Kako zaštititi autohtone vrste i kapitalace od nestajanja?

[Kovach]

Narode evo pisma koje smo skontali rusko, montana i ja da se posalje Ministarstvu. Ako imate nekih prijedloga da se doda ili oduzme saljite meni na PP, a ja cu ispraviti ako skontamo da ima smisla, a ako ne onda nikom nista.

"Poštovani!

Obraćamo Vam se u ime članova Udruženja Građana „Bistro“, u nadi da ćemo etablirati dijalog i saradnju oko nekih pitanja koje mi smatramo bitnima kako za nas, sportske ribolovce, tako i za društvo i Državu.

Svjedoci smo svakodnevnog uništavanja prirode oko nas, uništavanja ribljeg fonda, masovne sječe šuma, zagađenja rijeka i izvorišta pitke vode, masovnog ubijanja divljači i svega što nas okružuje. U novinama i na internet stranicama nerijetko možemo pročitati kako se masovno izlovljavaju kapitalni primjerci riba, uništavaju autohtone vrste riba po kojima bi naša Bosna i Hercegovina trebala biti prepoznatljiva u Svijetu. Tu su prije svega neretvanska mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris oxyrhyncus), glavatica (Salmo marmoratus Cuvier) i mladica (Hucho hucho), a uništenje prijeti i lipljenu (Thymallus thymallus) , potočnoj pastrmci (Salmo trutta m. fario) , šaranu (Cyprinus carpio) kao i ostalim vrstama riba.

Prijedlozi : Rusko: “postoji li neko istraživanje koje ovo podupire?” montana:”Postoji u onoj knjizi James Proseka sto dadoh Senadu opis stanja prije i sada, napori na rijeci Soci u Sloveniji i zavrsava tezom da je jedina sansa regionalna suradnja i sistematski pristup rjesenju problema.” Ovdje ce biti dodano iz ove knjige par stvari kad ugrabimo vremena da Senad dobaci knjigu.

Mi, sportski ribolovci okupljeni oko U.G. Bistro, smo na internet stranici http://www.bistrobih.ba, tačnije na njenom forumu pokrenuli temu „Kako zaštititi autohtone vrste riba i kapitalne primjerke od nestajanja?“. U sklopu diskusije na temi reagovali smo ponukani ljudskom pohlepom, pretežno postupcima pojedinih lica koja sebe nazivaju „sportskim ribolovcima“, a na svakojake načine izlovljavaju autohtone vrste riba i kapitalne primjerke jedinki koje su polno zrele i koje bi trebale da vrše prirodnu reprodukciju. Svi ti postupci većinom prolaze nekažnjeno ili su kazne veoma male, a štete po riblji fond ogromne.

U raspravi na navedenoj temi došlo se do zaključka da bi najbolji način zaštite autohtonih vrsta riba i kapitalnih primjeraka bilo donošenje posebnog Pravilnika, kao podzakonskog akta Zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji bi definisao:

- koje su to autohtone i endemske vrste riba u Bosni i Hercegovini,

- šta se smatra kapitalnim primjercima pojedinih vrsta,

- kao i da se za navedene odredi obavezan C&R („uhvati i pusti“) režim ribolova na
svim vodama i zaštićene zone bez uznemiravanja i ribolova za te vrste

Tu posebno treba obratiti pažnju na kaznene odredbe za prekršioce i smatramo da kazne trebaju biti u rasponu od 1.000 do 10.000 KM. Ovolike kazne su potrebne isključivo da natjeraju svakog ribolovca na razmišljanje i da se i oni koji su do sada činili prekršaje ili ga počine jednom, više ne pojavljuju kao povratnici u činjenju takvih prekršaja. Iznos kazni nije veliki ako se uzme u obzir koliku štetu pričini jedan ribolovac koji ulovi npr. samo jednu neretvansku mekousnu pastrmku u vrijeme mrijesta. Ako mekousna pastrmka u prosjeku izmrijesti oko 5.000 komada ikre po kilogramu tjelesne mase i ako se uzme u obzir da je ista polno zrela nakon 5-6 godina života, onda ispada da je uništio minimalno 15.000 komada mlađi što se nemože nadoknaditi poribljavanjem.

