Autohtone riblje vrste Bosne i Hercegovine
Postano: 14 svi 2011, 17:50
Evo otvaram novu temu da vidimo koje su to autohtone vrste koje trebamo zastiti.
Ukoliko je moguce postavite sliku i ako imate neke revalvantne podatke o podrucju i nazive rijeka, pritoka i akumulacija koje nastanjuju kako bi sve to mogli lijepo posloziti na svoje mjesto. Takodje nas interesuje da navedete lokacije na kojim se te vrste mrijeste kako bi u buducnosti pokrenuli neku incijativu o zastiti tih podrucja od devastacije ,a sve u cilju da zastitimo autohtone vrste. Trebamo biti ponosni pa imamo ono sto drugi nemaju
Uzmite po jednu vrstu i detaljno je obradite. Imali smo na forumu i nekog ihtiologa koji je ponudio pomoc nik "profesor" pa bi Senada zamolio da ga kontaktira da nam pomogne u indefitikaciji ribljih vrsta i eventualno da nas uputi na neku literaturu gdje mozemo potraziti informacije. Ukoliko zapne mozemo mozda potraziti pomoc i kod gospodina Adema Hamzica siguran sam da on posjeduje sve revalvantne informacije koje nam trebaju. Kad ih ovdje objedinimo napravicemo jednu veliku kartu sa vodotocima BiH gdje su rasprostranjene i na kojim mjestima se mrijeste. Haj nek nam je sa srecom i nadam se da cete svi aktivno ucestvovati. Kada krenete sa jednom vrstom i kasnije zelite nesto dodati slobodno idite na prvi post o toj vrsti i uzmite funkiciju UREDI kako se postovi nebi rasipali i kako bi sve o jednoj vrsti bilo na jednom mijestu.
Evo ja cu poceti sa mojom prvom ljubavi Senade ti bi trebao imati koju sliku strugaca sa Bileckog ubaci je ovdje
Strugac (Squalius svallize L.)
Tijelo spljosteno i vretenaste forme, ledja zelenosive boje, bokovi srebrenog odsjaja, sve donje peraje sive ili blago narandzaste boje (zimski period), ledjna peraja sive boje, repna peraja obrubljena i sive je boje. Kod nas naraste do 50 cm i u toj duzini je tezak oko 2 kilograma. Dok su kraske vode imale dobru populaciju krupnih salmonoida glavatica, potocara itd strugac im je bio glavna prirodna hrana. Nakon izgradnje hidrocentrala na Neretvi Trebisnjici i njihovim pritokama populacija koja je ostala zarobljena u akumulacijama je desetkovana parazitskim oboljenjem (crijevnim metiljem). Devastacijom i promjenom habitata strugac se vremenom dobro etablirao i u jezerima gdje se uglavnom mrijesti po kamenitim plicacima dok rijecni strugaci kao i prije migriraju prema brzacima i polazu jaja na sljunkovitom dnu. Poznat je po proljetnim mrijesnim migracijama kad se okuplja u velika jata.
Rasprostranjenost
Ovo sam nasao na nasoj stranici
Strugač je još jedna od autohtonih vrsta u slivnom području Neretve. Karakterističan je po vitkom tijelu, a glava i čelo su prilično uski i zaobljeni. Morfometrijska i meristička svojstva ove vrste su detaljno izučena, dok je njena ekologija, a posebno biologija razvića, malo ili nikako razjašnjena.
U literaturi se mogu naći podaci da ova podvrsta u slivu Neretve naseljava (pored toka Neretve i njenih pritoka) i akumulaciona jezera Hercegovine: Bilećko, Jablaničko, Ramsko itd. u kojima se izuzetno dobro adaptirala ekološkim uvjetima “novih” ekosistema. Naseljava kraške vode, uglavnom u većim jatima. KapetanovićiVuković(1968) ističu da nalaz strugača u vodama Popovog polja ukazuje na podatak da ova riba izvjestan period godine provodi u podzemnim vodama. Autori pretpostavljaju da strugač naseljava podzemne vode najmanje šest mjeseci godišnje.
Spolnu zrelost dostiže u trećoj i četvrtoj godini. Mrijesti se u proljetnom periodu od aprila do juna. Ikru odlaže na kamenitoj podlozi, te je, kao i bijeli klijen, u tom pogledu litofilna vrsta. Kada u akumulacionom jezeru ne postoje uvjeti za mriješćenje, strugač u velikim jatima zalazi (migrira) u pritoke.Ova vrsta je endem ograničenog dijela voda Jadranskog sliva. Živi u vodama Zrmanje, Krke, Neretve i Trebišnjice. Pored opisane neretvanske podvrste, u Zrmanji živi podvrsta L svallize zrmanjae, koja je vrlo slična opisanoj.U neretvanskim hidroakumulacijama sval je izraziti kompetitor vrlo vrijednim salmonidnim vrstama, posebno u pogledu prostora, hrane i nekih drugih ekoloških činilaca.
