S.R.D. “Rama” Prozor/Rama

Posjetite stranicu Udruženja

Rad Sportsko ribolovnog društva „RAMA“ se temelji u okviru ovlasti i nadležnosti statuta i na osnovu programski smjernica i načela zaštiti , obnovi , uzgoju ribljeg fonda, razviju športskog ribolova ,ribolovnog turizma i ribolovne rekreacije na području općine Prozor-Rama odnosno vodama ovog društva Ramsko jezero, rijeka Rama i dijela Jablaničkog jezera.

Rijeka Rama (17 km)                        Jablaničko jezero (površina našeg dijela 140 ha.)


Ramsko jezero (površina 1550 ha)

Karakteristike lokaliteta – RAMSKOG JEZERA-

Ramsko jezero je smješteno u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine,  na području današnje  općine Prozor-Rama.  Područje je ograničeno  strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana, a uz samo jezero sa sjeveroistočne strane nalazi se  Kolivreta ( 1 174 m n.v.) s istaknutim vrhovima Vučja gora ( 702 m n.v.), Gradina ( 1 057 m n.v.). Na sjevernoj strani je Raduša sa Draševom i istaknutim vrhom Košticom (1 285 m n.v.), Zahum s Humnom glavom (989 m n.v.), Orlovačom (953 m n.v.), Crnom stranom (770 m n.v.), Stražbenicom planinom (883 m n.v.) i Kamenitom djecom (912 m n.v.). Područje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u ramski kanjon na dnu Kovačeva polja, predstavlja prirodnu uvalu koja je danas ispunjena vodama Ramskog  jezera. Jezero je dosta duboko     ( prosječna dubina kod max kote je 75 m ).
Dužinski smjer ove kotline i današnjeg jezera je sjeverozapad-jugoistok. Ova kotlina čini gornji tok rijeke Rame, a ispunjena je sedimentima mlađeg tercijara. Dužina, od vrela rijeke Rame do ulaza u strmi ramski kanjon, iznosi 7 500 m. Površina Ramskog jezera je različita, a ovisi o visini uspora. Tako na maksimalnoj koti uspora 595 m  površina iznosi 1 550 ha, na koti 581 m  ona je 1 160 ha, a na minimalnoj koti uspora 536 m  površina je 245 ha.

Površina slivnog područja je 550 km2. Prosječne godišnje padavine iznose 1 384 mm. Brana je nasuta u kanjonu s betonskim ekranom visine 100 m. Srednji protok vode 34 m3/s. Zapremina akumulacijskog bazena 487 hm3, a korisne akumulacije 466 hm3.

Sa sjeverne, zapadne i južne strane uzdižu se strmi planinski dijelovi od mezozojskih krečnjaka i dolomita dok su na sjeveroistočnoj strani naslage mnogo blažeg nagiba.
Dno jezera Rama nije prostrana ravan nego je s dosta valovitih brežuljaka između kojih u rijeku Ramu ulazi veliki broj pritočica. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire jugozapadno od naselja Varvara, iz dva snažna vrela. Lijevo vrelo je stalno i zove se ljetnim vrelom, a nalazi se na koti 538 m. To je pukotinsko jezero s 3 cmt/s. Voda izbija lagano i bez nekih vidljivih pulzacija. Na koti 382 m, uzvodno na oko 300 m, nalazi se zimsko vrelo rijeke Rame. Ovo vrelo je povremeno, a aktivira se samo poslije većih padavina ili u vrijeme otapanja snijega. Glavnu količinu vode rijeka Rama dobiva iz kraških vrela Buk i Krupić. Oba ova vrela su  tipična pukotinska uzlazna vrela. Buk izvire na koti 541 m, a površina vode ovog vrela je u stalnom valovitom kretanju što je rezultat ritmičkih pulzacija koje su vidljive samo u središtu vrela dok su periferni dijelovi potpuno mirni. Vrelo se nastavlja u jači potok, ali već poslije 200 m prelazi u rijeku Ramu. Na nizvodnoj strani ovog vrela nalazi se još nekoliko manjih vrela, bez nekog većeg značaja.

