{"id":8610,"date":"2009-01-20T23:58:09","date_gmt":"2009-01-20T22:58:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=8610"},"modified":"2019-06-05T10:47:34","modified_gmt":"2019-06-05T08:47:34","slug":"da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/","title":{"rendered":"Da sa\u010duvamo od zaborava – Bogatstvo mora"},"content":{"rendered":"

Mre\u017ee<\/strong>
\n\"\"<\/a>Mre\u017ee se upotrebljavaju na dva na\u010dina. Jedne se stavljaju u more, da do\u010dekaju ribu, to su mre\u017ee staja\u0107ice, druge se, kad je njima lovi\u0161te opasano, pote\u017eu kraju, to su mre\u017ee potega\u010de ili trate.
\nStaja\u0107ice su ve\u0107 prema ribi, za koju se upotrebljuju, dulje ili kra\u0107e, vi\u0161e ili ni\u017ee, gu\u0161\u0107e ili rije\u0111e, tanje ili deblje. Mre\u017ee staja\u0107ice mogu biti jednostruke ili trostruke. Jednostruke staja\u0107ice dijele se po veli\u010dini okaca na gerare, gavunare, sr\u0111elare, bukvare i sanadi\u017ee, polandare, psare, tunjare i sklatare.
\nMe\u0111u trostruke mre\u017ee staja\u0107ice spadaju pasarice, obi\u010dne poponice, tarantele i erbare.
\nMre\u017ee potega\u010de mogu biti ve\u0107e ili manje, gu\u0161\u0107e ili rje\u0111e ve\u0107 prema lovu, za koji su namijenjene.
\nDijele se na:
\n
\na) mre\u017ee, \u0161to se pote\u017eu s kraja
\nb) mre\u017ee, \u0161to se pote\u017eu brodovima na jedra
\nc) mre\u017ee, \u0161to se pote\u017eu na vitlo
\nd) mre\u017ee, \u0161to plivaju na povr\u0161ini
\ne) mre\u017ee, \u0161to slu\u017ee kao zatvor lovi\u0161ta.
\nPod ,,a” spadaju geri\u010dare, geravice (zimske guste mre\u017ee), lokardare, sr\u0111elare (ljetna mre\u017ea za sardele) ciplare i \u0161abakune.
\nPod ,,b” ubrajamo ko\u0107e i tartane.
\nPod ,,c” ubrajamo gripo, tra\u0161in i kogol.
\nPod ,,d” ubrajamo j agi ara (iglarica).
\nPod ,,e” ubrajamo polandaru i tunjaru.
\nGodine 1925. lovila se riba po na\u0161em moru ovim mre\u017eama: 294 ljetne trate, 591 zimska trata, 216 manjih trata, 2 \u0161abakuna, 187 polandara, 81 tunjara (trate i staja\u0107ice) 49 ciplara, 7 lampara, (kru\u017eolovke) 195 igli\u010dara, 4085 vojaga (sardelare), 275 bukvara, 2265 popunica, 465 gavunara, 1045 klatara (jastogara), 3394 prostrica, 49 poklopnica.<\/p>\n

Kratak opis mre\u017ea.
\na) Mre\u017ee staja\u0107ice jednostruke:<\/p>\n

Gerarica je mala gusta mre\u017ea duga\u010dka 30, visoka 3 m. O\u010dice mjere 5\u20147 mm, a spletena je od fine niti. Mre\u017ea spu\u0161ta se od kraja za 5\u20146 m okomito prema obali, a zatim se spu\u0161ta u pravom kutu usporedo sa obalom. Kad je mre\u017ea spu\u0161tena, ude la\u0111a u zagra\u0111eni prostor pa udaraju\u0107i veslima, bacanjem kamenja pla\u0161i ribice, koje bje\u017ee prema mre\u017ei, u koju se zapletu. Zatim se mre\u017ea istegne i ribe izvade, te se na drugom mjestu posao opetuje. Ovom se mre\u017eom lovi samo po danu.
\nGavunara. I ovo je fina mre\u017eica. Duga\u010dka je oko 50, visoka 3\u20144 m, o\u010dice mre\u017ee \u0161iroke 10 mm, Sa gavunarom lovi se obdan i po no\u0107i. Love\u0107 po danu 2 su ribara na brodu, a 2\u20143 na kraju. Kad su na\u0161li ribu, spu\u0161taju mre\u017eu okomito prema obali za 10\u201415 m, a zatim u pravom kutu usporedno sa obalom. Brod stane prema zavoju mre\u017ee. Ribari skraja bacaju kamenje malo dalje od gavunare pa se pribli\u017euju bacanjem prema zatvorenom prostoru. \u010cim su bacanjem do\u0161li u zatvoreni prostor, tada i oni sa broda bacaju kamenje. Riba bje\u017ei i pozabada se u mre\u017eu. Zatim se mre\u017ea digne i riba izvadi.
\nGavunarom preduzimlje se lov i po no\u0107i i to najvi\u0161e te\u010dajem zime u dragama, kamo riba dolazi na mrjestenje. Spoje se 2\u20143 gavunara i njima se zatvori draga. Ribari su s brodom u zatvorenoj dra\u017ei pa od kraja iste voze u zavojima od jednog kraja drage do drugoga lupaju\u0107i po moru posebnim bucalom, da pla\u0161e ribu, koja bje\u017ei prema mre\u017ei i u istu se zabode. Kad se draga na taj na\u010din nekoliko puta. oba\u0161la, mre\u017ea se izvu\u010de, riba izvadi i nastavi radom na drugom mjestu.
\nB u k v a r a slu\u017ei za lovljene bukava (Box vulgaris) i ostalih riba iste veli\u010dine, \u0161njura (Trachurus trachurus), malih u\u0161ata (Oblada melanura), draka (Maena vulgaris), ma\u0161tora (Maena zebra), lumbraka (Crenilabrus) itd.Du\u017eina mre\u017ee oko 50 m, \u0161irina o\u010dica 20 mm, visina mre\u017ee 3\u20146 m. Lovi se sa jednom ili sa vi\u0161e spojenih mre\u017ea. Mre\u017eama zatvara se draga vertikalno prema kra\u0107oj obali. Pri kraju mre\u017ea se zavine prema unutra, ostavljaju\u0107i slobodan prostor, kuda riba mo\u017ee ulaziti u dragu. Riba prolazi uz obalu, dok ne do\u0111e do mre\u017ee, katkada prolazi kraj mre\u017ee, dok ne do\u0111e do zavijutka, koji ne zna oba\u0107i, nego se tu ulovi. Ribolov izvr\u0161uje se za doba mrijestenja pla\u0161enjem (pobukom) kao i gavuni i gere. Bukva je vrlo pla\u0161ljiva, pa se i uz najmanje pla\u0161enje zaleti u mre\u017eu.
\nProstica (sanadi\u017ea) duga\u010dka je 50\u2014125 m, visoka 3\u20146 m, a okca mjere 26\u201428 mm po strani. Ovom mre\u017eom love se na isti na\u010din kao i sa gera-ricom ili gavunarom ove ribe: u\u0161ata (Oblada melanura), \u0161njur (Trachurus trachurus), lokarda (Scomber scomber) \u010desto i trlje (Mullus barbatus i Mul. surmuletus), mol (Gadus merlangus), trup (Auxis rochei). Mre\u017ea se stavlja na ve\u010der, a di\u017ee izjutra.
\nPolandara slu\u017ei za lov polanda (Pelamus sarda) i trupa (Auxis rochei). Du\u017eina i visina mre\u017ee razna je, ravna se prema polo\u017eaju. Oka \u0161iroka su 60 mm. Jednim se krajem prive\u017ee na obali, a drugim krajem usidri se ove\u0107om kamenicom, da je struja ne raznese.
\nPsara slu\u017ei za lov kostelja\u010da (Spinacidae) i ma\u010daka (Scvllidae). Niti za ovu mre\u017eu prili\u010dno su debele i jake. Duljina po volji, visina oko 2 m, a \u0161irina okaca 70 \u2014 80 mm.
\nTunjara sli\u010di palandari, samo su joj okca \u0161ira i do 100 mm, a niti deblje (oko 3 mm). Visina i du\u017eina ravna se prema polo\u017eaju. Ovom mre\u017eom love se tuni (Thvnus thvnus) i luci (Euthvnus thunnina).
\nPalandare, psare i tunjare postavljaju se na isti na\u010din. Jedan se kraj prive\u017ee na obali i odatle ide ravno u more, dok mre\u017ea doti\u010de. Ribe plivaju\u0107i uz obalu, do\u0111u i do mre\u017ea, u koju se zapletu, pa ne mogu ni naprijed ni nazad.
\nSklatare imaju okca od 160 mm, visoke su samo za 4 okca, a duga\u010dke po 15 m. Obi\u010dno se vi\u0161e mre\u017ea spoji skupa i spu\u0161ta u more, na polo\u017eajima, za koje se zna, da se u njima zadr\u017eavaju platu\u0161e (Pleu-ronectidae), sklatovi (Rhina squatima), drhtulje (Torpedo marmorata), ra\u017ee (Raiidae), \u0161unje (Trigonidae), orora\u017ee (Mvliobatidae).Potreban je poseban na\u010din spu\u0161tanja te mre\u017ee, da se u lovu uspije.<\/p>\n