Vrsta je izgleda evidentirana od strane Heckel & Kner, 1858 godine
http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/61346/0
Ukoliko je moguce postavite sliku i ako imate neke revalvantne podatke o podrucju i nazive rijeka, pritoka i akumulacija koje nastanjuju kako bi sve to mogli lijepo posloziti na svoje mjesto. Takodje nas interesuje da navedete lokacije na kojim se te vrste mrijeste kako bi u buducnosti pokrenuli neku incijativu o zastiti tih podrucja od devastacije ,a sve u cilju da zastitimo autohtone vrste. Trebamo biti ponosni pa imamo ono sto drugi nemaju
Uzmite po jednu vrstu i detaljno je obradite. Imali smo na forumu i nekog ihtiologa koji je ponudio pomoc nik "profesor" pa bi Senada zamolio da ga kontaktira da nam pomogne u indefitikaciji ribljih vrsta i eventualno da nas uputi na neku literaturu gdje mozemo potraziti informacije. Ukoliko zapne mozemo mozda potraziti pomoc i kod gospodina Adema Hamzica siguran sam da on posjeduje sve revalvantne informacije koje nam trebaju. Kad ih ovdje objedinimo napravicemo jednu veliku kartu sa vodotocima BiH gdje su rasprostranjene i na kojim mjestima se mrijeste. Haj nek nam je sa srecom i nadam se da cete svi aktivno ucestvovati. Kada krenete sa jednom vrstom i kasnije zelite nesto dodati slobodno idite na prvi post o toj vrsti i uzmite funkiciju UREDI kako se postovi nebi rasipali i kako bi sve o jednoj vrsti bilo na jednom mijestu.
Evo ja cu poceti sa mojom prvom ljubavi Senade ti bi trebao imati koju sliku strugaca sa Bileckog ubaci je ovdje
Strugac (Squalius svallize L.)
Tijelo spljosteno i vretenaste forme, ledja zelenosive boje, bokovi srebrenog odsjaja, sve donje peraje sive ili blago narandzaste boje (zimski period), ledjna peraja sive boje, repna peraja obrubljena i sive je boje. Kod nas naraste do 50 cm i u toj duzini je tezak oko 2 kilograma. Dok su kraske vode imale dobru populaciju krupnih salmonoida glavatica, potocara itd strugac im je bio glavna prirodna hrana. Nakon izgradnje hidrocentrala na Neretvi Trebisnjici i njihovim pritokama populacija koja je ostala zarobljena u akumulacijama je desetkovana parazitskim oboljenjem (crijevnim metiljem). Devastacijom i promjenom habitata strugac se vremenom dobro etablirao i u jezerima gdje se uglavnom mrijesti po kamenitim plicacima dok rijecni strugaci kao i prije migriraju prema brzacima i polazu jaja na sljunkovitom dnu. Poznat je po proljetnim mrijesnim migracijama kad se okuplja u velika jata.
Rasprostranjenost
Ovo sam nasao na nasoj stranici
Strugač je još jedna od autohtonih vrsta u slivnom području Neretve. Karakterističan je po vitkom tijelu, a glava i čelo su prilično uski i zaobljeni. Morfometrijska i meristička svojstva ove vrste su detaljno izučena, dok je njena ekologija, a posebno biologija razvića, malo ili nikako razjašnjena.
U literaturi se mogu naći podaci da ova podvrsta u slivu Neretve naseljava (pored toka Neretve i njenih pritoka) i akumulaciona jezera Hercegovine: Bilećko, Jablaničko, Ramsko itd. u kojima se izuzetno dobro adaptirala ekološkim uvjetima “novih” ekosistema. Naseljava kraške vode, uglavnom u većim jatima. KapetanovićiVuković(1968) ističu da nalaz strugača u vodama Popovog polja ukazuje na podatak da ova riba izvjestan period godine provodi u podzemnim vodama. Autori pretpostavljaju da strugač naseljava podzemne vode najmanje šest mjeseci godišnje.
Spolnu zrelost dostiže u trećoj i četvrtoj godini. Mrijesti se u proljetnom periodu od aprila do juna. Ikru odlaže na kamenitoj podlozi, te je, kao i bijeli klijen, u tom pogledu litofilna vrsta. Kada u akumulacionom jezeru ne postoje uvjeti za mriješćenje, strugač u velikim jatima zalazi (migrira) u pritoke.Ova vrsta je endem ograničenog dijela voda Jadranskog sliva. Živi u vodama Zrmanje, Krke, Neretve i Trebišnjice. Pored opisane neretvanske podvrste, u Zrmanji živi podvrsta L svallize zrmanjae, koja je vrlo slična opisanoj.U neretvanskim hidroakumulacijama sval je izraziti kompetitor vrlo vrijednim salmonidnim vrstama, posebno u pogledu prostora, hrane i nekih drugih ekoloških činilaca.
Vrsta je izgleda evidentirana od strane Heckel & Kner, 1858 godine
http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/61346/0