Rijeka Fojnica

Fojnička rijeka izvorišnu čelenku ima na sjeveroistočnim i istočnim obroncima Vranice, Dobruške Vranice, Pogorelice i Bitovnje. Ukupna dužina toka na području kantona, sa
izvorišnim krakom toka Jezernice, iznosi 45,74 km. Sve do naselja Fojnica nosi naziv Dragača, odakle se naziva Fojnička rijeka. Obilježja toka srednje veličine poprima nizvodno od ušća toka Željeznice. Značajnije pritoke na teritoriji kantona su joj još i Lepenica i Kreševka sa desne i Mlava sa lijeve dolinske strane. U većim dolinskim proširenjima su se razvila naselja i općinski centri: Fojnica Kiseljak i Visoko gdje se u centru grada ulijeva u rijeku Bosnu.

Godišnji tok vodostaja na Fojničkoj rijeci (hidrološka stanica Krupačke stijene) predstavljen je na grafikonu 8. Prosječni godišnji vodostaj ima vrijednost od 99,1 cm, ali je također uočljiva izrazita neravnomjernost u godišnjem toku. Konkretnije, u godišnjem hodu srednjih vodostaja, za razliku od prethodne dvije stanice, mogu se izdvojiti dva karakteristična vremenska intervala unutar kojih su evidentni visoki odnosno sniženi vodostaji. Period visokih vodostaja pada u vremenskom intervalu od februara do maja, sa prosjekom od 119,1 cm, sa maksimumom u aprilu – 130,5 cm. Sniženi vodostaji su registrovani u periodu juni – oktobar sa periodskim od 80,3 cm. Minimum vodostaja nastupa u augustu kada iznosi svega 70,3 cm.

Grafikon 2.8. Godišnji tok vodostaja na V.S.Krupačke stijene (Fojnička rijeka)

Analizom grafikona godišnjeg toka može se uočiti prisustvo još po jednog sekundarnog maksimuma odnosno minimuma vodostaja. Sekundarni maksimum pada na decembar sa vrijednošću od 112,1 cm, dok sekundarni minimum nastupa u januaru kada mu je vrijednost bliska godišnjem prosjeku – 99,2 cm.

Proticaj Godišnji tok proticaja na Fojničkoj rijeci je predstavljen na grafikonu 11. Prosječni godišnji srednji proticaj iznosi 18,2 m3/sec. U godišnjem hodu ovog tipa proticaja, analogno vodostajima, se mogu izdvojiti dva karakteristična perioda.

Grafikon 2.11. Godišnji tok proticaja na V.S.Krupačke stijene (Fojnička rijeka)

Period povišenih vodostaja je vremenski pozicioniran na januar – maj tokom kojeg prosjek iznosi 26,9 18,2 m3/sec sa maksimom u februaru – 30,1 m3/sec i aprilu – m3/sec. Preostali (duži) dio godine se karakteriše vrijednostima ispod godišnjeg prosjeka. Periodski srednjak iznosi 11,9 m3/sec, sa minimalnim proticajima koji nastupaju tokom augusta – 9,3 m3/sec, septembra – 10,3 m3/sec i oktobra – 8,9 m3/sec. Ovakav godišnji hod srednjih proticaja je posljedica čitavog niza faktora od kojih su najznačajniji fizičkogeografski izraženi preko veličine utjecaja klimatskih elemenata (visinae padavina, temperature i isparavanja), reljefa (posebno njegove raščlanjenosti), geološke građe, tipova tla i gustoće mrežne  veze.

Ribolov Rijekom Fojnicom gospodare tri Udruženja. Na području Općine Fojnica SRD Fojnica od  nastanka na Alaupovci (od Dragače i Gvožđanke) do granice općine Fojnica i Kiseljak – do tzv. „Vojnog mosta” u Lugu; Na području općine Kiseljak  USR Kiseljak od mosta na rijeci Fojnici u naseljenom mjestu Pločari polje do  tzv. Tašakovih kuća slijeve strane nizvodno i do Završkog potoka s desne strane nizvodno. Na području Općine Visoko  SRD Visoko od Tašakovih kuća slijeve strane nizvodno i od Završkog potoka s desne strane nizvodno do Ušča u rijeku Bosnu.

Rijeka Fojnica je izrazito bogata ribljim fondom pretežno salamonidim vrstama ribe kao što su Potočna Pastrmka, Lipljen i Mladica koje nadprosječno ima u ovako maloj vodi. Režim ribolova za ovu rijeku vrijedi kao sa sve salomonidne vode u FBiH.

Vrste riba koje obitavaju u rijeci Fojnici

Potočna pastrmka
Lipljen
Peš
Potočna mrena
Sapača
Gagica
Vijun
Klijen
Pliska
Mladica
Gaga