BiH će se ugušiti u vlastitom smeću

Širom BiH postoji preko 10.000 divljih deponija smeća. Broj se stalno povećava, a krivica se dijeli na pola – na državu i građane.

I ovo je Bosna – Odnos stanovništa BiH prema prirodi najviše se oslikava kroz korito rijeke Bosne. Stanovništvo okolnih mjesta na obalama ove rijeke stvara divlje deponije. Iako se Bosna 2014. godine izlila, jednim dijelom i zbog nemarnog odnosa prema njoj, te u poplavama ostavila katastrofalne posljedice, stanovnici su nastavili sa praksom bacanja smeće u njeno korito.

 

Pašnjaci smeća na planini Raduša – Na planini Raduši stvorena je velika deponija i zbog njenog neadekvatnog saniranja, plastične kese i drugi otpad nošen vjetrom završi po cijeloj visoravni. Na ovom mjestu siromašno stanovništvo je često u potrazi za sekundarnim sirovinama, a zalogaj među otpadom potraže i krda konja. I jedni i drugi rizikuju zdravlje.

 

Rijeka plastike i najlona – Odnos države i stanovništva BiH prema rijeci ilustruje i primjer Vrbasa. Bilo je dovoljno otići samo nekoliko kilometara od izvora rijeke da se primjeti koliko se brine za jednu od najljepših rijeka BiH. Plasnične kese “krase” obje obale rijeke, dok je korito ispunjeno veš mašinama i dijelovima automobilskih karoserija.

 

Pročitajte i:   EUSR Livno: Na jezeru Mandek uhvaćen krivolovac
Opštinska deponija na obali rijeke – Slikoviti primjer odnosa lokalne vlasti prema prirodi je deponija opštine Petrovo. Nastala je 2006. i doslovno se nalazi na obali rijeke Spreče. Smeće iz deponije, nošeno rijekom, “krasi” rijeku kilometrima nizvodno. Iz opštine su nam kazali da nije do njih, nego je rijeka promijenila tok pa sama došla do smeća.

 

Pliva flaša preko Spreče – Sa divljih deponija otpad ubrzo završi po cijeloj regiji nošen vjetrom, životinjama, kao i zbog kiša i povećanja vodostaja. Sa deponije u Petrovu smeće putuje rijekom i završava na obalama rijeke Spreče, zatim Bosne, Save…

 

„Ravno do mora“ – Planinski biser, rijeka Drežnica smještena između planina Čvrsnice i Čabulje, nije pošteđena divljih deponija. Najtužnije je što smeće uglavnom ostavljaju mještani i time truju i sebe i okoliš. Strategija rješavanja problema sa otpadom postoji, ali je proces njene realizacije vrlo spor. Svi okolišni problemi su vlastima posljednji na listi.

 

Smeće u žitu – Prikaz oranice sa zasijanim žitom uz samu deponiju. Divlje deponije su posvuda: u blizini naselja, riječnih obala, šumaraka, izvora, pašnjaka i oranica. Vrlo lako sadržaji iz deponija završavaju i u tanjiru.

 

Pročitajte i:   Ekološka udruženja se okupila ispred Parlamenta FBiH: Naše rijeke nisu na prodaju
Predah na deponiji – Prolaznici, putnici i turisti svoj prvi susret sa otpadom imaju već na prvom odmaralištu pored puta. Gotovo da nema proširenja uz cestu u BiH na kojem se ne nalaze gomile smeća.

 

Prvomajska – Redovna pojava na izletištima poslije proslava i praznika su gomile smeća koje u prirodi ostave izletnici. Razbijene flaše, kese, ambalaža, plastike, limenke, ostaci hrane su obavezan dekor većine izletišta nakon praznika.

 

Zabranjeno deponovanje, slobodan pristup – Većina deponija nije osigurana, ograđena niti pod kontrolom. Na njima se okupljaju siromašni, djeca u igri, kao i gladne napuštene ili divlje životinje. Ekološka udruženja apeluju i upozoravaju dok nadležni nemaju novca ili sluha za rješavanje problema sa otpadom.

 

Brda smeća – Procjenjuje se da širom BiH postoji preko 10.000 divljih deponija, s tim da se taj broj stalno povećava. Istovremeno, opasnost za zdravlje ljudi i okoliš predstavljaju i opštinske deponije koje ne zadovoljavaju uslove odlaganja komunalnog otpada.

 

Daleko od EU – Bez hitne intervencije, strategije i akcije lokalnih i državnih vlasti stanje se može samo pogoršati jer se tone otpada svakodnevno odlažu po cijeloj zemlji. Uz to, potrebno je uložiti mnogo više napora u edukovanju stanovništva o važnosti očuvanja okoliša. U protivnom BiH će se ugušiti u vlastitom smeću.

I na kraju dvije slike sa natpisima koje su adekvatni i koji su razumljivi za naše područje, odnosno područje cijelog Balkana, te gdje bi se sigurno polučio rezultat kada bi bilo i primjenjivano ono što je na tablama napisano, jer naš narod samo batinu razumije!

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.