Ispod okomitog jurskog krečnjaka, nizvodno od vrela Buka, nalazi se još jedno kraško vrelo nazvano Krupić, koje se nalazi na koti 545 m  s količinom vode od oko 7 cmt/s. Izbijanje vode je snažno i jednolično što ukazuje da se radi o podzemnom vrelu. Ovo vrelo je za četiri metra više nego vrelo Buk, unatoč tome što se nalazi nizvodno od njega. Uz navedeno vrelo nalazi se nekoliko periodičnih vrela koja funkcioniraju u vrijeme otapanja snijega i velikih kiša. Vrelo Krupić nastavlja se u potok, koji nakon 350 m toka uvire u rijeku Ramu. U koritu ovog potoka nalazi se još jedno vrelo ( Đulka) koje, prema navodima mještana, ima veću količinu vode za vrijeme sušnog razdoblja nego vrelo Krupić.

Pored ovih postoje još neka vrela na ostalim kotama, a najizdašnija su Trešanica na koti 536 m, Proslapska vrela na koti 540 m, Osmića vrelo na koti 532 m  i vrelo Klenak. Sva navedena vrela aktivna su samo u vrijeme visokog vodostaja.

Lijevi pritoci rijeke Rame ( Radin potok, Cripalo potok, Zagrablje potok, Sečajski potok, Borak potok, Kokošiji dolac potok, Draganj potok, Jaklički potok, Slatina, Torjače potok, Drežnica potok) manji su potoci od kojih neki  presušuju preko ljeta. Sva ova navedena periodična vrela, s površinskim potocima sjevernog dijela Kovačevog polja, daju oko 10% ukupnog protjecanja.

Ramsko vrelo je najslabije od tri glavna vrela ove rijeke i njegov udio u ukupnom protjecanju kroz Kovačevo polje, u vrijeme niskog vodostaja, iznosi samo 6%.
Prema mišljenju nekih autora, Ramsko vrelo nalazi se pod izravnim djelovanjem taloga i njegove podzemne retencije u odnosu na druga dva vrela male. Prema dostupnim mjerenjima količine vode Buka iznose oko 26%, a pri niskom vodostaju oko 41 % ukupnog protjecanja u Kovačevom polju. Ovaj podatak navodi da Buka dolazi iz dubokih rezervoara i da talozi izravno ne utječu.

Udio Krupića, u cjelokupnom protoku rijeke Rame kroz hidroakumulaciju, u vrijeme visokog vodostaja iznosi oko 40 %, a oko 47 % za vrijeme niskog vodostaja. Kapacitet svih vrela tijekom ljetnog razdoblja u sušnim godinama iznosi 8 do1 cmt/s.

Rijeka Rama ima dosta uravnotežen godišnji režim voda i u ovom se pogledu razlikuje od Neretve. Stoga je kod srednjeg protoka amplituda Rame 1,06;  rijeke Neretve 1,31.
Nastankom jezera smanjena je vučna snaga rijeke Rame dok su u ovom pogledu aktivni samo dijelovi potoka koji se nalaze iznad razine jezera. Potoci koji gravitiraju jezeru imaju kratak tok i male količine vode te nema većih opasnosti od zasipanja i zamućivanja jezera.

RAZGLEDNICA  RAMSKOG JEZERA

PLOČA (goričica)                                                             MLUŠA , K. POLJE

PODBOR-Sopot                                                       JAKLIĆI, RUMBOCI


Ljepote:Ramskog Jezera                        Klanac, Lučići                           Varvara

Ripci-Matkovići                                                         Ramsko jezero , Šćit.


