Malo teorije o salmonidima

Moderatori/ce:emin,rusko,Kovach,angler

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable
Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 26 kol 2009, 22:32

Posto mi se cini da nemamo dovoljno informacija, osim iskustava nasih odlicnih ribara, odlucih da napisem nesto sto sam naucio iz knjiga i experimenata. Sva vasa iskustva su dobro dosla da se upotpuni ovo znanje.

Moja prva knjiga o ribama koju sam citao se zvala "Sve o ribolovu" i iz nje sam naucio dosta osnovnih detalja, ali i uvjerio se da su mnogo napisa na vodi samo nagadjali o stvarnom ponasanju i zivotu ribe. Poslije sam licno otkrivao drugacije stvari, kao i drugi od vas. Recimo Diverov snimak je potukao tvrdnju da mladice zive u paru, vec mi se cini vise iz snimka u familiji. Takodje vjerovanje da se hrani skobaljem i mrenom sam odbacio gledajuci mladice koje tjeraju pastrmku ili lipljena izvan vode i zakljucio da najradje napada usamljenu ribu.

Salmonidi se dijele na pet glavnih vrsta: 1. Pastrmke (salmo), 2. Lipljene (thymallus), 3. Zlatovcice (salvenilus), 4. Losose (onchorhynchus) i 5. Mladice (hucho). Ovdje nemam puno mogucnosti za 2. i 5., pa mozemo zajedno, uz strucnu pomoc Krupskih ribara. Naveo bih i prijelazne vrste kao Atlanski Losos koji je genetski blizi pastrmki i latinski se zove salmo salar. Odlika svih salmonida je da imaju masno peraje izmedju ledjnog i repa. Skoro svi salmonidi imaju podvrstu koja provodi dio zivota u slanoj vodi ili u velikim jezerima (kalifa i njene srodnice, potocna, zlatovcice, neke vrste mladice i naravno lososi). Te podvrste dobivaju neke razlike u izgledu. Najsesce su svijetlije, vise srebrnaste i imaju vise sluzi na kozi koja ih brani od ozlijeda prilikom "svadbenog puta", obicno u svoj rodni kraj, a losos svakako. Za lipljene nije zabiljezeno da odlaze u more, ali su cesti u planinskim jezerima. Prosjecan zivot salmonida varira. Nabrojacu neke: Kalifa 11 godina (podvrste 7-9), Potocara 8 (mekousna spada ovdje), Zlatovcica 15 (podvrste 15, 19, a jedna cak i 40), Lipljen 10, Lososi 2, 3 i 4 ovisno o vrsti i svi ugibaju nakon mrijesta (ima slucajeva da hormonalno poremeceni primjerci prenesu 2-3 godine i na mrijest dolaze kao kapitalci i po 5 puta veci nego ostali). Ova pojava omogucuje produzenje vrste u slucaju da mrijest prethodnih godina nije bio uspjesan. Atlanski losos nakon mrijesta ne ugiba nego se vraca u more ili jezero odakle je dosao, sto je osobina pastrmki. Zivi do 14 godina, a interesantno je da ce iz refleksa, kada udje u rijeku, skociti na muhu, mada se njome hrani samo u mladosti. Ostali lososi na mrijestu ne jedu, ali zgrabe varalicu i streamere u odbrani poroda i za vrijeme borbe za zenku.

Mrijeste se u raznim periodima godine, ali najbitnija je temperatura vode... (o tome drugi put, ako bude interesovanja)
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."


Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 27 kol 2009, 16:12

Nije bilo protesta, a ni komentara, pa cu napisati nesto o mjerenjima pri mrijestu.

Najbitniji faktor za mrijest je temperatura vode i salmonidi imaju "senzor" koji pokrece mrijest onda kad se temperatura vode nadje u potrebnom rasponu. To je bitno da se omoguci nesmetan razvoj mladji. Potocna se mrijesti u jesen kad temperatura vode opadne izmedju 6,7 i 8,9 stepeni celzijusa. Bira lokacije u gornjem toku, blize izvoru ili u manjim pritokama. Zlatovcica ranije u jesen ima mrijest, a temperatura vode ima veci raspon i krece se od 4,4 do 9,4 stepena. Jezerska zlatovcica se ponekad, u nedostatku pritoka moze omrijestiti u jezeru. Obicno odlazi prema izvoru, ili pronalazi izvor u dnu rijeke ili jezera. Kalifornijka i lipljen se mrijeste s proljeca. Lipljen nesto ranije, jer temperatura potrebna za njega je 6,7-10 stepeni, dok je kalifa tolerantnija i mrijesti se nesto kasnije kad je voda 10-15,5 stepeni. Svi salmonidi uglavnom kopaju brazdu u sljunkovitom dnu, gdje za vrijeme polaganja ikre muzijak ili nekad vise njih ispusta mlijec te dolazi do oplodnje. Nakon toga zenka odlazi iznad brazde i tijelom uzdigne sljunak koji voda nanese i prekrije oplodjena jaja i po nekoliko centimetara. Kod lipljena nije primjeceno da kopa, pa ako neko nesto zna neka napise. Za vrijeme mrijesta salmonidi poprimaju tjelesne promjene. Boja im potamni, boje pjega dobiju jaci intenzitet, a celjusti se izduze, posebno kod muzijaka, gdje gornja celjust prestigne donju, pa cak se zakrivi poput kljuna. Zubi blago porastu i tako, uz jaku celjust postanu oruzje za borbu sa drugim muzijacima.
Ikra se razvija od 1-5 mjeseci ovisno o vrsti. Zenke nisu tako plodne kao druge vrste riba. Kalife od 4kg proizvede oko 4000 jajasaca, koja ako se oplode moraju dobro biti zatrpana inace postaju lak plijen rakovima, pticama, drugim ribama, a veliki su im neprijatelji poplave i uznemiravanje dna, kao vadjenje pijeska ili gazanje nas ribara po vodi...
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 28 kol 2009, 07:57