b) Mre\u017ee staja\u0107ice trostruke<\/p>\n

sastoje od nutarnje guste mre\u017ee (napa ili maha) i vanjskih rje\u0111ih mre\u017ea (poputi). Nutarnja mre\u017ea ima okca od 20\u201436 mm, a vanjske 120\u2014140 mm. Visina nutarnje mre\u017ee je 3 -4 m, do\u010dim vanjske mre\u017ee (popuni) mjere 1\u20142 m, pa se po njima ravna visina mre\u017ee, jer nutarnja visi me\u0111u njima vi\u0161e na mrtvo. Kroz vanjsku mre\u017eu zavu\u010de se riba i zaplete u mrtvo stoje\u0107oj nutarnjoj mre\u017ei. S ovakovim mre\u017eama lovi se sitna pa i krupna riba, koja mo\u017ee pro\u0107i kroz vanjska okca.
\nObi\u010dna popunica duga\u010dka je 20 \u2014 35 m, visoka do 2 m, okca 130 mm vani, unutra 25 mm. Njom se love razne ribe kao: \u0161krpune (Scorpaena porcus), skrpine (Scorpaena scrofa), \u0161par (Sargus an-nularis), u\u0161ata (Oblada melanura), razne vrane (Cre-nilabrus pravo, Cr. mediterraneus, Cr. melanocereus, Cr. roissali, Cr. griseus, Cr. occellatus, Cr. rostratus), knez (Coris julis), pijerka (Serranus scriba), kanjac (Serranus cabrilla). Ako je provi\u0111ena gustim olovom, mogu se njome loviti i salpe (Box salpa). Baca se na ve\u010der na kamenljivo dno vertikalno naprama obali ili uzdu\u017e obale. Ovo je valjda najra\u0161irenija mre\u017ea. Rijetko se kada ba\u0161 sasvim prazna izvadi iz mora.
\nTaramtela upotrebljuje se vi\u0161e u sjevernom Jadranu. Ne\u0161to je dulja od popunice 25\u201435 m, vi\u0161a i gu\u0161\u0107a. Njom se love i po danu i po no\u0107i najvi\u0161e trlje (Mullus barbatus i Mul. surmuletus). U more se ne postavlja ni uz obalu, ni okomito na obalu, nego vi\u0161e vijugaste
\nCrbara najve\u0107a je popunica, duga\u010dka oko 30 m, a preko 4 m visoka. Upotrebljuje se kao zatvorena staja\u0107ica za pli\u0107e polo\u017eaje. Lovi se stra\u0161enjem. Ribe cipal (Mugil cephalus, M. auratus, M. salicus, M. chelo, Mug labeo) i lubin (Labrax lupus) glavna su lovina s ovom mre\u017eom.<\/p>\n