Turizam na Ramskom jezeru
KARAKTERISTIKE VODE RAMSKOG JEZERA

Temperature vode u hidroakumulaciji Rama variraju od 4,1° C do 21,4° C. Najniže temperature zabilježene su potkraj veljače, a varirale su ovisno od postaje u vrlo malim razlikama. U zimskim mjesecima voda je, na dubini od 2 metra, bila  neznatno toplija nego na površini. U ljetnim, jesenskim i proljetnim mjesecima temperature vode pri površini bile su više.
Ova pogodnost može se koristiti za uzgoj salmonidnih riba tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature na površini nepogodne i prelaze dozvoljene granice za uzgoj ovih vrsta riba, a na dubini od 2 metra varirale su u povoljnim granicama.
U proljetnom i jesenskom razdoblju, temperature vode u hidroakumulaciji Rama kretale su se 14,5° do 16,8° C. Navedene vrijednosti pogodne su za život salmonidnih vrsta riba, a manje pogodne za život ciprinidnih riba. Prema temperaturi vode, hidroakumulacija Rama u ihtiološkom pogledu ima prijelazni karakter.

Prozirnost vode u hidroakumulaciji Rama varirala je, od 161 cm u zimskom razdoblju do 345 cm u kasnom proljetnom razdoblju. Mala prozirnost u veljači rezultat je duljeg kišnog razdoblja, povećanja temperatura zraka i topljenja snijega.

Koncentracije otopljenog kisika na svim postajama, tijekom svih godišnjih doba, mijenjale su se od 8,26 mg·l-1 u ljetnom razdoblju do 14 mg·l-1 u veljači. Navedene koncentracije otopljenog kisika u potpunosti odgovaraju i najzahtjevnijim ribama. Stoga se hidroakumulacija Rama može koristiti za kavezni uzgoj salmonidnih vrsta riba.

Prisutnost amonijaka nije registrirana ni u jednom uzorku tijekom istraživanog razdoblja što je indikator visoke kakvoće vode.

Svi ostali mjereni kemijski parametri vode (organsko onečišćenje vode, nitriti, nitrati, fosfati i pH vrijednost) optimalni su i pogodni su za život svih vrsta riba.

Rijeka Rama od brane Mluša do Marine pećine

Rama izvire između Raduše i Proslapske planine. Najznačajnija je pritoka Neretve u koju se  ulijeva u srednjem toku kao lijeva pritoka. Dužina toka Rame iznosi 33 km. U gornjem toku, od izvora do Mluše, rijeka je dosta tiha i tu je danas smješteno Ramsko jezero. Srednji tok je od Mluše do Marine pećine, gdje se Rama ulijeva u Jablaničko jezero. U tom dijelu Rama teče klisurom sa 10 % pada, što ukazuje na tipični planinski karakter rijeke, te sa desne strane prima pritoke Crima potok i Gračanicu, a sa lijeve  Krupić i Volujaču koja ima dužinu toka 17 km.

Prema svim fizikalno-kemijskim pokazateljima, rijeka Rama pripada čistom salmonidnom području s velikim padom korita i relativno malom količinom vode. Korito je puno bukova, brzaka i malih kaskada. Ovakav tip vode, s dosta niskim temperaturama koje su tijekom godine varirale  od 4,5° C u zimskom razdoblju do 13,9° C tijekom mjeseca srpnja, utječu na pojavu visokih koncentracija kisika što je od posebnog značaja za život potočne pastrve.

Prema svim fizikalno-kemijskim pokazateljima voda rijeke Rame je tipična salmonidna voda.

RAZGLEDNICE RIJEKE RAME


Rijeka Rama , LUG


Rijeka Rama , GRAČANICA

LUG                                                GRAČANICA                                     GRAČANICA


Volijak pritoka rijeke RAMA , Gračanica                       Pritoke rijeke Rama, KRUPIĆ, RIKA

Razglednica Jablaničkog jezera:


Neraji                                                    Ustirama                                                   Gračac

SPORTSKI RIBOLOV:


Na Ramskom jezeru  (PODBOR)                                          Na Jablaničkom jezeru (GRAČAC )