Kontaktirao me jedan od clanova foruma i dao podrsku ovom pisanju i pitao o detaljima i kako sam dosao do njih, pa da ukratko kazem da kostur texta cini knjiga Trout - the Complete Guide autora Dick Sternberga i suradnika. Ostalo iz drugih izvora, kao i iskustava nasih ribara (onih koji ne lazu). Bilo bi dobro da se jos neko lati ovakvog posla i da napise nesto o drugim ribama.

Danas nesto o osjetilima (culima) salmonida. Vid je glavno osjetilo kojim salmonidi pronalaze hranu i izbjegavaju opasnosti. Nama ribarima je bitno shvatiti da riba vidi van vode, u skladu sa optickim zakonima koje smo nekad ucili u skolama. Naime okomito iznad ribe je tzv. prozor kruznog oblika u kojem riba vidi priblizno pravu sliku i u kojem ocekuje hranu ili neprijatelja. Precnik tog kruga bi trebao biti nesto malo vise od 2 puta dubina na kojoj se riba nalazi. Recimo ako riba stoji na 50cm dubine, njen "prozor u gornji svijet" je priblizno 120cm. U tom krugu riba, kada primjeti ribolovca obicno bjezi u zaklon. Dio povrsine nakon tog kruga, riba vidi kao iskrivljeni i zamuceni odraz i moze primjetiti plijen ili opasnost. Kad se ribar nadje u tom prostoru bitno je ostati sto nize, manje se kretati i imati boju odjece slicnu boji okolisa. Riba je ovdje vjerovatno uocila ribara i najvjerovatnije prestala da se hrani, koncentrirajuci se na nas odraz i procjenjujuci opasnost. Bitno je ne pokusavati prezentaciju varalice, jer cesto, ako dovoljno dugo sacekamo, riba prihvati nas odraz i nastavi sa hranjenjem, kada i mi mozemo prezentirati, sta smo vec htjeli. Ugao od 10 stepeni izmedju kraja "vidnog prozora" i povrsine vode, je mrtvi ugao, i opticki je nemoguce ribi da nas uoci, jer povrsina 100% odbija svjetlosne zrake i cini ogledalo, a riba vidi dno rijeke. Bitno je ne praviti sjenke i svjetlucanja priborom jer u toj zoni zbog pojave ogledala riba svjetlosne pojave dozivljava jace. Odlicno raspoznaju boje i najmanje nijanse, sto svakako znaju musicari koji "citav zivot" traze onu posebnu boju. Salmonidi slabije vide u mraku i vecina ih se vrlo slabo hrani tokom noci, osim krupnije potocne pastrmke ili mladice, mada se i one tada dodatno sluze osjecajima vibracije i mirisa.
Ukus ili miris pomazu pastrmci da pronadje hranu u mutnijoj vodi ili u sumraku kao i da dodju do mrijestilista. Glista u vodi ili ikra ostavlja mirisni trag koji riba nizvodno nanjusi i prati do svog obroka. Miris je bitan i za otkrivanje neprijatelja kao sto je ovdje u Americi grizli, cija koza ispusta miris nazvan L-serin. Kad losos na svom putu osjeti ovaj miris, zastane i mijenja putanju gdje mirisa nema da bi izbjegao gladnog medu. zanimljivo je da i covjekova koza lusi isti miris. Opiti sa mirisima kod lososa su dali zanimljive podatke. Kad se ukloni nerv koji kontrolira culo mirisa, losos se izgubi i ne nalazi put na mrijest. U drugom slucaju prije poribljavanja je mladji davano u vodu kemikalija sa posebnim mirisom. Nakon sto je pustena u rijeku posebnom opremom je ukapavana ista kemikalija u rijeku dok je riba napustala u pravcu mora. Po polnom sazrijevanju i svadbenom putu ponovo je ukapavano istom kemikalijom, po cijem mirisu se vecina lososa vratila u tu rijeku, mada su odrasli u ribogojilistu. Broj povratnika je dvostruko veci nego kod prirodnog puta. Ovo istrazivanje je pomoglo da se popravi stanje u ugrozenim rijekama, sa znatno manje sredstava za poribljavanje.
Bocna linija uz prije navedeno predstavlja kompletan aparat za pronalazenje hrane u mraku i mutnoj vodi, te za otkrivanje prisustva opasnosti. Pastrmk lakse pronadje musicu na povrsini u mraku, ako ova pravi vibracije, nego ako samo pluta. Hodanje po kamenitom dnu ili glasno koracanje po obali prave vibracije, koje riba svojom bocnom linijom osjeti i potrazi zaklon. Bocna linija je mreza ultra-osjecajnih nervnih zavrsetaka koja se proteze citavom duzinom tijela. Ribari u mraku i mutnijoj vodi preferiraju vibrirajuce varalica koje riba pomocu bocne linije otkriva i cesce napada nego one "tise"...
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 29 kol 2009, 08:12