c) Mre\u017ee potega\u010de.<\/p>\n

Geri\u010dara mala je mre\u017ea potega\u010da. Sastoji od 16 komada po 200 okca svaki. Osam je komada na jednom, 8 na drugom krilu. U sredini je vre\u0107a ili \u0161aka sasvim gusta, 5 mm. Skrajnji dio krila privezan je na drveno koplji\u0161te. Mre\u017ea je na sredini visoka 2Vs m, a na kraju krila samo 1 m 50 cm, cijela mre\u017ea duga\u010dka je oko 28\u201430 m.
\nGeranica sastoji od 20 komada mre\u017ea s jedne i druge strane. Vre\u0107a zaprema 2 komada. Svaki komad ima 200 okca. Duljina iznosi oko 76 m. Vre\u0107a visoka je oko 7 m. a krila na kraju 2\u20145 m.Krila su privezana na drveno koplji\u0161te. Okca po strani mjere 9\u201410 mm, a u sredini samo 8 mm. Skrajnji dijelovi krila mogu biti rje\u0111i. Na krajevima koplji\u0161ta privezan je konop, koji se u daljini od 3\u20144 m spaja. Na spoj prive\u017ee se konop za potezanje. Konop dug je obi\u010dno 83 metra. Prema daljini zapasanja ribe, nadovezuje se 2 ili vi\u0161e konopa.Mjesto, gdje se lovi, zove se po\u0161ta. Polazna ta\u010dka broda zove se ishodi\u0161te. Tu ostaje konop spojen sa jednim krilom. La\u0111a vozi se van za 2 ili vi\u0161e duljina konopa i prema iskustvu s obzirom na polo\u017eaj mre\u017ea spu\u0161ta u more i to u polukrugu vra\u0107aju\u0107i se na drugu stranu zvanu prihodi\u0161te.Kad je mre\u017ea pala na dno, pote\u017eu je prema kraju pribli\u017euju\u0107i se ribari prema sredini, gdje \u0107e mre\u017eu izvu\u0107i.Geravicom lovi se samo te\u010dajem zime.
\nLokardara duga\u010dka je kao i geravica. Vre\u0107a ili \u0161aka je prili\u010dno gusta, a odatle prema krajevima krila sve to rje\u0111a. Kod lova postupa se kao i sa geravicom. Njome se love lokarde (Scomber colias), bukve (Bov vulgaris), \u0161njur (Trachurus trachurus), a u aprilu i maju zateku se njome i polande (Pelamvs sarda). Najbolji je lov pred ve\u010der.
\nMigavica. Dok ostale mre\u017ee imaju plete\u017e (maha) po \u0161iroko, migavica ima plete\u017e po dugo. Maha u\u010dinjena po \u0161iroko pri potezanju ostaje ista, postavljena po duljini raste\u017ee se i ste\u017ee-miga otkud ime migavica. Ovakov na\u010din gradnje mre\u017ee izazvala je \u0161tednja, jer se sa istim koncem dade na\u010diniti ve\u0107a mre\u017ea. Uz to i okca mogu biti \u0161ira, jer se ovom mre\u017eom lovi samo danju. Kako se okca ste\u017eu i raste\u017eu, to ribu pla\u0161i pa nijedna ne nastoji da bje\u017ei kroz mre\u017eu, nego se od nje dr\u017ee dalje, pa tako se ulovi sve, \u0161to se mre\u017eom zapa\u0161e.Njom se lovi kao i sa geravicom. Prijatelji ribarstva uvidjeli su, da je ova mre\u017ea \u0161tetna i da dovodi do posvema\u0161njega i z 1 o v 1 j e n j a pojedinih polo\u017eaja. Ribari to jo\u0161 ne uvi\u0111aju.
\nSr\u0111elara mo\u017ee biti staja\u0107ica, a udesuje se kao i potega\u010da. Staja\u0107ica opletena je od najfinije lanene ili pamu\u010dne niti. Okca su od 15\u201416 mm po stranici. Mre\u017ea sastoji od vi\u0161e komada. Svaki je komad visok 400 okca = 12.8 m, a duga\u010dak 40 m. \u010cetiri komada slo\u017ee se u jedan, koji se zove rog a duga\u010dak je 120 m. Sastave li se tri roga, tada imamo vojgu ili prtenja\u010du.Sr\u0111elara potega\u010da mjeri od 22\u201424 komada od 2.1 m na svakom krilu. Svako je krilo duga\u010dko 40 \u201443 m. Vre\u0107a (\u0161aka) sastoji od 3 komada 6.3 m. Sva mre\u017ea duga\u010dka je 85\u201493.7 m. Visoka je pri saki 18 m, a kraju krila 8\u20149 m. Okca u saki \u0161iroka su 10 mm. Prema kraju okca mogu biti i \u0161ira, a pri samom koplji\u0161tu i 20\u201430 mm.Na\u010din lovljenja sa sr\u0111elarom staja\u0107icom i potega\u010dom bit \u0107e opisan u poglavlju o industrijskom ribolovu.
\nCiplara slu\u017ei samo za lov cipala (Mugilidae). Nema \u0161ake. Visoka je po sredini 15, pri kraju 4 m. Duga\u010dka je i preko 2000 m. Okca po sredini 15, pri kraju 36 mm. Gornji rub mre\u017ee provi\u0111en je konopom plutuja, na koji su privezani komadi od pluta promjera 10 cm. Po sredini pluta su stavljena uz razmak od 25 cm, \u0161to dalje prema kraju to rje\u0111e. Donji konop mre\u017ee provi\u0111en je komadima olova.Oko ove mre\u017ee iznutra postavljena je druga mre\u017ea koja pliva razito po moru i to na trstikama, \u0161to upiru na plutuju. Cipli kad su zatvoreni znadu do\u0107i do mre\u017ee, pa odsko\u010diti u vis i presko\u010diti mre\u017eu. Ova druga mre\u017ea preprije\u010duje to skakanje, jer ska\u010du\u0107i u vis udare u nju i padnu, otkle su i sko\u010dili.
\n\u0160abakun je velika migavica za lov tuna i po-landa. Duljina i \u0161irina razna je, prema lovi\u0161tu. Ima ih i do 500 m duga\u010dkih, a 50 m visokih.<\/p>\n

d) Mre\u017ee, \u0161to ih pote\u017eu brodovi na jedra.<\/p>\n

Ko\u0107a sastoji od 4 dijela, i to od cilindri\u010dnog zavr\u0161etka vre\u0107e (kogol), od vre\u0107e, od srednjeg dijela i od krajeva krila. Zavr\u0161etak vre\u0107e (kogol) sastavljen je od sasvim guste mre\u017ee, a nategnute na 4 obru\u010da sa promjerom od 80 cm, pa je duga\u010dak oko 2 m. Kogol prelazi u vre\u0107u duga\u010dku 3.5\u20144 m. Vre\u0107a prelazi u srednji dio, koji je duga\u010dak oko 12 m, a ovaj u krilu duga\u010dak oko 8\u201410 m. Krila zavr\u0161uju sa kop-lji\u0161tem duga\u010dkim oko 60 \u2014 70 cm. Na isto privezan je debeli konop. Ispod konopa visi 1 i b a n debeli konop od trave, koji muti dno povla\u010de\u0107i se po istome. \u0160to je more mutnije, to bolji lov. Na debeli konop na kop-lji\u0161tu privezan je tanki konop, na koji se nadovezuje drugi prema duljini mora i prama vjetru. Konop od jednog krila primi jedan bragoc, od drugoga drugi. Mre\u017eu spusti se u more i otvore jedra, te brode\u0107i bragoci usporedo pote\u017eu mre\u017eu. Ribu gone libani me\u0111u krila, odavle prelazi riba u srednji dio, ve\u0107 mrtva, iz prednjeg u vre\u0107u i odavle kona\u010dno u sam kogol. Za 2\u20143 sata potezanje je svr\u0161eno, bragoci se pribli\u017ee, mre\u017ea digne iz mora. Kad je to u\u010dinjeno, drugi bragoc spusti svoju mre\u017eu, pa po\u010dimlje posao iz nova. Dok pote\u017eu drugu ko\u0107u, dotle ribari na prvom bragocu vade ribu iz mre\u017ee.
\nTartana mjeri samo 14 m, a visoka je pri saki 4 m, na kraju krila samo 30 cm. \u0160aka duga\u010dka je 4 m. Pote\u017ee je samo jedan bragoc. Konopi mre\u017ee privezani su na jaka koplji\u0161ta pri\u010dv\u0161\u0107ena na krmi i provi bragoca. Kad je mre\u017ea spu\u0161tena, brod rastvori jedra i pu\u0161ta se vjetru poprijeko. Nakon izvjesnog vremena mre\u017ea se iste\u017ee iz mora, lovina izvadi i mre\u017ea spu\u0161ta opet u more.<\/p>\n