Kao primjer naveli bismo činjenično stanje koje smo dobili iz USR „Glavatica“ iz Jablanice, gdje je na žalost od te ljepotice - glavatice ostalo samo ime i svima nama sjećanja, jer je u vodama ima vrlo malo i prijeti joj totalno uništenje. Uzrok velikog smanjenja populacije glavatice i njenog nestanka su izgradnja sistema brana hidrocentrala na Neretvi koje su zaustavile prirodne migracije ovih vrsta, krivolov mrežama i drugim nedozvoljenim sredstvima, neadekvatno poribljavanje novim vrstama koje su daleko veće sposobnosti za reprodukciju, a ishranom predstavljaju direktnu konkurenciju našim autohtonim vrstama (prvenstveno smuđ). Masovna izlovljavanja mrežama su posebno postala intenzivna nakon rata. Od 2005.godine sa novim rukovodstvom na čelu ovo udruženje je uložilo ogromne napore i finansijska sredstva kako bi se riješili kriminala koji je zavladao na vodama koje su im date na korištenje, ali na žalost i do danas nisu u stanju totalno iskorijeniti ovaj vid kriminala. Hvatali su kriminalce na djelu, uz pomoć policije oduzimali mreže, trpili napade i prijetnje od strane kriminalaca, podnosili prekršajne i krivične prijave, ali oni najuporniji su ostali jer prekršioce slijedi kazna od 200 KM za prekršaj ili uslovna kazna za krivično djelo što je po nama apsurdno. Ukradena riba se još prodaje pored magistralnog puta M-17 na sanitarno neadekvatnim mjestima i niko ništa ne poduzima, niti kažnjava prodavce niti oduzima nelegalnu ribu. Ova riba se često može, javno naći i na jelovnicima obližnjih restorana i poručiti, iako nigdje nije moguće izvrsiti nabavku ovih vrsta za restorane. To znači da se riba servira ilegalno, bez "ulaza" i bez plaćenih dadžbina prema državi, ali i bez izvršenog veterinarskog pregleda. Takva je situacija širom Bosne i Hercegovine.

Problema je mnogo, a samo rijetka udruženja smognu snage da se koliko toliko odupru kriminalu na vodama i uništenju ribljeg fonda, a posebno autohtonih vrsta.

Pored masovnog nedozvoljenog izlovljavanja veliki problem predstavlja i poribljavanje neadekvatnim vrstama riba. Tako npr. poribljava se kalifornijskom pastrmkom koja se ne mrijesti u našim vodama, američkim somićem koji je tzv. korov riba, babuškom i sličnim vrstama koje prije nisu bile prisutne u vodama Bosne i Hercegovine, a iste su dovele do uništenja mnogih autohtonih vrsta riba. Takođe poribljavanje rijeka jadranskog sliva vrši se vrstama koje žive u vodama crnomorskog sliva i teško se adaptiraju, a uz sve to nemaju mogućnost reprodukcije, odnosno jalove su. Tako ogromna sredstva izdvojena za poribljavanje idu uzalud, dok se metode za očuvanje prirodnog prirasta koje su mnogo efikasnije od bilo kog poribljavanja ne primjenjuju u dovoljnim mjerama.