Evo mene opet. Posto nema pitanja i podpitanja cini mi se da je sve jasno. Danas pocinjemo sa novom temom koja nam je poznata i draga za pricu, a to je upravljanje vodama i poribljavanje. Svima, a posebno musicarima je gadno uhvatiti pastrmku deformisanu, ostecenih peraja, neuglednih boja isjaja, koju od milja zovemo "ubacena". Mi Bosanci cesto etiketiramo ljude sa dosljo, papak, levat, Hercegovac, Svedjanin (Eastern Bosnian region), sandzo ili ko zna sta sve drugo, pa zasto ne i etiketirati ribu koja je ubacena u nasu vodu za skupe pare, a izlovi se za desetak dana od pustanja. U danasnjem svijetu taj metod poribljavanja ribom iz ribnjaka je odbacen iz nekoliko razloga, a najbitniji su sto ta riba nije u stanju da se prehrani u divljoj vodi, brzo se izlovi jer uzima sve sto upada u vodu i nije atraktivna za lov, jer su obicno peraja ostecena, a ona sama slaba da pruzi dostojan otpor na udici. Svijet je otkrio da se moze odgojiti divlja mladj, koja ako se pusti ranije moze se adaptirati sredini skoro 100%. Radi se o posebnom uzgoju mladji u nadziranim potocima, gdje riba nalazi vecinu hrane sama, ali je zasticenija od grabljivica.Posjetio sam jednu takvu lokaciju i odusevilo me je to sto te ribice zaista imaju uslove zivota slicne onim u divljini. Kada im pridjete, one se sakrivaju u prostore ispod kamenja napravljene ljudskom rukom. Nakon par minuta, se vrate i kupe larve komaraca. Njihova boja tijela se lakse prilagodjava okolici, i puno su zivahnije. Posto ih puste u rijeku, ove ribice se ne jate, vec razilaze u potrazi za svojom teritorijom. Podaci kazuju da iako su duplo manje i jeftinije od "lovne velicine", njihov procenat opstanka je dvostruko veci nego pri pustanju riba od 15tak cm. Ustedjeni novac se usmjerava u puno bitniji projekat "izgradnje stanista" koji podrazumijeva gradjenje prirodnih zaklona za krupniju ribu. Poznato je da na otvorenoj vodi bez zaklona, granja i sedara ne treba ocekivati kruniji ulov. Krupna riba u nedostatku adekvatnog zaklona lako strada od vidri, kormorana i ribara. Krupna riba ce u takvoj situaciji napustiti taj dio rijeke u potrazi za sigurnim sklonistem. Dovlacenjem krupnog stijenja i panjeva, ta njihovim smisljenim resporedjivanjem u vodi, posebito u blizini zona za mrijest, zadrzava se krupna pastrmka koja je kljuc za prirodno razmnozavanje i ustedu sredstava. Obavezno je posmatrati stanje na vodi i vrsiti konstantnu procjenu broja riba kao i starosne strukture po pojedinim vrstama. Neprestano poribljavanje jednom vrstom se odrazava smanjenjem broja ili nestankom drugih vrsta. Udruzenja bi trebala pristupiti selektivnim zabranama prema svojim procjenama. Recimo primjer selektivne zabrane iz Montane sa rijeke Big Hole gdje ja lovim glasi: Kombinovano salmonida 5 dnevno i u posjedu. Samo jedna riba preko 18incha (46cm), a svi lipljeni i Yellowstone cutthroat pastrmke da se odmah puste. Znaci vidimo da im sitnija riba nije toliko bitna kao maticnjaci koji su osnova za nove generacije. Postavljeno je pravilo da se riba iznad 46cm pusta, a ako neko hoce neka ponese samo jednu. Moje iskustvo je de na suhu muhu ulovite desetak komada preko 46cm sto je direktan primjer da ribe ima dovoljno da se sama (besplatno) reprodukuje. Pored krupnijih voda je puna mladji jer krupna riba nosi puno vece kolicine ikre, jaca je i iskusnija pri kopanju i polaganju ikre.
Mnogi neiskusniji clanovi, kao i oni koje cesto spominjemo u raznim temama insistiraju da se poribljava ribnjackom ribom, tako da dobijamo mesarska sijela na raznim otvorenjima sezone kao na Borackom jezeru s proljeca gdje se uz kamere cupa sve sto u vodi pliva.

