biodiverziteta i kvaliteta ljudskih \u017eivota na na\u0161oj planeti postaje sve lo\u0161ije. Evidentno je da \u0107e se svijet suo\u010diti sa ekolo\u0161kim kolapsom i masovnim izumiranjima ako se ne poduzmu drasti\u010dne mjere za promjenu dru\u0161tvenih i ekonomskih sistema. Ovome u prilog ide i globalna procjena Me\u0111uvladine nau\u010dno-politi\u010dke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES), me\u0111uvladinog tijela koje je protekle tri godine pripremalo izvje\u0161taj u kome su izlo\u017eeni glavni pokreta\u010di i uzroci globalnog kolapsa biodiverziteta i poziva na hitnu regulatornu promjenu.<\/p>\n
Izvje\u0161taj IPBES-a je najopse\u017enija nau\u010dna globalna procjena o biodiverzitetu i uslugama ekosistema koju trebaju usvojiti vlade. Dokument oslikava promjene u preteklih 50 godina, povezuju\u0107i puteve ekonomskog razvoja i uticaja na prirodu koji je izazvan ljudskim djelovanjem.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o Bosni i Hercegovini, kako isti\u010de Dejan Rado\u0161evi\u0107 iz Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu kulturno-istorijskog i prirodnog naslje\u0111a Republike Srpske, na nivou dr\u017eave i entiteta usvajanje strategija koje u sebi imaju ili treba da imaju komponentu za\u0161tite \u017eivotne sredine je sporo, \u0161to dodatno usporava i njihovu provedbu. \u201cPotrebno je ubrzati proces usvajanja strategija te uklju\u010diti u izradu strategija i planova sve relevantne interesne strane, \u0161to bi omogu\u0107ilo i efikasniju primjenu nacionalnih ciljeva i u kona\u010dnici o\u010duvan biodiverzitet\u201d, naglasio je Rado\u0161evi\u0107.<\/p>\n
Situacija po pitanju stvarne za\u0161tite biodiverziteta u Bosni i Hercegovini je daleko od sjajne. Uzrok tome le\u017ei u nedovoljnom izdvajanju bud\u017eetskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima, nepostojanju planova upravljanja i adekvatnog sistema za\u0161tite, monitoringa i odr\u017eivog kori\u0161tenja prirodnih resursa, ali i onog najva\u017enijeg – slabe svijesti javnosti o va\u017enosti ovog pitanja.
\nIako su sistemske promjene i napredak u Bosni i Hercegovini i te kako mogu\u0107i, ostaje pitanje da li \u0107emo i dalje davati prednost privatnim interesima ili javnom dobru.<\/p>\n
<\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>