U drugim zemljama, u kojima je ovaj problem u dobroj mjeri riješen, Država zarađuje ogromna finansijska sredstva od ribolovnog turizma, a sve popularniji Fly fishing ribolov (mušičarenje) uzima maha i u Bosni i Hercegovini. Dokaz tome je i uspjeh našeg kolege Željka Prpića koji je na nedavnom Evropskom prvenstvu koje je održano u Bosni i Hercegovini bio prvi. Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale za Fly fishing ribolov, a i ostale vrste ribolova tako da bi uz malo truda ribolovni turizam u Bosnu i Hercegovinu vrlo brzo privukao ribolovce iz inostranstva koji bi plaćali ogromne sume novca da ulove npr. neretvanjsku mekousnu pastrmku, uslikaju se sa njom i vrate nazad u vodu, jer nigdje više u Svijetu se nemogu uloviti tu ribu. Medjutim, informacije o stanju ribljeg fonda u BiH, ekologije i turizma koje kruže medijima Svijeta, su poražavajuće i destimuliraju potencijalne turiste. Kao primjer potencionalnog razvoja možemo spomenuti razvoj Patagonije, područja između Čilea i Argentine koje se dugo smatralo surovim i teskim za život. Prije samo tri decenije ondašnje vlasti su uvidjele kapacitet tamošnjih rijeka i zabranile izlov pastrmke, odnosno uveli pravilo da se sva ulovljena pastrmka mora živa vratiti nazad u vodu. Rezultat je da je Patagonija jedna od najvećih turističkih destinacija danas, a neka ondašnja sela koja su ranije brojala par hiljada stanovnika su danas zahvaljujući isključivo sportskom ribolovu prerasla u gradove od preko 50 000 stanovnika. Prosječna cijena sedmice ribolova u Patagoniji je oko 6.000 Eura po ribolovcu, a statistike kažu da ovu destinaciju posjećuje nekoliko stotina hiljada ribolovaca sa svojim obiteljima tokom godine. Prostom računicom ispada da Patagonija zaradi 6 milijardi Eura na svakih 100.000 gostiju. Bosna i Hercegovina sa svojim rijekama i potencijalom te geografskom lokacijom može zasigurno doživjeti sličnu korist ako se za to stvore povoljni uslovi.

Mišljenja smo da postojeći Zakon o slatkovodnom ribarstvu i njegovi podzakonski akti ne pružaju dovoljno dobro rješenje. Mnogo je stvari ostalo nedorečeno, kao npr. teritorijalno važenje dozvola, male su kazne za prekršioce i treba ih povećati bar deset puta, prodaja i distribucija dozvola ide preko SRS Federacije i istima se od prodatih dozvola izdvaja 10%, a za uzvrat udruženja ne dobiju ništa. Možda bi trebalo razmisliti o direktnoj distribuciji dozvola od strane Ministarstva, a da Ministarstvo nađe načina da u svakoj opštini gdje postoje ribolovne vode zaposli jednog ribočuvara, dok ostale finasira korisnik ribolovnih voda. U tom slučaju udruženja sportskih ribolovaca bi izdvajala ne 10% nego i do 70% od prodatih dozvola u budžet Ministrastva koje bi od dijela tih sredstava finansiralo ribočuvare. Mislimo da bi na taj način ribočuvarska služba bila mnogo efikasnija, zaštita ribljeg fonda bolja, a Ministarstvo bi imalo mnogo veći priliv sredstava u budžet od prodatih dozvola.

Ukoliko ste zainteresovani da o navedenoj problematici porazgovaramo i malo dublje uđemo u srž navedenog problema molimo da nas o tome obavjestite. Spremni smo opširnije obrazložiti svaki navedeni problem, a ako je potrebno napraviti i prijedlog Pravilnika o zaštiti autohtonih vrsta i kapitalnih primjeraka, koji bi se mogao usvojiti kao podzakonski akt postojećeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu.

U nadi da ćete naći vremena i razmotriti naš prijedlog za dijalog i saradnju, te vidjeti da je naša bojazan za skoro nestajanje autohtonih i endemskih vrsta riba i kapitalnih primjeraka opravdana i da ćete nam pomoći da zajedno poduzmemo određene korake na rješavanju ovog problema za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine, a posebno mlađih generacija unaprijed Vam se zahvaljujemo.


S poštovanjem!"

Dakle, sve sugestije vezano za pismo slati Kovachu na PP, a ne komentarisati na forumu!

[Kovach]

Ovim pismom tema nije zakljucena, samo komentare na pismo ne stavljati , a sve ostalo moze!!

[Kovach]

Keno jarane samo te molim naglasi koji je to ribocuvar na Jablanickom, odnosno reci teren kojeg udruzenja nek javnost zna. Ako je to i na nasem terenu da na Skupstini pokrenem smjenu. Molim te objavi gdje je to bilo pa ako je nas hvala ti na informaciji jer nije mu mjesto medju riocuvarima. A i radi javnosti nek se zna. BISTRO!!

[kenan_sa]

Nije kovacu dole kod vas. To se desilo kod mene kod vikendice u celebicima. A neznam tacno kako se zove moram starog pitati jer je nekad sa mojim ocem taj isti i sjedio i kafenisao i cugo dok ga nismo upratili kakav je ustvari.