Bistro do sutra
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la Seha » 29 kol 2009, 14:13

AFERIM............... !
Svaka ti je na mijestu rodjak.
Nego vec duze vremena pored ovih humanitarnih poribljavanja kalifom (citaj dusmanom svake otvorene vode) mene kopka vec duze vremena furka koja dijeli ribe na "plemenite" i one koje to nisu. Kom papku je palo na pamet da i ribe podijeli .......... uh nalajo bi ja ovdje svasta............ Plemenito je navodno ono sto je ukusnije,lakse se odvaja meso od kosti i slicno.. Takav nacin razmisljanja buduce generacije gura u totalno pogresan pravac koji nema ama "ha nikakve veze sa ovim sportom vec nas vraca u kameno doba u kom i dan danas tapkamo zahvaljujuci nazadnom nacinu razmisljanja.
Znam da okrecem temu u malo drugacijem pravcu od zamisljenog ,ali sam jednostavno morao ovo napisati.
slika


amchuka
Haman Štela
Postovi:50
Pridružen/a:17 kol 2009, 22:25
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la amchuka » 29 kol 2009, 21:00

Montana druze samo mi reci da knjiga o ribolovu koja se tako doslovce zove "sve o ribolovu" nije izdata negdje 1987-88 ili tako nekako. Ako jeste to mi je onda prva knjiga koju sam uopšte pročitao prije ikakve lektire a da o ostalom i ne govorim. Bila je bijela, crno bijele slike, format mislim A5. onaj manji.

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 29 kol 2009, 22:44

Jeste i to je bila jedna od rijetkih knjiga na nasim podrucjima. Ne sjecam se autorovog imena, ali knjigu jos imam kuci u Sarajevu. Dobra je jer obradjuje sve ribe sa X-yu podrucja. Nije detaljna za mnoge stvari, ali daje one osnovne podatke. Zao mi je sto nije bilo vise takvih knjiga ili mozda jos opsirnijih i specijaliziranijih. Kad sam dosao ovdje skontao sam da ima puno stiva na sve teme, pa sam odabrao ovu jer mene licno najvise zanima. Tesko je citati i prepricavati i znam da mnogim ribarima nije ni potrebno ovo sto pisem, ali namijenio sam to pocetnicima i mladjima koji zasigurno nisu culi za neka izdanja iz 70tih i 80tih. Hvala na opasci i BISTRO
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 31 kol 2009, 16:41

Kako "procitati" salmonidnu vodu?
Iskusni ribar vecinu najbitnijih informacija o rijeci sakupi jednostavno setajuci pored obale i posmatrajuci povrsinu vode, oblik i tip dna, obale i druge relevantne faktore, a sve to da otkrije gdje bi to riba mogla da se krije i hrani.
Valovi na povrsini vode nam otkrivaju da se tu, na dnu najazi veca stijena ili panj pod kojim se vjerovatno od brze vode krije veca pastrmka. Mjesta gdje brzaci udaraju u obalu najvjerovatnije prave potkopanu obalu gdje bi se riba mogla kriti. Linija gdje se spaja brza voda sa mirnom predstavlja odlicnu lokaciju za hranjenje ribe, koja se tu odmara u sporoj vodi, dok ceka da brzak pored nje pronese nesto za jelo. Slabije iskusni ribari cesto preskacu mjesta gdje je plitka i brza voda, ali i tu, ako bolje osmotrimo mozemo primjetiti "dzepove" spore vode iza kakvih vecih potopljenih prepreka gdje mozemo ocekivati vrlo dobre ribe. Dno nam kazuje sta mozemo ocekivati. Na pjeskovitom dnu ima vrlo malo pastrmke i poprilicno sitnije kad poredimo sa kamenitim i sljunkovitim dnom. Vodeni insekti i larve su glavna hrana salmonida, i zive zakljonjeni ispod kamenja u vodi. Na pijesku riba se obicno izvlaci u predvecernji lov na suhu muhu.
Da rezimiramo, najbolja mjesta za pronalazenje pastrmke bi bila potkopane obale, obrena stabla i drvece cije granje prekriva vodu, duboki virovi (posebno oni sa dodatnim preprekama u i oko njih), podvodno rastinje i njihova bliza okolica, usamljene podvodne prepreke (panjevi, sedre i stijenje), te mjesta gdje se odvaja brza i spora voda.
Posmatranjem ovoga mozemo izvesti i zakljucke cime se riba otprilike hrani, ali to cemo poslije reklama...
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 01 ruj 2009, 15:43

Seha je napisao/la:AFERIM............... !
Svaka ti je na mijestu rodjak.
Nego vec duze vremena pored ovih humanitarnih poribljavanja kalifom (citaj dusmanom svake otvorene vode) mene kopka vec duze vremena furka koja dijeli ribe na "plemenite" i one koje to nisu. Kom papku je palo na pamet da i ribe podijeli .......... uh nalajo bi ja ovdje svasta............ Plemenito je navodno ono sto je ukusnije,lakse se odvaja meso od kosti i slicno.. Takav nacin razmisljanja buduce generacije gura u totalno pogresan pravac koji nema ama "ha nikakve veze sa ovim sportom vec nas vraca u kameno doba u kom i dan danas tapkamo zahvaljujuci nazadnom nacinu razmisljanja.
Znam da okrecem temu u malo drugacijem pravcu od zamisljenog ,ali sam jednostavno morao ovo napisati.

