Oštrulj ( Aulopyge huegelii Heckel, 1842)

Razred: Actinopterygii (zrakoperke)
Nadred: Teleostei (prave koštunjače)
Red: Cypriniformes (šaranke)
Porodica: Cyprinidae (šarani)
Strani nazivi: Dalmatian barbel gudgeon (E); Berbelgriindling (D)
Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva
Kriterij: Blab(iii,v) (rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinka)

Rasprostranjenost:
Oštrulja je endemska vrsta, rasprostranjena na razmjerno malom području zapadnog dijela Balkana. Živi u krškim rijekama i jezerima Hrvatske te Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini nastanjuje manje tekućice krškog područja, pretežno ponornice i jezera Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog polja, a i Blidinjsko te Šatorsko jezero. Uglavnom su to manji riječni tokovi, kao Bistrica, Jaruga, Plovuća, Sturba i Žabljak u Livanjskom polju, rijeka Šujica u Duvanjskom polju te Ajazma, Jaruga, Vrba i Ribnjak u Glamočkom polju. Unesena je u Šatorsko jezero i iz Buškoga blata u Blidinjsko jezero.
U Hrvatskoj živi u rijekama Cetini, Krki, Cikoli i Zrmanji
Opis i biologija vrste:
Tijelo većine oštrulja je golo, što je česta prilagodba riba podzemnom načinu života. U određenom broju jedinka, opisanih iz Buškoga blata, na prednjem su i stražnjem dijelu tijela neravnomjerno i sporadično nađene ljuske. Glava oštrulje je zašiljena, a na usnama se nalaze četiri brčića. Tijelo joj je žućkastosive boje, sa sitnim crnim mrljama po leđnoj i repnoj peraji, i valovitom bočnom prugom. Obično naraste 9-12 cm, a zabilježeni su i primjerci dugi 25 cm. Ima četiri ždrijelna zuba.
Oštrulja se hrani perifitonom, planktonskim i bentoskim algama, zooplanktonom i beskralješnjacima, medju kojima najviše trzalcima, a i vodenim ličinkama kukaca.
Mrijest počinje krajem travnja, a mužjak i ženka spolno se razlikuju. Tijekom mrijesta mužjak je svjetlije obojen, po tijelu dobiva tamnije mrlje. Ženka ima leglicu, odnosno posebnu cijev, sraslu s prvom šipčicom podrepne peraje, s pomoću koje odlaže jaja. Mužjak tijekom mrijesta stalno pliva uz ženku, dok ona traži prikladno mjesto za odlaganje jaja. Prema mrijesnom supstratu, oštrulja je fito-litofilna vrsta koja jaja odlaže u pukotine i udubljenja između korijenja biljaka. Iz jaja se razvijaju ličinke duge do 6,5 mm i veoma oskudno pigmentirane. Reproduktivno ponašanje i mrijest proučavani su u laboratorijskim uvjetima.
Premda je cijenjena kao lokalna delikatesa, oštrulja ima malu komercijalnu vrijednost.
Stanište:
Stanište oštrulje tekuće su vode krških terena, i to uglavnom ponornice. Živi u jatima koja u jesenskom razdoblju vjerojatno migriraju u podzemne vode, a u proljeće, kada razina vode poraste, vraćaju se u nadzemne tokove.

Podaci o oštrulju preuzeti iz “Crvene knjige slatkovodnih riba Hrvatske”