[Kovach]

Hvala na informaciji jarane i BISTRO!!

[rusko]

Kovach, dokle se stiglo sa onim pismom?

[Kovach]

Na pismo niko nije stavio primjedbe pa cekam da prodju ovi praznici i da ga spremim na par adresa pa cemo cekati sta ce odgovoriti. Jedino jos nemam one knjige od Senada pa ne znam da li da izbacim onaj dio sto si predlozio. Mislio sam da to posaljem Federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva, Ministarstvu za okolis i turizam, te Kantonalnim ministarstvima, kao i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (radi prodaje ribe). Ako imate jos neki prijedlog samo recite, ali mislim da je za pocetak dovoljno.

BISTRO!!

[kenan_sa]

Posalji i meni jedno ako moze da se mogu pridrzavati opisanih uvjeta i detalja u ribolovu. Hehehehehhe...

[senad]

Na pismo niko nije stavio primjedbe pa cekam da prodju ovi praznici i da ga spremim na par adresa pa cemo cekati sta ce odgovoriti. Jedino jos nemam one knjige od Senada pa ne znam da li da izbacim onaj dio sto si predlozio. Mislio sam da to posaljem Federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva, Ministarstvu za okolis i turizam, te Kantonalnim ministarstvima, kao i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (radi prodaje ribe). Ako imate jos neki prijedlog samo recite, ali mislim da je za pocetak dovoljno.
BISTRO!!

Ja sam nasao neki-nesto sa jednog skupa - postiracu sve ovde jer sam ovo brzinski skinuo iz toga neceg, a ti Kovach vidi sta je iskoristivo.

Međunarodni znanstveno-stručni skup
U okviru projekta prekogranične suradnje u Južnojadranskoj regiji
Organizatori: The EastWest Institute i Sveučilište u Dubrovniku
U suradnji s: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split ; Univerzitet u Sarajevu ; Univerzitet u Podgorici ; Institut za biologiju mora, Kotor ;
Ugrožene i endemske vrste riba u slivovima rijeka Neretve, Trebišnjice i Morače
14 - 15 prosinca, 2007.Capljina, Bosna i Hercegovina Park prirode «Hutovo blato» Motel Karaotok

Endemska ihtiofauna sliva rijeke Neretve i njenih pritoka i stanje ugroženosti prema IlJCN-u
Milorad Mrakovčić, Andreja Brigić, Stjepan Mišetić, Zoran Marčić i Marko Ćaleta
Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Krške vodotoke Dinarida Hrvatske nastanjuje 15% od ukupno 546 vrsta riba u Europi. Vodotoke tog područja naseljava velik broj endemskih vrsta riba. Prema Smith & Danvall 2006. rijeka Neretva, zajedno s četiri druga područja u Mediteranu, ima najveći broj ugroženih slatkovodnih vrsta riba. Stupanj endemizma u krškoj ekoregiji je veći od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. lako su ribe koje naseljavaju ovo područje bile zanimljive ihtiolozima već u 19. stoljeću, fauna riba delte Neretve i pritoka nije nikad bila sistematski istražena s taksonomskog aspekta (Heckel & Kner 1858, Kolombatović 1907, Heintz 1908). Brojne vrste riba koje naseljavaju ovo područje imaju vrlo uzak i ograničen areal, te su ugrožene i nalaze se na Crvenom popisu ugroženih riba lUCN-a 2006. Jadranski slijev nastanjuje 88 vrsta riba, od toga su 44 vrste endemi Sredozemlja, od kojih je 41 vrsta endem jadranskog slijeva. Endemskih vrsta koje nastanjuju krške rijeke jadranskog slijeva samo u Hrvatskoj je 16. Više od polovice slatkovodnih vrsta riba jadranskog slijeva nastanjuje rijeke Neretvu, Omblu, Trebišnjicu, Moraču i njihove pritoke, a više od 30 ih je autohtono. Utvrđene vrste pripadaju u više od 22 porodice, a najbrojnija je porodica Cyprinidae s 20 vrsta, potom slijede porodice Salmonidae sa šest vrsta, Gobiidae i Mugilidae s tri vrste, te Petromyzontidae sa dvije vrste. Ihtiofauna delte Neretve je bogata endemskim vrstama te ovdje obitava više od 20 endemskih vrsta, od toga 18 vrsta su endemi jadranskog slijeva, a tri su endemi Hrvatske. Čak šest vrsta riba nastanjuje samo ovo područje, a to su: Salmothymus obtusirostris, Cobitis narentana, Chondrostoma knerii, Rutilus basak, Knipowitschia croatica \ K. radovici. Status i kategorija ugroženosti je prikazana za sljedeće rodove: Lampetra, Acipenser, Salmo, Salmothymus, Cobitis, Alburnus, Chondrostoma, Squalius, Delminichtys, Phoxinellus, Rutilus, Knipo\vitschia \ Pomatoschistus. Gotovo polovica vrsta (45%) od ukupnog broja vrsta koje nastanjuju ovo područje se nalaze u nekoj od kategorija ugroženosti, a uglavnom je riječ o endemskim vrstama. Prirodna staništa u kojima borave endemske vrste u novije se vrijeme sve više narušavaju zbog različitih Ijudskih aktivnosti koje imaju dalekosežne posljedice pa je šest endemskih vrsta kritično ugroženo, sedam endemskih vrsta je ugroženo, pet endemskih vrsta je osjetljivo, dvije endemske vrste su u kategoriji nedovoljno poznatih vrsta, a jedna vrsta je gotovo ugrožena. Cjelokupna zajednica riba ovog područja je ugrožena uslijed različitih Ijudskih aktivnost, poput: izgradnje brana i akumulacija, melioracija i regulacija vodotoka, onečišćenjem iz industrijskih i poljoprivrednih izvora i unosora alohtonih vrsta riba.
Ključne riječi: endemske ribe, rijeka Neretva, ugroženost, IUCN