Kasno sam vidio ovaj komentar, pa da i ja prokomentarisem. Kod naseg naroda izraz "plemenit" se koristi za potpuno druge stvari. Izvedenica ima korjen u rijeci pleme, koje je na Balkanu osnovna celija drustva. Pripadnost plemenu se stavlja ispred svake zdrave logike. Tvrdimo da je pleme u pravu i kad svojim ocima vidimo suprotno. Tako je i sa nasom plemenitom ribom. Zasto su salmonidi "plemeniti" je vjerovatno velikim dijelom ukorijenjeno u tvom elaboratu, a dijelom u cinjenici da je to riba koja pokriva najveci dio teritorije nase Ponosne, pa po obicaju za drugo i neznamo. Mozda smo se (kao i u politici i fudbalu) opredjelili jednom i zauvijek za svoju "plemenitu" vrstu i onda branimo (opravdano ili ne) taj svoj brak sa odredjenom odlukom. Nisam jednom zapao u diskusije, u stvari predavanja na teme zasto lovim ono sto lovim, i zasto ne lovim ono sto oni love? Vidis ponovo dolazimo polako na Bosansku hiljadugodisnju temu kad Pitac pita Zapitanog (Mehmedalija Mak Dizdar). Genetski mi ne slusamo sagovornika, cak ni kad odgovara na pitanje koje smo mu mi postavili, nego letimo da ponizimo njegovo stajaliste, a svoje bez nekih valjanih argumenata stavljamo na poziciju Bitka, tj ono sto jest "neosporne istine".
Broj plemenitih vrsta u BiH je taman toliki koliko vrsta ribe ima. Nabrojacu neke kao skobalji, pastrmke, sarani, mladice, stuke, klijenovi, lipljeni, amuri, sapace, bjelice, meke, deverike, a ovisno sta love oni koji ih velicaju, zaboravljajuci da je prvenstveno ovaj sport to sto je najplemenitije. Jedino rjesenje je znanje, gdje kad spomenem ulov klijena preko 3kg, sugovornik treba da kolika je normalna velicina klijena i skonta da se prica o ekvivalentu saranu od 30kg+ ili mladici 30kg+.

Prisustvovao sam ulovu sapace (potocna mrena) od 800g i odao priznanje ribolovcu, kada njegov kolega pokusava da omalovazi ulov napomiljujuci da je on na tom mjestu izvukao pastrmku od 1kg. Moje je stanoviste da je gaga od 0,5kg prica za sva vremena, jer to je nesto sto jos nije vidjeno, baz obzira kojem plemenu pripadamo i mi i gaga.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 01 ruj 2009, 23:59