e) Mre\u017ee, \u0161to se pote\u017eu na vitlo.<\/p>\n

Stra\u0161in sastoji od same \u0161ake, duga\u010dke 11 m. Sastavljen je od komada mre\u017ee \u0161iroka 300 oka, s desne i lijeve strane stave se klinovi od mre\u017ee visoke na vrhu 150 oka. Gornji dio \u0161ake rastegnut je na drvenom kolcu, a donji pun je te\u0161kih olovnica. Na svakom donjem kraju privezan je sem toga ove\u0107i kamen, da donji dio \u0161ake \u0161to ja\u010de stru\u017ee po dnu mora. Bolje bi bilo, da se ne upotrebljuje, jer muti i dere dno.
\nKogol sastoji od 12 komada guste mre\u017ee, duljina 20 m, visina pri saki 2.5 m, a na kraju krila 1.5 m. \u0160aka je okrugla, otvorena i rastegnuta na 3\u20144 obru\u010da. Promjer 70 cm, duljina 4\u20145 m. Vr\u0161ak \u0161ake sve\u017ee se kao puna vre\u0107a. Krila mre\u017ee privezana su na koplji\u0161ta. Konopi sa tih koplji\u0161ta prive\u017eu se u izvjesnom razmaku na koplji\u0161te duga\u010dko 9\u201410 m.
\nPri ribanju ide se brodom van, kako daleko, ravna se po prilikama. Najprije se spusti \u0161aka zatim krila pa i koplji\u0161te voze\u0107i me\u0111uto prema kraju i pu\u0161taju\u0107i i konope, na koje je mre\u017ea privezana. \u010cim se do\u0111e na plitko, baci se sidro i kad ono prihvati, stavi se konop na vitlo, koje se zatim okre\u0107e i mre\u017eu pote\u017ee. Mre\u017ea je uvijek jednako otvorena, kako je koplji\u0161te duga\u010dko. Kad se mre\u017ea digne na brod, odve\u017ee se vr\u0161ak \u0161ake, riba istrese, \u0161aka sve\u017ee i prema potrebi opet spu\u0161ta u more.Ova vrst mre\u017ee vi\u0161e se upotrebljuje pri ribanju za ku\u0107nu potrebu.<\/p>\n

f) Mre\u017ee, \u0161to se pote\u017eu po razu mora.<\/p>\n

Jaglara ima velikih i malih. Velike duga\u010dke su do 101 m, visoke pri saki 20 m, do\u010dim su male duga\u010dke 60 m, a pri saki visoke 3\u20146 m. Opskrbljena je u gornjem dijelu ve\u0107im komadima pluta, do\u010dim je dolnja strana optere\u0107ena sa toliko olova, da stoji u vodi okomito rastegnuta. Slu\u017ei samo za lov jaglica (Belone acus) koje se uvijek dr\u017ee na morskoj povr\u0161ini. Lov se izvr\u0161ava redovito nasred mora, rijetko skraja.<\/p>\n

g) Mre\u017ee, \u0161to slu\u017ee kao zatvor.<\/p>\n

Veli\u010dina polandare ravna se prema volji i sredstvima njezinoga gospodara. Duga\u010dka je obi\u010dno 300 m, visoka po sredini 40, a pri krajevima krila 12 m. Okca mjere 60 mm. Na gornjem su konopu jaki komadi pluta, i to na sredini 30 cm duga\u010dki 20 cm \u0161iroki i 4 cm debeli, prema krajevima manji. Na donjem konopu privezano je okruglo kamenje, koje treba da je toliko te\u0161ko, da povu\u010de mre\u017eu do dna. Pri prijenosu mre\u017ee kamenje se odrije\u0161i, da se opet prive\u017ee prigodom spu\u0161tanja mre\u017ee u more.Upotrebljuje se za lov polanda, lu\u010da i trupaca te\u010dajem zime, od novembra do marta. Kad se vidi, da se riba pojavila blizo obale, mre\u017ea se spusti u more i riba zatvori u dragi ili uvali. Ako je blizo dosta ljudi, mre\u017ea se pote\u017ee, da se riba stisne u manje mora i tu pohvata ili se glavna mre\u017ea pusti stajati, gdje je stavljena, a riba se pohvata manjom mre\u017eom.
\nTunjava upotrebljuje se za zatvaranje tuna, pa je na\u0161a najve\u0107a mre\u017ea. Upotrebljuje se ljeti od aprila do juna, pa od augusta do novembra. Du\u017eina i visina odmjeruje se prema prilikama. Srednja je du\u017eina oko 500 m, \u0161irina po sredini oko 50, a na krajevima oko 15 m. Gornji konop provi\u0111en je plutastim plo\u010dama 35 cm duga\u010dkim, 25 cm \u0161irokim i 5 cm debelim. Prema krajevima krila plutove plo\u010de manje su. Na donjem konopu privezano je kamenje, na svaka 3 m kamen od 5 kg.Tunjara se ne pote\u017ee. Gdje se pusti u more, tu i stoji. Zatvorena riba goni se na tje\u0161nije sa manjim mre\u017eama i zatim tunjara di\u017ee.Kad je lov gotov, mre\u017ea se mora rastaviti u nekoliko dijelova i odvezati kamenje, jer bi se htjelo do100 ljudi, da je ponesu.<\/p>\n

Kako se prire\u0111uju mre\u017ee staja\u0107ice i potega\u010de i od \u010dega se pletu i kako se \u010duvaju, od manje je va\u017enosti za svrhu ove publikacije.<\/p>\n