SLATINA , Ramsko jezero               iz R. jezera

Ramsko jezero                              Iz R. jezera, SOPOT

Rijeka i hidroakumulacija Rama
Izgradnjom hidroelektrana, na rijekama nastaju više ili manje vodene akumulacije koje pored gospodarskog značaja postaju i turistički objekti prikladni za športski ribolov. Tako su nastankom hidroakumulacije Rama nastale objektivne mogućnosti za razvoj športskog ribolova. Međutim, novonastali uvjeti odrazili su se na zatečeno stanje ihtiofaune. Prije svega, to se odnosi na adaptaciju postojećih ribljih vrsta. Tako je mekousna pastrva tipičan predstavnik brzih tekućica i stajaće joj vode ne odgovaraju. Osim Neretve, mekousna pastrva je u velikom broju nastanjivala srednji dio toka rijeke Rame. Izgradnjom brane i nastankom hidroakumulacije, populacija mekousne pastrve je potpuno nestala.
U rijeci Rami tijekom jednogodišnjih istraživanja utvrđene su samo dvije riblje vrste . U svim godišnjim dobima dominirala je potočna pastrva, koja je autohtona riba rijeke Rame, dok je dužičasta pastrva u rijeku unesena poribljavanjem.

U hidroakumulaciji Rama registrirano je devet ribljih vrsta iz tri porodice. U svim godišnjim dobima u brojčanom pogledu dominirali su strugač i klen. Osim navedenih vrsta,  u jesenskom ulovu s visokim  postotkom zastupljen je šaran ( 11,58% ). Od salmonidnih riba u jesenskom izlovu, dominirala je dužičasta pastrva sa dvadeset jednom (21) jedinkom ili 15,57%. Sa znatno manjim brojčanim vrijednostima zastupljene su ostale salmonidne ribe (zlatovčica sedam (7) jedinki i potočna pastrva četrnaest (14) jedinki). U svim godišnjim dobima, bio je ujednačen ulov smuđa, a varirao je od 12 do 14 jedinki. Brojnost sunčanice se, ovisno o godišnjem dobu, mijenjala od jedanaest (11) jedinki prilikom jesenskog izlova do dvadeset osam (28) jedinki u zimskom razdoblju.

Populacija šarana, koji ne spada u autohtonu vrstu hidroakumulacije, u brojčanom pogledu zastupljena je velikim brojem osim u zimskom razdoblju kada nije registriran. S velikim brojem jedinki, tijekom svih pokusnih izlova, zastupljen je srebrni karas koji je zajedno sa šaranom introduciran i dobro se prilagodio na postojeće životne uvjete. Na temelju utvrđene strukture, vidljivo je da je ihtiopopulacija u ramskoj hidroakumulaciji raznovrsna.

Brojčana zastupljenost ribljih vrsta u rijeci Rami

Redni broj

Vrsta ribe

Zastupljenost
n %
1 Potočna pastrva (Salmo trutta m. Fario) 28 71,79
2 Dužičasta pastrva (Oncorhynchus mykiss) 11 28,21
Ukupno: 39 100,00


Potočna pastrva                                           Kalifornijska pastrva

Jezerska zlatovčica

Šaran                                                                      Smuđ

Brojčana zastupljenost ribljih vrsta u hidroakumulaciji Rama  / RAMSKO JEZERO /

Redni broj

Vrsta ribe

Zastupljenost
n %
1. Jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus) 5 3,47
2. Potočna pastrva (Salmo trutta morpha fario) 14 9,72
3. Dužičasta pastrva (Oncorhynchus mykiss) 11 7,64
4. Šaran (Cyprinus carpio) 18 12,50
5. Strugač (Leuciscus svallize) 25 17,36
6. Bijeli klen (Leuciscus cephalus albus) 21 14,58
7. Srebrni karas (Carassius auratus gibelio) 19 13,20
8. Smuđ (Stizostedion lucioperca) 10 6,95
9. Sunčanica (Lepomis gibbosus) 21 14,58
Ukupno: 144 100,00