Sve je jasno, tako da idemo dalje. Obradicemo sada pribor
Dva su nacina ribolova na salmonide. Musicarenje (fly fishing) i varalicarenje. Tako su I dvije vrste pribora za lov salmonida.
Musicarski pribor.
Sastoji se od bitnih, manje bitnih I sminkerskih dijelova, koje cemo obraditi u ovoj temi.
Bitni pribor se sastoji od stapa, role, snjure, predveza I naravno musice.
Stap za musicarenje je nasa produzena ruka, I najbitnije je da nam lezi u ruci I da njime mozemo izvesti dobro predstavljanje nase musice. Zbog velikog broja vrsta musica koje zive ili padaju u vodu, kao I druge pastrmske hrane kao pijavice, rakovi I sitnija riba, postoje I razne velicine I tezine musica ili imitacija pastrmske hrane. Zbog toga se I stapovi prave da zadovolje ribicke potrebe. Stapovi se izradjuju od raznih materijala, a osnovna karakteristika im je za koju tezinu snjure su predvidjeni. Ta oznaka se nalazi obicno napisana na stapu. Najstandardniji stap koji se koristi u musicarenju je 8’6” 5wt. 8’6” oznacava duzinu stapa, a 5wt tezinu snjure koja ide na njega. Ovaj stap je normalne duzine I pokazuje se kao stap za sve situacije. Suhe muhe, nimfe, pa cak I krupniji streameri mu nisu problem za zabacivanje. Ovisno o situaciji moze se izabrati stap vece ili manje duzine. Duzi za malo prostranije situacije ili kraci za delikatnije, kao sto su rijeke obrasle granjem ili manji potoci. Stapovi se prave iz vise dijelova, najcesce 2 ili 4.Tezina (ono 5wt) moze se izabrati manje, u situaciji kad vecina naseg ribolova podrazumijeva suhu muhu ili sitnije nimfe, ili vece kad znamo dace nas ribolov biti baziran na krupnijim muhama I streamerima. Generalno bitno je razjasniti gdje ce se loviti, sta I na sta da bi odlucili o stapu.
Rola je kod musicarenja samo mjesto gdje se namotava I cuva snjura I nema neko posebno vazno mjesto, osim sto je bitno da funkcionira. Postoje klasicne ili Large Arbor (velika spula). Ove druge se u zadnje vrijeme popularnije jer manje uvrcu snjuru.
Snjura je uz stap jedan bitan detalj. Oznake tezine su najbitnije I idu od 1wt do 12wt (mozda I vise, ali ja nisam vidio). Tezina je bitna I odredjuje koliku muhu moze da nosi, a da se na afektira zamahivanje. Tezina snjure I stapa moraju biti u skladu. Teze snjure prave vise buke po void I mogu preplasiti ribu, ali isto tako svojom tezinom su manje osjetljive na povjetarce pri zabacivanju. Bitna karakteristika snjura je I oblik koji moze da bude razlicit, ali su 2 osnovna WF I DT. WF je oznaka za tezina naprijed, gdje se kraj snjure koji zabacujemo pravi blago tezi I zadebljaniji nego ostatak snjure. Ovaj tip snjure je pogodan za postizanje daljine I savladavanje vjetra pri zabacivanju. DT oznacava da je snjura stanjena na oba kraja. Ova snjura je dizajnirana za tzv. Roll casting kada se nalazimo u situacijama gdje zbog okolnog granja nismo u stanju izvesti normalno zamahivanje. Malo je osjetljivija na vjetar I postize za nijansu krace zabacaje. Dobra joj je stvar sto se moze okrenuti na drugi kraj nakon sto se ofuca onaj prvi koji smo koristili. Bitna odlika snjure je da li je ploveca (floating) ili tonuca (sinking) Napomenuo bih da je kod nas najstandardnija ploveca, jer pokriva vecinu situacija, a mora se imati kad se lovi na suhe muhe. Tonuca se koristi kod izrazito duboke vode npr jezero. Postoje I drugi tipovi snjura, ali su to specijalizovani I ne preporucujem pocetnicima da nepotrebno experimentisu zbog skupoce.
Predvez je komad “silka” koji se stanjuje od snjure ka musici. NJegova duzina moze da varira obicno oko 3m, ali duzi bolji, jer omogucava da se snjura odmakne od mjesta gdje je riba da je ne preplasimo I da muha duze plovi neometana. Tanki zavrsetak se mjeri od 0X do 8X (jaci ka slabijem). Na kraj se moze direktno vezati musica ili dodati jos jedan tanki komad predveza pa privezati muhu, da se izbjegne trosenje originalnog fabricki stanjenog zbog mijenjanja muha. Krajevi predveza se biraju prema velicini musice I bistini vode, jer tanji je svakako manje vidljiv, ali nosi rizik kidanja.
Predvez Velicina muhe Izdrzljivost
0X 1-2 3-7kg
1X 2-6 2,5-6kg
2X 4-8 2-5kg
3X 8-12 1,8-4kg
4X 10-14 1,5-2,5kg
5X 12-16 1,2-2kg
6X 16-20 0,7-1,5kg
7X 20-24 0,5-1,1kg
8x 24-28 0,3-0,8kg

Navescu primjer mog izbora pribora I objasniti na direktnom prijeru st je sta I zasto sam to odabrao.
Stap 9’ wt4 midflex, iz 4 dijela/Rola 4-6, LA/Snjura WF,4wt, floating/Predvez 6X + dodatni dio 6X ili 7X
Duzi stap nego standardni jer lovim pretezno na suhu muhu I nimfu, rijetko na minijaturni streamer (ako sam vidio neku krupnu na lovu) Duzi stap je dobar za vodjenje snjure po brzim rijekama pri nimfanju ili kod duzih zabacaja suhe muhe. Rijeke na kojima uglavnom lovim su uglavnom siroke I nemaju puno rastinja iznad.
Rola je izabrana u skladu sa snjurom, I stapom, uzeo sam 4-6 jer je dosla sa extra spulom za moj drugi stap 6wt. LA znaci velika spula za manje uvrtanje snjure.
Snjura je WF znaci tezina naprijed za duze zabacivanje vecinom suhih muha I sitnijih nimfi. 4wt znaci da sam uzeo snjuru prema stapu, a u cilju da smanjim tezinu udara snjure po vodi kada lovimo one kapitalne pastrmke ili lipjena koji je veoma oprezan. Floating mora d aide uz svaki lov na suhu muhu, a I kod nimfanja do 3 metra je odlicna.
Predvez. Vecinom riba koju lovim je do 1kg, sa rijetkim vecim primjercima koje mogu izvlaciti pazljivim zamaranjem I obaveznim prihvatanjem u mrezu. Tanji predvez omogucuje lov sitnijim musicama koje su ljeti skoro obavezne, a u sporijoj vodi riba ga manje primjeti. Zimi I s proljeca promjenim na 4X ili 5X, jer pada krupnija muha, a I voda je mutnija pa se slabije primjeti.