Status i zaštita endemskog neretvanskog zubatka, Salmo dentex (Heckel, 1854) (Salmonidae)
Branko Glamuzina
Odjelza akvakulturu, Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
Sažetak
Neretvanski zubatak, Salmo dentex (Heckel, 1854) je endemski neretvanski salmonid, čiji je taksonomski status uvijek bio upitan, a znanstveni podaci osim izvornog Heckelova opisa, sve do zadnjih nekoliko godina vrlo oskudni. Ihtiološkim istraživanjima močvare Hutovo blato 2000-te godine utvrđeno je njegovo prisustvo u hladnijim dijelovima močvare, uglavnom u jezerima uz izvore i potocima, Londži i Jelimskoj jarugi. U lovinama su prevladavale jedinke između 100-500 grama. Ribe su naseljavale staništa s temperaturom od 13-14°C. Morfološki se se mogle izdvojiti dvije forme po obliku tijela i prisutnosti crvenih pjega uzduž tijela. Pravi zubatak, tzv. „gonjavac" kako ga zove lokalno stanovništvo, ima izrazito produzeno tijelo i nema obojenih pjega po tijelu. Ulov sličnih salmonida na istim lokacijama, koje nisu slične ostalim neretvanskim salmonidima, a imaju neke značajke tipičnog zubatka, ukazuju na mogućnost hibridizacije s drugim salmonidnim vrstama donjeneretvanskih voda, te novačenje i zubatka i hibrida na istim staništima Hutova blata. Zubatak se u potocima Hutova blata uglavnom hrani s mlađi plotice, Rutilus basak, veličine između 6-9cm. Srednje veličinske kategorije (od 20-24cm) se hrane ploticom veličine 6-7cm, a veći zubaci od 500 grama, većim ploticama do lOcm. Sadržaj želudca zubatka od 31, 5cm ukupne dužine, se sastojao od dvije jedinke bodonje i dvije jedinke peškelja. Prehrana je u direktnoj korelaciji sa sastavom ihtiofaune na mjestu ulova. Analizom ulova iz Neretve kod Čapljine utvrđene su jedinke veličine i do 2 kg, koje fenotipski odgovaraju mladim jedinkama iz Hutova blata. Ali su u ulovima utvrđene i jedinke za koje smatramo da su hibridi, a koje su fenotipski slične nekim ribama ulovljenim u Hutovu blatu. Pretpostavljamo da je do specijacije zubatka došlo u zadnjih 10-tak tisuća godina, kada je nastankom močvara Hutovo blato, zubatak počeo koristiti hladnije vode močvare kao rastilište, te je korištenje novih ekoloških niša, izuzetno bogatih autohtonom ihtiofaunom u funkciji hrane za zubatka, uz stalne temperature vode od 13-14° C, dovelo do genetičkog odvajanja od ostalih autohtonih salmonida. /^lRecentna genetička istraživanja ukazuju na posebnost neretvanskog zubatka kao mlade filogenetske linije neretvanskih autohtonih pastrva, za kojeg je osim malobrojnosti populacije, najveća prijetnja stalna hibridizacija s autohtonim i posebno alohtonim salmonidima u Neretvi. Jasno je da je status zubatka vrlo osjetljiv i visoko ugrožen, te su potrebne šire mjere za njegovo očuvanje, od proizvodnje mlađi u mrijestilištu do radikalne promjene pristupa gospodarenju donjom Neretvom, posebice u svjetlu nestručnog i anarhičnog poribljavanja alohtonim salmonidima. Na osnovi trenutačnog položaja ove vrste, kao i njenog budućeg razvoja i IUCN kriterija, predlaže se donošenje IUCN statusa kritično ugrožene vrste (CR) u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: zubatak, Salmo dentex, Hutovo blato, Neretva

