9:55 pm - Nedjelja April 26, 2015

Gubičasta deverika (Vimba Vimba Carinata)

Nosara – Buborak – Ugrica – Ogrica – Gubičasta deverika – Plavonos – Šljivar – Buboran – Ciganka – Popadika – Bojnik

Nosara naseljava vode srednje i sjeverne Evrope, a ponekad odlazi čak i u brakičnu, pa i u morsku vodu. Ipak najčešće živi u istim vodama u kojima živi i mrena. Treba ih tražiti u bržem vodenom toku. Ljeti se rado zadržava u vodi bogatoj kiseonikom, znači mogu se naći kod brana, ustava i mlinova. U plićacima se mogu spaziti njihovi srebrni bokovi kako blješte, dok pokretima tijela kidaju alge sa dna. Prosječna dužina nosare je 35 cm, rijetko do 50 cm i težine od 1,5 kg, a najveći primjerci mogu težiti i 2,5 kg.

Najvidljivija odlika nosare je njena gornja usna produžena u obliku nosa. Po njoj je i dobila ime. Neiskusni ribolovci često nosaru zamjene sa škobaljem, koji nema izražen nos. Nos je kod nosare tamnoplave do crne boje. Glava i leđa nosare su tamnosivi koji prelaze preko bokova sve do stomaka koji je potpuno bijele boje. Tijelo joj je pljosnato, ali vitko. Za vrijeme mrijesta, nosare se okupljaju u jaka i kompaktna jata i kreću uzvodno u bistre i hladnije vode. Ovo ponašanje je slično ponašanju mrena. Jedino što treba znati, je to da u tim periodima nosara rijetko uzima hranu i često je to frustrirajuće saznanje za ribolovce.

LOV GUBIČASTE DEVERIKE

Kada krenete u lov na nosare imajte uvijek na umu da su to jatne ribe i da prvo treba da pronađete jato. A jato je tamo gdje je hrana. Kako se nosare uglavnom love u bistrim i plićim vodama, priđite koliko možete jatu pazeći da ga ne uplašite. Prihrana je neophodna u lovu nosara. Cilj je jato što duže zadržati na mjestu pecanja. Koristite teže tipove primame koje u sebi nemaju materije koje pomažu raspadanju iste. Takođe umijesite tako da bude što je moguće tvrđa da bi se nosare duže njome bavile. Primamu bacajte uzvodno u odnosnu na mjesto ribolova kako ne bi pod uticajem jake struje pala niže od željene tačke pecanja.

Nosare su pretežno vegetarijanci pa su im glavna hrana zelene končaste alge, koje stružu sa kamenog dna. Jedno od pravila, koje važi za mnoge ribe koje se hrane algama, je da kada je dno obraslo algama ribe su site i teško ih je uloviti. Pored algi nosare proždiru larve insekata, račiće, crviće ili gliste koje im ribolovac ponudi, kukuruz, noklu, hljebnu ružu ili prokuvanu pšenicu. Pri ribolovu nosara koriste se sve tehnike koje se koriste i za mrenu, ali se ipak najčešće koristi lov plovkom i lov sa zastavicom.

Za lov plovkom koriste se finiji štapovi, i manji plovci, sitne udice veličine 16-20, osnovni najlon 0,15 do 0,2 mm i predvez od 0,12 do 0,14 mm. Mamac se baca uzvodno i pušta da skakuće po dnu. Vodeni tok nosi plovak, a vi u rukama držite štap i na najmanji trzaj kontrirate.

Za lov zastavicom koristi se isti pribor kao i sa plovkom sem što se umjesto plovka privezuje crvena krpica ili vuneni konac na oko 1 do 2 m od kraja najlona. Funkcija ovog dodatka je da oživi mamac na dnu. Takođe se koristi olovo tek one težine koja omogućava dovoljno daleko zabacivanje. Baca se isto kao i sistem sa plovcima, uzvodno, najlon se uvijek drži blago zategnut, a kao indikator trzaja koristi se prst na najlonu. Kontrira se na svaki trzaj.

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments

Naučimo Zakon o slatkovodnom ribarstvu (FBiH)

Članak 46.

Na ribolovnom području i drugoj ribolovnoj vodi zabranjeno je:

♦1. loviti ribu eksplozivom i drugim rasprskavajućim sredstvima;
♦2. loviti i uništavati riblju mlađ i primjerke veće biološke vrijednosti u vrijeme lovostaja;
♦3. loviti ribu harpunom, ostima i drugim zabranjenim sredstvima i priborom, vatrenim oružjem ili kemijskim i drugim sredstvima koja ubijaju i truju ili omamljuju ribu;
♦4. loviti ribu izravno rukom;
♦5. zagađivati ribolovnu vodu štetnim i opasnim materijama koje mogu mijenjati ili pogoršavati ustaljenu kakvoću vode ili dijela ribolovne vode i na taj način ugrožavati riblji fond;
♦6. odlagati otpadni materijal u ribolovne vode (kabasti materijal, smeće, i sl.);
♦7. poribljavati ribolovne vode nekvalitetnom i bolesnom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom;
♦8. pregrađivati vodeni tok privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investicijsko–tehničkom dokumentacijom za izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili postrojenja ili ribarskom osnovom;
♦9. zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode, ako to uzrokuje opasnost za opstojnost ribe;
♦10. naglo ispuštati vodu iz prirodnih i umjetnih jezera i drugih akumulacija, ako se time uzrokuje opstojnost ribe;
♦11. močiti lan, konoplju, divizmu i druge biljke koje štete ribljem fondu;
♦12. loviti ribu na ribolovnoj vodi na odstojanju manjem od 300 metara od brana hidroelektrana ili sličnog postrojenja na kojem postoji riblja staza;
♦13. ometati postavljanje znakova kojima se označava ribolovno područje, prirodno riblje mrjestilište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uvjetima i mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i obavljati oštećenje i premještanje znakova;
♦14. loviti noću mladicu, lipljana, pastrvu i glavaticu (salmonide) na ribolovnom području koje se može koristiti samo za športsko-rekreacijski ribolov;
♦15. sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
♦16. držanje sredstava i pribor za gospodarski ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribarskom području osobi koja nije ovlaštena da obavlja gospodarski ribolov;
♦17. Odredbe stavka 1. toč. 4, 5, 6, 8. i 10. ovoga članka odnose se i na akvakulturu.

×