O muhama kasnije!
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 02 ruj 2009, 00:30

Manje bitan pribor, ali jos uvijek bitan!
Cizme, po mogucnosti one (dozavrat) duboke s hlacama. Preporucio bih Goretex jer je laksi I udobniji za nosenje od neoprena ili gume. U ljetnim mjesecima je odlican, a tada je sezona uglavnom. Neopren je dobar za zimske dane ili extremno hladnu vodu, medjutim ljeti se pokazao kao neprijatelj ribara ako moraju da izadju iz vode I pjesace.
Mreza za prihvatanje ribe. Posto u vecini slucajeva stojimo na sred rijeke, moramo ribu prihvatiti mrezom da bi je skinuli s udice. Postoje obicne I neobicne mreze. Ove neobicne mislim na novine koje se uvode kao mreze za C&R koje su pravljene od materijala koji manje ostecuje kozu ribe dok lezi u mrezi.
Prsluk je najbolja varjanta za cuvanje I nosenje ostatka pribora. Posebno su dizajnirani za musicare koji nose sve I svasta. Postoje kratki modeli koji se manje skvase buduci da su izdignutiji od obicnih.
Kutijice s muhama.
Mast za podmazivanje snjure I mast ili prah za plutajuce muhe ili tecnost za nimfe.
Polarizirane naocale za laksu detekciju ribe I razgledanje dna.
Predvezni materijal su mini koluti predveznog materijala potrebnih debljina.
Makazice ili noktarica za odsjecanje viska silka pri vezivanju.
Klijesta za vadjenje duboko zakacenih musica
Sredstvo protiv komaraca

Sminkerski pribor obuhvata sve ono sto bi smo zeljeli nabaciti na sebe, markirano, skupo a nemamo obraza uzeti penziju od nane da to kupimo. Tu spadaju skupi sesiri I kape sa oznakama nekih firmi, razne zakacke koje neznam ni cemu sluze. Raznorazna oprema koja nema utemeljeno ime u Bosanskom jeziku. Serija predveza za lov morskih riba, za koju nam je nesavjesni trgovac rekao da je odlicno za Neretve.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 03 ruj 2009, 01:39

Varalicarski pribor
Satoji se od 3 bitna faktora. Stap, rola I varalice. Postoje laki, srednji I teski pribor.
Stapovi za lako varalicarenje se odlikuju kracim duzinama, srednje ili spore akcije, za lakse varalice. Duzina im je do 170cm a prave se od raznih materijala, gde su najpopularniji grafitni zbog svoje manje tezine. Koriste se za ribolov u manjim rijekama I potocima, gdje koristimo njihove manje dimenzije za uspjesnije zabacivanje varalica manjih dimenzija.
Kod srednjeg varalicarenja, koje je I najrasprostranjenije kod nas koriste se nesto duzi stapovi oko 2m. Duzi stapovi nam omogucuju dalja zabacivanja, a ja bih preporucio stapove sa vise prstenova jer se dalje zabacuje, a pri izvalacenju vecih riba bolje prenose tezinu I udare na stap sto ublazava I cuva silk od jakih trzaja I spadanja ribe.
Teski pribor spada u specijalizovane pribore za lov krupnijih riba kao mladice, lososa, velikih pastrmki, stuke I soma. Stapovi se odlikuju veliko akcijom I mogu da zabacuju teske varalice, kasike, voblere I slicno, a imaju dovoljno snage za borbu sa kapitalcima.

Role su puno bitnije nego kod musicarenja jer aktivno sudjeluju u ribolovu. Mora se voditi racuna o nekoliko bitnih detalja kod izbora role. Bitno je da joj spula nije malog promjera jer tada se namotani silk uvrce na roli I pri zabacivanju pravi otpor kros prstenove na stapu. Rola mora da ima system za popustanje pri vecim kontrama. Radi se o popustanju pri zatezanju silka. U slucaju zatezanja preko granice pucanja, rola ce popustiti kontinuirano I odmotati dodatni silk da riba ne prekine. U slucaju da odmotavanje ne ide ravnomjerno I zapinje, to je znak da rola nije dobra I da bi trebalo uraditi rebalans kucnog budzeta I kupiti novu.

Varalice su sve vrste imitacija riblje hrane (riba, zaba, rakova, glista, insekata kao I nekih nepoznatih stvari) koje zabacujemo u nadi d ace ribi proraditi apetit. Tu su glavne vrste spineri (leptiri), kasike, vobleri, silikonske varalice I drugo. Vazno je sprijeciti uvrtanje silka vezivanjem virble.

Siguran sam da nasi cuveni varalicari imaju mnogo sta dodati.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 03 ruj 2009, 15:52

Da se malo vratimo na musicarenje i da oni koji nisu imali priliku u zivotu da vide o cemu se radi malo video primjera:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=kLfJBTctA4Q[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=9AcG4XkgG9c[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=1eSKa6Pt3R0[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=EvrGiAxcqGM[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=cBSJhQTf8fc[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=CpaUe-NjLoM[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=Cwqooa_rG5E[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=M4wuQblQmH0[/youtube]
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 26 ruj 2009, 08:36

Zasto musicarenje?