[kenan_sa]

Desava li se ista po ovom pitanju i da li je to pismo potrazilo iciju adresu ?

[Kovach]

Keno sve se lomim da sacekam novog ministra. prije 15-tak dana poslao jedan e-mail pomocniku federalnog ministra Poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva sa jednim upitom i mislis da je neko odgovorio. Nista vec 15 dana, pa kontam ovi cekaju kad ce odletiti sa stolice neka dok sjednu novi. Ne sekiraj se nece ostati a da ga ne posaljem to sigurno, isto kai sto nece ostati a da ih ne napadam ako nista ne odgovore ili ako budu totalno nezainteresovani za ovaj problem. Dosta vise sutnje, a ministri se ponasaju kao da im je ovo caca u amanet ostavio ili mati donijela u mirazu. Ja bih ipak sacekao novu vlast jer ovi su vise totalno nezainteresovani za bilo sta.

[masterbih]

Ma sad je bitno da se do polovine januara izbace planovi itd.. Kako bi guzice ostale u foteljama..
Znas kolko taj ministar zna o vodoprivredi?

[kenan_sa]

Kovacu a jel te ko kontaktirao iz hayata ?

[rusko]

U pravu si Kovach... bolje je sacekati da se oni buzdovani ufotelje pa ih onda "maltretirati" da rade svoj posao...

[Kovach]

Keno nije me niko kontaktirao iz hayata. Ti onda rece da ce me zvati u narednih par dana ali do sad nista. Ako mozes ti doci do njega da ti spremim onaj tekst o ugrozenim vrstama rijeke Neretve pa nek izvuce iz njega srz. Nisam imao prilike da se vidim sa Herom da popricamo o ovome i da mu predlozim da u svojim emisijama, recimo kad radi emisiju sa Drine odvoji 5 minuta za pricu o ugrozenosti mladice, kad radi emisiju sa Neretve onda o meki i glavatici i tako redom. Pet minuta price o ugrozenim vrstama nije bas mnogo, ali za pocetak je sasvim OK, a osim toga ponavlja se svake sedmice.

Rusko jarane znam da ovi sad nece nista da rade dok ne vide da li ostaju ili idu. Iako nisu mnogo radili ni prije 4 godine kad su tek sjeli, ali sad pogotovo nece nista. Onako kad dodju novi naredne 4 godine cemo im otrati usi dok nesto ne urade. Valjda nece oduziti sa ovim formiranjem vlasti, a kakva je takva je narod ju je birao. Eno Ministrica u HNK u "tehnickom mandatu"ponovo raspisala Konkurs za dodjelu voda samo sto su sad godisnje nadoknade malo prikladnije. Ili joj je neko sapnuo da ostaje ili samo hoce da zakuha ko ce znati.