{"id":72983,"date":"2021-05-14T16:15:29","date_gmt":"2021-05-14T14:15:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=72983"},"modified":"2021-05-31T13:04:51","modified_gmt":"2021-05-31T11:04:51","slug":"hidroelektrane-na-gornjoj-drini-su-prijetnja-po-zivotnu-sredinu-i-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2021\/05\/14\/hidroelektrane-na-gornjoj-drini-su-prijetnja-po-zivotnu-sredinu-i-zdravlje\/","title":{"rendered":"Hidroelektrane na gornjoj Drini su prijetnja po \u017eivotnu sredinu i zdravlje!"},"content":{"rendered":"

Ekolozi, kajaka\u0161i i rafteri tra\u017ee zaustavljanje planova za izgradnju brana na Drini<\/strong><\/p>\n

Uo\u010di posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a koja je najavljena za 17. maj povodom postavljanja kamena temeljca za hidroelektranu Buk Bijela, ekolozi, ljubitelji rijeka i ekstremnih sportova na vodi, upozoravaju da je neophodno da se planovi za izgradnju tri brane na gornjoj Drini u Bosni i Hercegovini zaustave i da se ova jedinstvena rijeka za\u0161titi.<\/p>\n

Navode da Drina i njene pritoke, izme\u0111u ostalih strogo za\u0161ti\u0107enih vrsta, predstavljaju i najva\u017enije svjetsko stani\u0161te globalno ugro\u017eene vrste riba-mladice (Hucho hucho), a i sve su popularnija turisti\u010dka destinacija.<\/p>\n

Viktor Bjeli\u0107 iz Centra za \u017eivotnu sredinu iz Banjaluke upozorava da izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini prijeti potpuno uni\u0161tenje skoro 30 kilometara toka, a gra\u0111anima Fo\u010de i okoline predstavlja i prijetnju po zdravlje.<\/p>\n

\u201cNe samo \u0161to su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom ljepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Shodno tome, potreba za o\u010duvanjem rijeka za budu\u0107e generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje\u201d<\/em>, kazao je Bjeli\u0107.<\/p>\n

Nata\u0161a Kova\u010devi\u0107 iz organizacije Green Home iz Crne Gore isti\u010de da Elektroprivreda Republike Srpske tvrdi bez ikakvih dokaza da izgradnja hidroelektrane Buk Bijela ne\u0107e imati prekograni\u010dni uticaj.<\/p>\n

\u201cZapravo, ako akumulacija dose\u017ee do 434 metra nadmorske visine, to bi, ne samo poremetilo migraciju ugro\u017eene mladice i drugih vrsta, ve\u0107 bi zapravo u\u0161lo na teritoriju Crne Gore, jer je granica na 432,37 metara\u201d<\/em>, poja\u0161njava Nata\u0161a.<\/p>\n

Podsje\u0107amo, firma u vlasni\u0161tvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) (49%) i Elektroprivrede Srbije (51%) planira seriju od tri hidroelektrane na gornjoj Drini; HE Buk Bijela, HE Fo\u010da i HE Paunci, ukupne snage oko 180 megavata. U julu 2017. godine potpisan je memorandum o izgradnji HE Buk Bijela s kineskom Nacionalnom aero-tehnolo\u0161kom me\u0111unarodnom in\u017eenjerskom korporacijom (AVIC-ENG), no nije potpisan kona\u010dni ugovor o gradnji.<\/p>\n

Gra\u0111evinska dozvola za sada je obezbije\u0111ena samo za pripremne radove. Osim \u010dinjenice da nije potpisan ni jedan ugovor o zajmu, pa izvor finansiranja ostaje nepoznat, nikada nije objavljena ni studija izvodljivosti, \u0161to postavlja pitanje postoji li ona uop\u0161te?<\/p>\n

Uprkos \u010dinjenici da Drina \u010dini dio granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom i Srbijom, od dr\u017eavnih institucija BiH niko do sada nije podnio zahtjev za davanje saglasnosti za izgradnju ove hidroelektrane, dok Pravobranila\u0161tvo Bosne i Hercegovine jo\u0161 uvijek ispituje slu\u010daj.<\/p>\n

U decembru 2020. godine, 24 zastupnika u Zastupni\u010dkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine pokrenula su postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke Republike Srpske o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, budu\u0107i da odluke u vezi s dr\u017eavnom imovinom poput rijeka na me\u0111unarodnim granicama, mogu samo biti donijete na dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n

U toku je i slu\u010daj pred Odborom za sprovo\u0111enje Espoo konvencije zbog propusta Bosne i Hercegovine da se savjetuje sa Crnom Gorom o prekograni\u010dnim uticajima na \u017eivotnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini. Grupa nevladinih organizacija podnijela je \u017ealbu Odboru u maju 2020., \u0161to je slijedila crnogorska vlada u decembru iste godine.<\/p>\n

Postupak koji je pokrenuo Aarhus centar u Sarajevu tako\u0111e je u toku na Vrhovnom sudu Republike Srpske, tra\u017ee\u0107i da se ospori odluka Ministarstva za prostorno ure\u0111enje, gra\u0111evinarstvo i ekologiju Republike Srpske iz 2019. godine kojom je omogu\u0107eno ERS-u da se osloni na procjenu uticaja na \u017eivotnu sredinu koja datira od prije deset godina i koja sadr\u017ei mnogo manjkavosti, umjesto da zahtijeva izradu nove studije po osnovu zahtjeva ERS-a za novu ekolo\u0161ku dozvolu.<\/p>\n