EkologijaNajnovije vijesti

VODA SVE PERE, ALI OBRAZ NIKAKO

Argumentirano saopćenje “Zeleni Neretva” iz Konjica.Podrška udruženja Eko Munika.Kako spasiti Neretvu od korporacijskog kapitala.
Sistem od tri brane na gornjem toku Neretve, koje bi trebale iznjedriti i tri hidroelektrane, uništio bi vrijednu rijetkost koju je priroda ostavila generacijama da im se dive i od njih ljudski žive. Prenebregavajući to, kao i mogućnosti ekonomskog razvoja kroz turizam, zdravo življenje, pitku vodu, lov, ribolov, raftinge, visokogorsko i drugo planinarenje, proizvodnju zdrave hrane…federalna je vlada na ličnu inicijativu izvjesne firme Intrade energija, za koju se ne zna čija je, slovenska ili bosanska, dala koncesiju za izgradnju mastodonata koji će promijeniti režim života i prirode u ovome kraju, pa i mnogo šire. Negirajući vlastite zaključke donesene samo godinu ranije, Vlada je ekspresno i bez tendera i javne rasprave osudila na smrt parkove prirode, budući nacionalni park, rijeku Neretvu i sve što joj pripada.
Akcija za spas
Na ovome mjestu otvorena je akcija za spas Neretve a protiv izgradnje brana, na poticaj naših čitatelja i mnogih nevladinih udruga i eko udruženja, a za drukčiju valorizaciju ovoga prirodnoga blaga. Najagilniji su i dalje ekolozi Konjica koji i najbolje znaju šta bi im donijela izgradnja elektrana. Ovaj su put poslali javnosti reagiranje na javni, plaćeni oglas firme Intrade energija u kojemu je navedeno da će
izgradnja brana donijeti neviđenu blagodet Konjicu, Hercegovini, cijeloj državi pa i Europi, kuda bi se struja za džaba izvozila. Argumentirano obarajući njihov projekat Zeleni Neretva pojašnjavaju neodrživost projekta brana na gornjem toku Neretve i sve netransparentne radnje federalne vlade i investitora. Ovo važno pismo valja svakako pročitati na web stranici udruge www.zeleni-neretva.ba
U akciju zaštite Zeleni su uključili i knjigu pod naslovom Rijeka bez povratka – ekologija i politika visokih brana, čija će promocija biti upriličena krajem ovoga mjeseca u glavnom gradu BiH.Na istu temu javio se i Gordan Čahtarević iz Sarajeva, koji zamjećuje da je u rečenom oglasu Intarde energije od 350 redaka teksta, stavila čak pet(!?) posvećenih problemu zaštite i očuvanja okoliša. Po njihovim “najvišim europskim eko standardima”, piše Čahtarević, potopljeni bi bili neviđeni biseri poput Klisure na Neretvi, Čeljina, Gradine, Mrke stijene, Krstača, Hotovsko brdo, Veletin, potom Đevići vir niže Treskavca, Donji i Gornji Krupac. Ovakvom zaključku Intrade energije, dalo bi se, zaključuje autor pisma, “sit ismijati cinizmu firme, oglasa i tzv. argumenata”.
Opširnim pismom podrške našoj akciji za Spas Neretve od betona, brana i uništavanja, javili su se iz Udruženja građana “Eko munika” iz Hadžića, navodeći, između ostalog, i ovo: “Naučnici su došli do podatka koji je veoma zabrinjavajući: “Ako bi svu slatkii vodu s planete Zemlje nasuli u bocu od litar, od nje je tek jedna kap ispravna, čista i zdrava za piće.U toj su kapi sigurno i vode Bosne i Hercegovine…Neki beskrupulozni materijalisti hoće da nam uzmu bistru vodu, zdravu hranu, miran san, naš ozon, glavaticu, muniku, bukvu, kanjone, izvore, naš osmijeh i zdravlje. Žele uništiti ono što je stvarano milionima godina zarad miliona eura. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti generacija koje dolaze…”, potpisao je Dževad Handžo iz Eko munike. Oni su također poslali i pismo podrške udruženjima Zeleni Neretva i Gorsko oko iz Konjica, potpisano od predsjednika Elvedina Brklje, Seada Hadže i Dževada Handže.
Potpisima protiv elektrana
U međuvremenu traje akcija prikupljanja potpisa građana u Sarajevu i Konjicu protiv izgradnje elektrana. Pokret Dosta, najagilnija i najodgovornija nevladina udruga u zadnje vrijeme, koja nije orijentirana na bespredmetno i neutemeljeno rušenju države, njenih institucija niti puta u bolju budućnost. Odlučili su akciju prikupljanja potpisa u Sarajevu, koja teče veoma uspješno, nastaviti do konačne zabrane izgradnje brana na gornjem toku Neretve, pa i drugim sredstvima koja budu potrebna: javno, argumentirano i u korist svih građana Bosne i Hercegovine…
Na kraju bilježim i vrijedan potez žitelja, vikendaša i građana porijeklom iz kraljeva gornjeg toka Neretve, koji su samoorganizirano i samosvjesno krenuli u prikupljanje potpisa od Gapića preko Sarajeva do Aljaske ako treba, zaključili su. Već imaju priličan broj potpisa, a ne kane odustati od akcije kako bi spasili svoj rodni kraj koji su ionako namjeravali ostaviti djeci. Malo kroz sjećanje, ali mnogo više vikendice, zdravu i prirodnu hranu, ribolov i kupanje u rijeci koju usput i piju…
Okrugli sto “Gorskog oka” i “Max styla”
TURIZAM ILI ELEKTRANE???

Kako je i najavljeno na ovim stranicama UG za očuvanje gornjeg toka Neretve i Boračkog jezera Gorsko oko i agencija Max Styl iz Sarajeva održati će 15. novembra 2006. godine u klubu Coloseum, s početkom u 19 sati, okrugli stol na temu Turizam ili elektrane”Učesnici ovoga prvog skupa na rečenu temu su predstavnici akademske zajednice u našoj zemlji, predstavnici resornih ministarstava, elektroenergetskog sektora, nevladinih organizacija i lokalne zajednice, najavila je Alma Avdović iz Max Styla- Cilj nam je da u otvorenoj i argumentiranoj raspravi omogućimo sučeljavanje svih argumenata za i protiv gradnje hidroelektrana na gornjem toku rijeke Neretve. Hoćemo da uporedimo pozitivne efekte i negativne posljedice, od ekoloških do ekonomskih, jednog ili drugog prijedloga, pojasnio je Elmir Hadžialić, predsjednik UG Gorsko oko.Zatražit ćemo odgovor na pitanja.šta je vrijednije sačuvati: Neretvu ili proizvoditi energiju, može li se u turizmu (ekološkom i sportskom) te proizvodnji hrane zaraditi jednako ili možda više nego u proizvodnji energije.Pokušat ćemo, konačno, da odgovorimo na pitanje – šta je u ovom slučaju, globalni interes ove države i njenog naroda, zaključio je Hadžialić.
Oslobođenje

Pročitajte i:   Poziv za prijavu za učešće u Premijer ligi BiH u lovu šarana i amura

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.