Sitniji ribarski alat.<\/p>\n

Osim mre\u017ea slu\u017ei nam za lovljenje riba razni sitniji alat. Kao prvi spomena je vrijedan:
\nParangal: To je dugacka, \u010dvrsta uzica na kujuj su u razmacima od 4 m privezane udice. Ima parangala i sa 1000 udica, dakle 4 km duga\u010dkih. Veli\u010dina udice ravna se prema ribi, \u0161to ju \u017eelimo uloviti. Mali se parangali upotrebljuju za lov ugora (Conger vulgaris) uz kraj, a veliki su parangali za otvoreno more, a za hvatanje landovine (Elasmoaranchi). Kod nas love parangalom na otvorenom moru ponajvi\u0161e Komi\u017eani oko ostrva Palagru\u017ea, Brusnika i Sv. Andrije.Na\u0161i ribari sa parangalom spu\u0161taju ga na dno, pa je kasnije dosta muke, da se izvadi navlastito ako o \u0161to zapne, te se de\u0161ava, da se dio parangala izgubi. Bolji je novi postupak sa parangalom, \u010dije udice ne ti\u010du dno, a i lov je bolji, jer nijedna meka na udici nije sakrivena.
\nZa igle (jaglice) upotrebljuje se plutaju\u0107i parangal. Po\u0161to se iglice dr\u017ee povr\u0161ine, mora se i parangal udesiti, da ne pada dublje, a to se postizava na na\u010din, da se izme\u0111u 3-4 udice na uzicu prive\u017ee komad pluta. Na kraju parangala pri\u010dvr\u0161\u0107ena je da\u0161\u010dica sa malim jedarcem. Vjetar s kraja goni da\u0161\u010dicu vanka i kad je sav parangal spu\u0161ten u vodu, ribar ga ili dr\u017ei u ruci, ili prive\u017ee uz kraj, da za nekoliko vremena ili \u010dak i drugo jutro parangal skupi i digne lovinu.
\nPanula je mjedena \u017eica duga\u010dka 6 do 8 m, svr\u0161ava sa 2 udice, na koje se stavi ili fri\u0161ka sardela ili suha ko\u017ea morskoga pauka ili pak i komadi\u0107i bijele krpe. \u017dica pri\u010dvr\u0161\u0107ena je na jaku uzicu od konoplje, duga\u010dku od 50 do 50 m. Spu\u0161ta se u vodu iza krme, kad brod jedri. Cesto se na panulu zaleti i ve\u0107a riba, navlastito zubatci. Najbolji je lov iz jutra i pred ve\u010der.
\nZa razne ribe panula se razno prire\u0111uje.
\nTunja \u2014 povraz je nit zasukane konoplje ili druge pre\u0111e, deblja ili tanja, kra\u0107a ili dulja prama vrsti ribe, \u0161to se ima uloviti. I udice su razne veli\u010dine, a mo\u017ee biti na niti samo jedna udica, ali se mogu staviti i dvije, tri pa i \u010detiri udice. Na udicama je meka, a ispod udica olovo ili komad gvo\u017e\u0111a, da udicu pote\u017ee na dno. Tunje motaju se oko komada pluta, drveta, pa i oko posebnog motovila.
\nPu\u0161\u0107a je udica za lignje (Zoligo vulgaris) i sipe (Sepia officinalis). Istoj svrsi slu\u017ei i pu\u0161\u0107a sa iglama.
\nSipac. Kad se sipe mrijeste, love se i na drugi na\u010din. U\u010dini se komad drveta u obliku sipe. Po mjese\u010dini se lovi. Sipac privezan uz udicu spusti se u more samo 1 m daleko od krme. \u010cim sipa vidi sipac, sko\u010di na nj. Ribar mora paziti i \u010dim to opazi, pothvati sipu sa opravom i digne je.
\nPljusak je tunja bez udica. Na tunju privezano je drvce u obliku ra\u017enji\u0107a, na koji se natakne komad ribe. Ribar baci svom snagom ribu u more te ovda onda pritegne, da ne padne na dno. Lignja i sipa zalete se na meku i \u010dvrsto je dr\u017ee. Ribar malo po malo prite\u017ee tunju kraju, te sa kopljem, na \u010dijem su kraju 4 jake udice, koje polako spusti pod lignju ili sipu, zatim naglo potegne i lov na kraj izvrne.
\nVr\u0161a ili vr\u0161va opletena je od tankog pru\u0107a mrtine ili \u017euke sa rascijepanom trstikom. Vr\u0161e su sa 1 ili 2 otvora, kuda riba ulazi. Otvori su poput lijevka, \u010diji je uski kraj okrenut unutra. Riba u\u0111e kroz otvor u vr\u0161u, ali ne mo\u017ee van. Plete\u017e je gu\u0161\u0107i ili rje\u0111i, \u0161to se ravna prema ribi, za koju je odre\u0111ena. Najrje\u0111e su vr\u0161ve za jastoge i hlapove. U novije doba pletu se vr\u0161e i od okalajsane \u017eice. Neke ribe u\u0111u u vr\u0161u i bez posebne meke, do\u010dim za nekoje treba staviti meku.
\nOr\u0107a\u0161 (sa\u010dmarica) je posebno spletena sprava, koja se baca na ribu. Pri bacanju ra\u0161iri se u obliku zvona i padne na ribu. Obod or\u0107a\u0161a provi\u0111en je olovom, da lak\u0161e padne na dno. Ho\u0107e se dosta vje\u017ebe, da se s ovom spravom \u0161togod ulovi.
\nMre\u017enjak je mre\u017eica savijena oko gvozdene \u0161ipke savinute u okrug. Mre\u017eica u sredini pada na mrtvo. Uz \u0161ipku privezane su 4 uzice, koje se u vi-. sini od 2 m spajaju u jednu. Lov je jednostavan. Ribar stoji u brodu i spu\u0161ta spravu sve do dna. Povi\u0161e sprave baca meku, najobi\u010dnije ne\u0161to mekinja, na \u0161to su ribice lakome. Sprava se pomalo podi\u017ee i kad se blizu razine skupilo dosta ribica, naglo se potegne.S ovom spravom love se gerice (Atherina boveri) i crnjak (Holiastes coomis).
\nJanka ili oprara je vre\u0107a od jake mre\u017ee. Vre\u0107a je pri\u010dvr\u0161\u0107ena na savinutu gvozdenu \u0161ipku, a ova na drveni dr\u017eak duga\u010dak 1.5\u20142 m. Jankom grabi se riba iz raznih potega\u010da, a slu\u017ei i pri lovu sipa na sipac.
\nKunjkara slu\u017ei za va\u0111enje mu\u0161ula (Arca Noae) i kamenica (O\u0161trica edulis) sa dna morskoga, a sastavljena je od gvozdenog pravokutnika, duga\u010dkog 1 m, visokog 0'35 m, \u0161irina razna. Stranica, \u0161to stru\u017ee po dnu, o\u0161tra je i malo okrenuta prama dolje, da bolje stru\u017ee po dnu. Svr\u0161ava sa dva kraka sa viticom, na koju se prive\u017ee konop duga\u010dak 70\u201480 m. Kraj u\u017eeta privezan je brod. Kako brod jedri, pote\u017ee kunjkaru, a ona di\u017ee sa dna sve, \u0161to na\u0111e, i to sprema u pripojenu vre\u0107u od jakoga \u0161paga. Nakon izvjesnog vremena kunjkara se digne i isprazni, pa poslom proslije\u0111uje.
\nLosnar ili o\u0161\u0107urar upotrebljuje se za dizanje lostura (o\u0161\u0107ura-Pinna squamosa).
\nPobuk je drvena sprava za udaranje po moru radi pla\u0161enja riba.
\nKlije\u0161ta ili kopitar slu\u017ei za dizanje \u0161koljaka zvanih kopitar (Spondvlus gaederopus), a di\u017ee se njim i kamenje, na kojemu se nalaze razne \u0161koljke, navlastito kamoto\u010d (Pholax dattvlus).
\nOsti ili ostve sli\u010de vilju\u0161ki. Imaju 5\u201411 zubaca. Srednji zubac sli\u010di strjelici dok okrajni zupci nose samo po jedan jezi\u010dac. Vilju\u0161ke nasa\u0111ene su na odulji dr\u017eak-ostilj. Ova sprava slu\u017ei za ribanje prigodom vo\u017enje uz obalu.<\/p>\n

Navedeni alati najva\u017eniji su za lov riba. Ima tih alata jo\u0161, prema prilikama u pojedinim krajevima.<\/p>\n

Opis najva\u017enijih riba u Jadranu.<\/p>\n

Sardela \u2014 srdela (Clupea pilchardus ili Cl. sardina Cum). Narastu i do 16 cm duljine. Redovito su manje od te mjere, jer se polove prije nego izrastu. Tijelo je okruglo duguljasto, visoko za 1\/5 ili 1\/6 vlastite duljine.Boja ozgor zeleno-maslinasta sa ove\u0107om modrikastom prugom. Sa strane i ozdol srebreno je bijela. Uz sardele treba spomenuti i in\u0107une (brgljun, an\u010du\u010duga, sardon- Engraulis encrasicholus Aneh).I ona se kao i sardela javlja u ogromnim jatima. Od sardela razlikuje se po ustima. Usta u sardele su malena, obje \u010deljusti jednake su duljine i ima zubi\u0107e samo na skr\u017enim lukovima. Ljuske su dosta velike i lako opadaju.
\n\u017divi u atlantskom oceanu uz obalu sve do Engleske, u Sredozemnom i na\u0161em moru. Atlanska sardela ve\u0107a je od na\u0161e. Tamo izraste i do 25 cm, dok je kod nas za 1\/3 manja. Na\u0161e srdele nijesu svuda jednake. Najsitnije su u Hrv. Primorju i u neretvanskom kanalu, ne\u0161to ve\u0107e u kanalu bra\u010dkom, hvarskom, \u0161oltanskom i trogirskom, a najve\u0107e kod Cavtata, Mljeta, Kor\u010dule i Visa. Ljeti \u017eive vi\u0161e na povr\u0161ini, zimi se spu\u0161ta dublje. Hrane se sitnim ra\u010di\u0107ima.
\nBrgljun ili in\u0107un ima protegnuto i zaobljeno tijelo. Gornja \u010deljus dublja je od donje, pa se po tome razlikuje od sardele.Ima zubi\u0107e po svim kostima u ustima. Na hrptu je sme\u0111osiva, ozdol bijela, mrtva-tamno modra. Naraste 15 cm. Ljeti se dr\u017ei uz obalu, a zimi ide i ona u dublje.
\nMeso sardele ukusno je i tra\u017eeno, bilo u svje\u017eem stanju, bilo konservirano pomo\u0107u soli ili u ulju. Za nas je va\u017ena jer predstavlja oko 50\u00b0\/o na\u0161ega ribolova.
\nSku\u0161a ili v e r n u t-lokarda (Scomber scomber Linn) dosegne duljinu i od 45 cm. Ozgor je modrikaste ili zelenkaste boje protkana sa nekoliko skoro crnih crta. Ozdol je srebrenasto bijele boje. \u017divi u na\u0161em i susjednim morima. Meso je ukusno i tra\u017eeno. Lokarda je najljep\u0161a i najplemenitija riba u familiji sku\u0161a. \u017divi uvijek u velikim jatima. U maju i junu pribli\u017euju se k obali. \u010cim ih opaze, sve se u\u017eurba, da ulovi \u0161to vi\u0161e. Jedan dio pojede se, a drugi usoli. Lokarde love udicama-paneli i mre\u017eama pod svije\u0107u, a love se i mre\u017eama staja\u0107icama. Lov traje od aprila do oktobra. Hrani se sitnom ribom, racima, ribljim leglom i meku\u0161cima. Vrlo je pro\u017edrljiva, radi \u010dega se lako hvata na svaku meku, pa i na krpu.U Dalmaciji se prava lokarda zove sku\u0161a ili vernut, a imenom lokarda ozna\u010duju manje vrijednu odliku Scomber colias Linn, zovu\u0107i je sku\u0161a bilica. Ta odlika zove se u Hrv. primorju plavica.
\nTun (Thynus thynus Linn). Naraste i do 2 m duljine, pa i vi\u0161e te do 200 kg te\u017eine. Glava iznosi 1\/4 tjelesne duljine.Ozgor je tamno-modrikaste boje, ozdol sivkast sa mnogobrojnim srebrenastim pjegama.
\nTuna spada medu na\u0161e najva\u017enije ribe. Javlja se u velikim jatima. Tijelo je u tune stisnuto i zaobljeno, ozgor crno modrikasto, ozdol sivkasto i svijetlo pjegasto.\u017divi u dubinama mora, za doba mrije\u0161tenja izlazi na povr\u0161inu i uz obalu. Domovina je tune Sredozemno more. Javljaju se koncem marta i putuju do polovice juna od juga prama sjeveru, a od polovioe juna do konca augusta u protivnom smjeru. Vrlo je pla\u0161ljiva. Meso je izvrsno, bilo svje\u017ee, bilo konservirano.
\nLuc (Enthvmus pelamis Cuv). Naraste do 70 cm duljine. Glava joj je duga\u010dka, skoro 1\/3cijele duljine, o\u010di malene. \u017divi u na\u0161im i susjednim morima. Meso nije osobito. Ima ih, koji ka\u017eu, da je meso lu\u010da otrovno.
\nPolanda ili palamida (Pelamvs sarda BI.). I ona naraste do 70 cm duljine. Po le\u0111ima je modri-kasta sa crnkastim prugama, a po trbuhu srebrenasto bijela. Meso joj je cijenjeno.