OTVOR RIBOLOVA / 01.03. – 01.10. potočna-jezerska pastrva/


Otvor ribolova

Ramsko jezero
Roštilj  (objekt za odmor M. Jozić Matkovići )                                        Fish paprikaš

ZAŠTITA RIBLJEG FONDA

Zaštitu ribljeg fonda S.R.D. „RAMA“ ostvariva preko ribarsko čuvarske službe koja raspolaže sa dva izvršitelja , ribočuvara –članova po ovlaštenju koji vode brigu o sprečavanju krivolova i drugi nezakoniti radnji kao redu, miru u ribolovnim područjima Ramskog jezera, rijeci Rama,  dijela Jablaničkog jezera te o zdravstvenom  brojno stanju ribljeg fonda.Sukladno novim Zakonskim propisima naši ribočuvari su od strane  Federalnog ribolovnog saveza prošli potrebite dokumentacijske provjere i dobili odgovarajuće službene značke i iskaznice.

Zaštita ribljeg fonda podignuta je na veći stupanj to je plod bolje i organizovanije ribočuvarske službe , te bolje koordinacije s policijom , inspekcijskom službom i sudovima, što i omogućava sada novi zakon o slatkovodnom ribarstvu  i pod zakonski akti.

Zapljenjene mreže :ribočuvari Nikola Marić i Mijo Ostojić         Uništavanje mreža


Nadzor  iz čamca                                     Nadzor sa policijom

PORIBLJAVANJE VODA (OBNOVA RIBLJEG FONDA)

Poribljavanje naši voda provedi se prema planu i programu poribljavanja zahvaljujući sredstvima za obeštećenje ribljeg fonda koja izdvaja J.P.“ Elektroprivrede BiH i HZ HB” te   ista poduzeća nakon završenih natječaja i odabira najpovoljnijeg uzgajivača poribljavanje provode uz nazočnost i nadležnost Županijske poljoprivredne i veterinarske inapekcije , nadležni veterinara, prestavnika elektroprivreda, proizvođača i društava kao i drugi stučnih osoba.


Utovar ribe


Nadzor poribljavanja                                                          Poribljavanje


Stručni nadzor poribljavanja                                                Zajednički ručak

RIBOLOVNA TAKMIČENJA

Zbog promoviranja , razvoja ribolovnog turizna na području naše općine ,ribolovne rekreacije, zbližavanja ribolovaca organizirano je po kalendaru ribolovnog saveza BiH  po prvi put na Ramskom jezeru  ribolovno takmičenje drugo kolo prvenstva BiH u disciplinama lov šarana,  na kojem je bila velika posjećenost gostiju i takmičara koji su se plasirali u drugo koli gdje je birana reprezentacija BIH za svijetsko prvenstvi u Portugalu te za naj bolje su osigurane nagrade.

Prvenstvo BiH, lov šarana ,2006 god mjesto Podbor-Sopot za plasman na svjetsko prvenstvo u Portugal.

Svečani ručak                                                          Proglašenja pobjednika i dodjele nagrada


OTOK „ HUMAC“ RAMSKO JEZERO

SJEDIŠTE S.R.D. „RAMA“


Ured SRD „RAMA“    PREDSJEDNIK DRUŠTVA; STIPO ČULJAK 063/ 314-163


Tajnik; Stipo Ćališ  063/ 383-099 ; SKUPŠTINA DRUŠTVA

KONOBA KOD BUCE , GRAČAC  Prodaja jednodnevnih dozvola za JABLANIČKO JEZERO

BENZINSKA CRPKA , GRAČANICA , prodaja jednodnevnih dozvola za RIJEKU RAMU

TRGOVINA , PLOČA , prodaja jednodnevnih dozvola za RAMSKO JEZERO

SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO „RAMA“
Ul. Kralja Tomislava bb., 88440 Prozor/Rama , tel; 036/770-552.
FAX ; 036/ 771 – 342 ( Općina Prozor /Rama )

Bistro

Pripremio i uradio: Stipo Čuljak

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments