{"id":67950,"date":"2019-09-27T10:46:35","date_gmt":"2019-09-27T08:46:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=67950"},"modified":"2019-09-27T10:48:30","modified_gmt":"2019-09-27T08:48:30","slug":"novi-izvestaj-subvencije-za-mhe-na-balkanu-doprinijele-neodrzivom-razvoju-sektora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2019\/09\/27\/novi-izvestaj-subvencije-za-mhe-na-balkanu-doprinijele-neodrzivom-razvoju-sektora\/","title":{"rendered":"Novi izve\u0161taj: subvencije za MHE na Balkanu doprinijele neodr\u017eivom razvoju sektora"},"content":{"rendered":"

Objavljen izvje\u0161taj “Hidroelektrane na Zapadnom Balkanu – Ko pla\u0107a, a ko zara\u0111uje?” od strane CEE Bankwatch Network u saradnji sa Centrom za \u017eivotnu Sredinu<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Finansijski podsticaji za male hidroelektrane na Zapadnom Balkanu doprinijeli su neodr\u017eivom razvoju sektora i \u0161tetom po \u017eivotnu sredinu. Od subvencija koristi imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vladama ili \u010dak u\u010destvuju u vlasti, a doprinos proizvodnji elektri\u010dne energije je skroman, otkriva nova studija<\/a> (https:\/\/bankwatch.org\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/who-pays-who-profits-BIH.pdf<\/a>) koju je objavio CEE Bankwatch Network u saradnji sa Centrom za \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n

Podstaknute velikodu\u0161nim fid-in tarifama, broj hidroelektrana ispod 10 MW u zemljama Zapadnog Balkana se u\u010detvorostru\u010dio sa 108 na najmanje 488 izme\u0111u 2009. i 2018. godine.\u00a0 U BIH je 2018. godine \u010dak 81 posto podsticaja namjenjenih obnovljivim izvorima energije i\u0161lo malim hidrolektranama: 20,3 miliona evra, dok je oko 99 malih elektrana proizvelo tek 2,6% od ukupno proizvedene elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Pored malih hidroelektrana (MHE), BiH i dalje pru\u017ea zna\u010dajne subvencije za proizvodnju uglja: oko 110 miliona evra u periodu izme\u0111u 2015.\u20132017. godine. Sa druge strane podr\u0161ka solarnoj energiji je vrlo ograni\u010dena, a Republika Srpska je ukinula svu podr\u0161ku za vjetroelektrane u martu 2019. godine.<\/p>\n

Ekspanzija malih hidroelektrana je izazvala otpor javnosti \u0161irom regiona, jer su rijeke i potoci, \u010desto u ekolo\u0161ki vrijednim i za\u0161tic\u0301enim oblastima preusmjerene u cijevi, ostavljajuc\u0301i korita rijeka \u010desto sasvim suvim. O\u010digledan primjer je rijeka Ugar, koja ve\u0107 godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, vi\u0161e li\u010di na neki potok nego na pravu rijeku.<\/p>\n

Pored toga \u0161to izazivaju \u0161tetu, subvencije malih hidroelektrana su izgubile kredibilitet u regiji jer od njih profitiraju samo dobro povezani poslovni ljudi, kao \u0161to se prikazuje u izvje\u0161taju kroz slu\u010dajeve u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.<\/p>\n

Nestor Ruiz iz Centra za \u017eivotnu sredinu isti\u010de da je vrijeme da se u Bosni i Hercegovini okon\u010daju subvencije za male hidroelektrane, i da se pre\u0111e na efikasniji i transparentniji sistem podsticanja OIE zasnovan na otvorenoj konkurenciji i aukcijama.<\/p>\n

\u201cU izvje\u0161taju se o\u010digledno vidi da ne idu dobro zajedno ni male hidroelektrane i Fed-in tarife kao sistem podsticaja obnovljivih izvora energije (OIE), niti male hidroelektrane i energetska tranzicija. Izvje\u0161taj jasno pokazuje neadekvatnost i velike nedostatke koje trenutni sistem podsticaja obnovljivih izvora energije ima u kombinaciji sa ovom masovnom ekspanzijom malih hidroelektrana koju do\u017eivljavamo na Balkanu, kao i da njihova prava \u2018logika\u2019 nije u proizvodnji energije, nego u ne\u010dem sasvim drugom\u201d, istakao je Nestor Ruiz i dodao:<\/p>\n

\u201cZa zaista malu koli\u010dinu energije iz nefosilnih izvora dobijamo veliku ekonomsku, socijalnu i ekolo\u0161ku \u0161tetu, kao i \u0161irom otvorena vrata za korupciju. Tim se Bosna i Hercegovina i njeni gra\u0111ani sve vi\u0161e udaljavaju od demokratije, s jedne strane, i od prave transformacije na \u010dist i odr\u017eiv energetski sistem na drugoj strani\u201d.<\/p>\n

Majda Ibrakovi\u0107 iz Centra za \u017eivotnu sredinu dodaje da je tako\u0111e potrebno ukidati subvencija za ugalj.<\/p>\n

\u201cTakse na ugljen dioksid \u0107e u skoro vrijeme biti aktualne i kod nas u BiH, a govorimo o zna\u010dajnim prihodima koji bi se mogli preusmjeriti na razvoj obnovljivih energetskih resursa i energetske efikasnosti. Na ovaj na\u010din bi se postupno punila kvota obnovljive energije u energetskom miksu, na ra\u010dun prljave energije koja jednakim tempom smanjuje svoj udio u miksu\u201d, zaklju\u010dila je Majda Ibrakovi\u0107.<\/p>\n

Ova aktivnost je dio kampanje \u201cSa\u010duvajmo plavo srce Evrope<\/a>\u201d.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Objavljen izvje\u0161taj “Hidroelektrane na Zapadnom Balkanu – Ko pla\u0107a, a ko zara\u0111uje?” od strane CEE Bankwatch Network u saradnji sa<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":67952,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[5,1],"tags":[],"class_list":["post-67950","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-ocuvanje-okolisa-priroda-ekoloska-svijest-cuvanje-prirode","category-najnovije-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=67950"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67950\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":67953,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67950\/revisions\/67953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media\/67952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=67950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=67950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=67950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}