\nZubatac (Dentex vulgaris Cuv). Naraste do 1 m duljine, redovito lovi se mnogo manji. Glava je duljinom jednaka visini tijela.Boja ozgor modrikasta, sa strane \u017euto srebre-nasta sa uzdu\u017enim prugama ili pjegama.U na\u0161em moru \u017eivi i zubatac kruna\u0161, a neki razlikuju i zubatac barjaktar. Razlikuju se od pravog zubatca formacijom glave i crvenkastom bojom, pa crnkastim pjegama po le\u0111ima.
\nPodlanica-komar\u010da, orata, orada (Chrysophrys aurata Linn). Bude i do 50 cm duga\u010dka, a visoka za Vs duljine. Po le\u0111ima je modrikasta iii modrikasto-zelena, po trbuhu srebrenasto bijela sa nekoliko uzdu\u017enih sme\u0111o zlatastih pruga. Iza o\u010diju ima sjajno zlatastu pjegu, koja prelazi u ljubi\u010dastu boju. Izme\u0111u o\u010diju opa\u017ea se \u010desto \u017euta pruga. Peraje su ljubi\u010daste. Meso je izvrsne kakvo\u0107e, mnogo tra\u017eeno i dobro pla\u0107eno.
\nLubin \u2014 luben, lubanj, ljubijaj \u2014 smudut \u2014 aga\u010d \u2014 (Dicentrarchus labrax Cuv) ili Labrax lupus Cuv). Spada u obitelj Grge\u010da. \u017divi najvi\u0161e u Sredozemnom moru. Pliva uvijek u dru\u0161tvu, a znade zaci i u rijeke. Rije\u010dki lubini vi\u0161e su cijenjeni.Naraste i do 1 m duljine, a bude i do 10 kg te\u017eak. Ozgor je sivo srebrenaste boje prelaze\u0107i u srebreno bijelu boju sa strana. Peraje su sive.Tijelo mu je produ\u017eeno. Hrani se sitnijom ribom, a jede i rakove i crve. Love ga mre\u017eom i ostima. Na udicu hvata se te\u017ee.
\nCipal (Mugil Cephalus Cuv). Potpuno razvijen mjeri i do 70 cm. Glava mu je \u0161iroka. Boje je sivo pepeljaste i tamne na le\u0111ima, srebreno bijele na trbuhu. Cipli \u017eivu u jatima blizu hridastoga dna, a zalaze i u rijeke. Zrele jajinjake sole i prodavaju pod imenom botarga. \u017divi u moru i u rijekama blizu mora. Osim spomenutoga imaju jo\u0161 nekoje odlike, kao Cipal balavac, C. zlatar, C. bavu\u0161, C. luda\u0161, C. putnik.
\nKova\u010d (Zeus faber Linn). Mo\u017ee narasti i do 60 cm duljine. Tijelo mu je visoko i splo\u0161teno. Visina tijela je za 2,5 puta manja od duljine. Glava je velika i iznosi dobru tre\u0107inu tjelesne duljine. Boje je sivo srebrenaste, katkada \u017eutkaste i sa svake strane nalazi se okruglasta, crnkasta pjega, bijelo okru\u017eena. \u017divi vi\u0161e osebice. Meso je izvrsne kakvo\u0107e i cijenjeno.
\nTrlja (Mullus barbatus i Mullus surmuletus Linn). Prvi naraste do 30, a drugi do 40 cm duljine. Prvi ima glavu sa pravilno savinutom \u010delnom kosti, drugi ima \u010delnu kost ravnu, koso prama \u010deljusti. Ovu nazivlju prava trlja, dok prvu zovu trlja\u0161. Ispod \u010deljusti vise im dva mi\u0161i\u010dasta izrasta, kao brkovi, koje po volji spu\u0161ta i di\u017ee, a slu\u017ee joj za kopanje po mulju, gdje tra\u017ei crve za hranu. Boje su crvene, sa strane crvenkaste, ozdol bijele. Sa strana imaju tri ili \u010detiri zlatno-\u017eute pruge.
\nList obi\u010dni (Solea vulgaris Cuv). Tijelo mu je splo\u0161teno. Hrbat ne dr\u017ee gore nego plivaju na desnoj ili lijevoj strani, pa izgleda, da im je gornja strana hrbat, donja trbuh, \u0161to u istinu nije. O\u010di su na jednoj strani. Donja je strana ribe bijela, gornja razli\u010dito i\u0161arana. \u017divi obi\u010dno na dnu ve\u0107inom plitkog mora, a nekoje zalaze i u rijeke. Do sada se pozna oko 180 vrsti listova. Meso im je vrlo te\u010dno i tra\u017eeno. Kod nas se najvi\u0161e listova nalazi uz Neretvu.
\nUgor \u2014 gruj, grum, \u2014 grunj (Conger vulgaris Cuv). \u017divi samo u moru; naraste i preko 2 m duljine, a bude te\u017eak i preko 30 kg. Ko\u017ea mu je sluzava, sivkasta i blijedo sme\u0111a, katkada i modru\u0161asta. Po trbuhu je bijel. Po bokovima ima prugu slo\u017eenu od ve\u0107ih rupa, koje su svijetlo obrubljene.\u017divi po svim morima toplog i umjerenog pojasa. Najvi\u0161e ga je uz evropske obale Atlantskog oceana pa u Sredozemnom moru, a po tome i u na\u0161em moru. Zadr\u017eava se uz obalu, gdje se skriva me\u0111u ili pod kamenje samo ako na\u0111e rupe. Znade se zavu\u0107i u mulj, isto kao jegulja. Velik je pro\u017edrljivac i grabe\u017eljivac. \u010celjusti su mu vanredno jake, tako da bilo koju \u0161koljku zdrobi sa lako\u0107om. Mrijesti se zimi.Love ga udicama na parangal i u vr\u0161ama. \u0160to tamnija no\u0107 to bolji lov. Meso mu nije osobito, ali ga ljudi ipak rado tro\u0161e.<\/p>\n

Izva\u0111anje ribanja. U glavnom razlikuje se zabavno, ku\u0107no i industrijsko ribanje.Zabavno ili \u0161portsko ribanje slu\u017ei u prvom redu za razonodu. Po\u010dimlje sa tunjom, parangalom, pa dolazi i do uporabe raznih mre\u017ea manjeg oblika. (Nastavi\u0107e se.) Stanko O\u017eani\u0107, Split.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mre\u017ee Mre\u017ee se upotrebljavaju na dva na\u010dina. Jedne se stavljaju u more, da do\u010dekaju ribu, to su mre\u017ee staja\u0107ice, druge<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[1,14],"tags":[],"class_list":["post-8610","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-najnovije-vijesti","category-vremeplov-stare-vijesti-iz-ribolova-istorija-ribolova-u-bosni-i-hercegovini"],"yoast_head":"\nDa sa\u010duvamo od zaborava - Bogatstvo mora - Bistro Bosno i Hercegovino!<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Da sa\u010duvamo od zaborava - Bogatstvo mora - Bistro Bosno i Hercegovino!\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mre\u017ee Mre\u017ee se upotrebljavaju na dva na\u010dina. Jedne se stavljaju u more, da do\u010dekaju ribu, to su mre\u017ee staja\u0107ice, druge\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Bistro Bosno i Hercegovino!\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2009-01-20T22:58:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2019-06-05T08:47:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/ribar_barba_mreze.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Adi\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Adi\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"29 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Adi\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f3a3ca1a25e8a3186e54b7543be40132\"},\"headline\":\"Da sa\u010duvamo od zaborava – Bogatstvo mora\",\"datePublished\":\"2009-01-20T22:58:09+00:00\",\"dateModified\":\"2019-06-05T08:47:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/\"},\"wordCount\":5717,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2010\\\/01\\\/ribar_barba_mreze.jpg\",\"articleSection\":[\"Najnovije vijesti\",\"Vremeplov\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/\",\"name\":\"Da sa\u010duvamo od zaborava - Bogatstvo mora - Bistro Bosno i Hercegovino!\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2010\\\/01\\\/ribar_barba_mreze.jpg\",\"datePublished\":\"2009-01-20T22:58:09+00:00\",\"dateModified\":\"2019-06-05T08:47:34+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#primaryimage\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2010\\\/01\\\/ribar_barba_mreze.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2010\\\/01\\\/ribar_barba_mreze.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/2009\\\/01\\\/20\\\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Da sa\u010duvamo od zaborava – Bogatstvo mora\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/\",\"name\":\"Bistro Bosno i Hercegovino!\",\"description\":\"Stranica o ribolovu u Bosni i Hercegovini, rijekama, jezerima, Sportsko-ribolovnim udru\u017eenjima, vrstama riba, ribolovnim tehnikama, prodavnicama opreme za ribolov, ekologiji i za\u0161titi prirode, te svemu ostalom \u0161to bi moglo biti interesantno ribolovcima i drugim ljubiteljima prirode.\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#organization\",\"name\":\"Bistro Bosno i Hercegovino!\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/BISTROBIH-LOGO.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/BISTROBIH-LOGO.jpg\",\"width\":1181,\"height\":1181,\"caption\":\"Bistro Bosno i Hercegovino!\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\\\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f3a3ca1a25e8a3186e54b7543be40132\",\"name\":\"Adi\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/d76baa0fc4144e7c749193b0486b834b9f82cd9cd22eaed3297fad1a16ae035b?s=96&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/d76baa0fc4144e7c749193b0486b834b9f82cd9cd22eaed3297fad1a16ae035b?s=96&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/d76baa0fc4144e7c749193b0486b834b9f82cd9cd22eaed3297fad1a16ae035b?s=96&r=g\",\"caption\":\"Adi\"},\"sameAs\":[\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/author\\\/adi\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Da sa\u010duvamo od zaborava - Bogatstvo mora - Bistro Bosno i Hercegovino!","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Da sa\u010duvamo od zaborava - Bogatstvo mora - Bistro Bosno i Hercegovino!","og_description":"Mre\u017ee Mre\u017ee se upotrebljavaju na dva na\u010dina. Jedne se stavljaju u more, da do\u010dekaju ribu, to su mre\u017ee staja\u0107ice, druge","og_url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/","og_site_name":"Bistro Bosno i Hercegovino!","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\/","article_published_time":"2009-01-20T22:58:09+00:00","article_modified_time":"2019-06-05T08:47:34+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/ribar_barba_mreze.jpg","type":"","width":"","height":""}],"author":"Adi","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Adi","Est. reading time":"29 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/"},"author":{"name":"Adi","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#\/schema\/person\/f3a3ca1a25e8a3186e54b7543be40132"},"headline":"Da sa\u010duvamo od zaborava – Bogatstvo mora","datePublished":"2009-01-20T22:58:09+00:00","dateModified":"2019-06-05T08:47:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/"},"wordCount":5717,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/ribar_barba_mreze.jpg","articleSection":["Najnovije vijesti","Vremeplov"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/","name":"Da sa\u010duvamo od zaborava - Bogatstvo mora - Bistro Bosno i Hercegovino!","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/ribar_barba_mreze.jpg","datePublished":"2009-01-20T22:58:09+00:00","dateModified":"2019-06-05T08:47:34+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#primaryimage","url":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/ribar_barba_mreze.jpg","contentUrl":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/ribar_barba_mreze.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2009\/01\/20\/da-sacuvamo-od-zaborava-bogatstvo-mora\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Da sa\u010duvamo od zaborava – Bogatstvo mora"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#website","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/","name":"Bistro Bosno i Hercegovino!","description":"Stranica o ribolovu u Bosni i Hercegovini, rijekama, jezerima, Sportsko-ribolovnim udru\u017eenjima, vrstama riba, ribolovnim tehnikama, prodavnicama opreme za ribolov, ekologiji i za\u0161titi prirode, te svemu ostalom \u0161to bi moglo biti interesantno ribolovcima i drugim ljubiteljima prirode.","publisher":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#organization","name":"Bistro Bosno i Hercegovino!","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/BISTROBIH-LOGO.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/BISTROBIH-LOGO.jpg","width":1181,"height":1181,"caption":"Bistro Bosno i Hercegovino!"},"image":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#\/schema\/person\/f3a3ca1a25e8a3186e54b7543be40132","name":"Adi","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d76baa0fc4144e7c749193b0486b834b9f82cd9cd22eaed3297fad1a16ae035b?s=96&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d76baa0fc4144e7c749193b0486b834b9f82cd9cd22eaed3297fad1a16ae035b?s=96&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d76baa0fc4144e7c749193b0486b834b9f82cd9cd22eaed3297fad1a16ae035b?s=96&r=g","caption":"Adi"},"sameAs":["http:\/\/www.bistrobih.ba"],"url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/author\/adi\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8612,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8610\/revisions\/8612"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}