Musicarenje je najstariji metod lova na salmonide, cija historija se proteze vijekovima unazad. Danasnji musicar opremljen modernom opremom visoke tehnologije je nista drugo nego sljedbenik jedne bogate tradicije. Koliko god zvucalo nostalgicno, tradicija nije ono sto je pomoglo musicarenju da ostane najpopularniji nacin ribolova, vec je popularnost zasnovana vecinom zbog uspjesnosti ribolova ovom tehnikom. Vecina osnovne pastrmske hrane se moze imitirati samo musicama, dok i najsitnije varalice izgledaju ogromne i nezgrapne. Vodeni insekti predstavljaju glavninu ishrane salmonida. Imitacije ovih sicusnih stvorenja su toliko lagane da ih zabacujemo varalicarskim priborom. U stvari svaka vrsta hrane se moze predstaviti musicom. Imitacije musica mogu biti raznih velicina i vrsta od komaraca i vinskih musica do strimera koji imitiraju ribice od cak 10tak centimetara. Poznato je da kada muha "proradi" riba prestaje da napada bilo koju vrstu hrane osim musice. Ako u tom momentu imamo samo varalicarski pribor preostaje nam da sjednemo i uzivamo u prizoru nemocni da ista ulovimo, jer kad se pastrmka "digne" na muhu opcenito odbija svaku drugu imitaciju hrane. Velike pastrmke se pretezno hrane sitnijom ribom. U jezerima je bolji ribolov varalicama, jer strimeri nisu dovoljno zivahni u stajacoj vodi, dok u tekucoj vodi dobijaju prirodan pokret i postizu odlicne rezultate. Izrada strimera nam omogucuje koristenje veceg spektra boja i oblika koji odgovaraju datoj vodi. Na nekim vodama je dozvoljeno koristiti obicni pribor sa vaserkom, ali taj nacin ne dozvoljava realisticnu prezentaciju musice, a ako je riba "izverzirana" uspjeh ce izostati. Musicarski pribor (dobro ukomponovan) nam omogucava predstavljanje musice onako kako bi prirodno dosla do ribe, te riba se stoga lakse odlucuje da proba nasu musicu.
Mnogo ribara se ustrucava da probaju musicarenje jer im sam izbor odgovarajuce musice izgleda komplikovan. Nije potrebno poznavati latinski naziv musice i kojoj porodici pripada, niti nositi hiljade musica da bi se uspjesno lovilo. U vecini slucajeva priblizna imitacija ce dati odlicne rezultate. Naravno da je prednost ako vidimo tacno kakvu "baju" uzima, ali u vecini slucajeva je to samo nagadjanje. Tacno je da je potrebno nekolko sezona da se nauci dobro musicariti, ali se isto tako nakon nekoliko kvalitetnih treninga na vodi moze uloviti pokoja riba i tako vidjeti otkud tolika ljubav prema ovom tradicionalnom nacinu ribolova. Kao i kod drugih nacina ribolova, uci se nesto novo cijelog zivota. U slijedecem pisanju malo cemo o osnovama koje ce vam pomoci da zapocnete musicariti pravilno...
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la Seha » 26 ruj 2009, 15:57

Evo i ja cu napisati o jednoj od vrsta musicarenja varalicarskim ili idealno mach ili fedder stapom uz pomoc bombarda plovka.
Ovaj nacin ribolova najcesce koriste varalicari u skandinaviji ali i zagrizeni musicari kada im je riba van dometa musicarskim priborom.
Za ovaj nacin ribolova je idealno imati klasican pribor za mach ili fedder ribolov sto znaci manju masinicu kapaciteta 200 m 0.20 mm strune i stap duzine izmedju 12" i 14" stopa po mogucnosti fast action (brze akcije).
Nacin na koji se veze sistem je sljedeci. Na osnovnu strunu navucemo bombarda plovak sa slamkom (koja smanjuje mogucnost petljanja predveza i osnovne strune) okrenutom prema vrhu stapa. nakon toga na osnovnu strunu (dijametra 0.20 -0.22 mm) navucemo jednu perlu i vezemo manju virblu koja ce eleminisati uvrtanje predveza sa muhom.
Nakon toga vezemo muhu na predvez debljine 0.16-0.18 mm izmjerimo duzinu predveza na 150-200 cm i vezemo ga na virblu..
Bombarda plovke je moguce uzeti u vise varijanti od onih povrsinskih, sporotonucih, brzotonucih,obojenih u ovu ili onu boju,transparentnih ove ili one tezine itd. Nesto poput musicarskih struna. Sam ribolov ovim sistemom je izuzetno efektivan jer je moguce loviti i na udaljenim pozicijama ,i ujedno imati savrsenu prezentaciju muhe strimera itd.
Nerijetko sa bombardom lovim i sarane na povrsini sa koricom hlijeba ili plivajucom hranom za cuke.. Parola je snadji se ;)
Ako je potrebno jos neko objasnjenje tu sam..

slika
slika

Odgovori
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Natrag na “Ostale teme koje nisu obuhvaćane gore - 'nako čumuranja”