“Bistro BiH” NTV Hayat – Rijeka Lašva
Travnik, vezirski grad, mjesto koje je stoljećima fasciniralo i inspirisalo mnoge putopisce, avanturiste, umjetnike i naučnike. Cilj ekipe za ovu emisiju je bila rijeka Lašva i njeni salmonidni stanovnici, ali vrijedi napisati koju rečenicu i o ovom gradiću.
Enes Škrgo, kustos, ispričao nam je par interesantnih stvari o Travniku i njegovim znamenitostima.
“Plava voda, potok dužine 200 metara koji se ulijeva u Lašvu, u davna vremena poznat ljetnikovac begova i aga, kulturno-istorijska zona, i mjesto u kojem počinje i završava radnja “Travničke hronike”, romana nobelovca Ive Andrića.
Tvrđava zaboravljenog imena “Gargan” – Stari Grad, nalazi se na brežuljku u centru Travnika, “Grada hiljadu izvora”, kako ga prozva slavni turski putopisac
Evlija Ćelebija. Sagrađena za vrijeme vladavine kralja Tvrtka II Kotromanića krajem XIV i početkom XV vijeka, u odbrambene svrhe od osvajačkog pohoda turske osmanlijske vojske. 03. juna 1463.godine, turski sultan Mehmed II Fatih osvojio je ovu tvrđavu, ojačao utvrde i podigao na njoj džamiju. Jedno vrijeme, ova tvrđava je služila kao kazamat u kojem su zatvarani protivnici osmanlijskog carstva.
Ivo Andrić, jedini dobitnik Nobelove nagrade za književnost sa područja bivše Jugoslavije je rodjen 09.10.1892. u ovoj kući u Travniku.
Kao što napisasmo na početku, cilj ekipe je bila rijeka Lašva, tačnije, posebni revir na toj rijeci koji se nalazi u samom Travniku, a na kojem je ribolov dozvoljen samo mahaćem.
Ovo područje je izuzetno bogato studenom vodom, a hidrografsku okosnicu čini rijeka Lašva.To je i “zlatonosna rijeka”, treća po količini pronadjenog zlata u bivšoj Jugoslaviji. Izvire na 1180 metara nadmorske visine, i nakon 50 kilometara toka se ulijeva u rijeku Bosnu.
Poribljena je kalifornijskom pastrmkom, od milja nazvanom “kalifa”, ali njena autohtona vrsta je potočna pastrmka. I Ivo Andrić je opisao ovu ribu u priči o “Vezirovom slonu”.
“Ima u bosanskim potocima i riječicama jedna naročita vrsta pastrmke, ne velika, posve crna, po leđima sa dvije do tri krupne, crvene pjege. Neobično proždrljiva, ali i neobično lukava, brza riba, koja leti kao obnevidjela na udicu u vještoj ruci, ali je nevidljiva i nedostižna za onoga ko nije vješt na tim vodamam i toj vrsti ribe”
Razne vrste strimera koje su koristili naši ribolovci, jednostavno joj nisu bili interesantni, iako su savjeti dolazili od domaćina koji ovu vodu i ovu ribu poznaju kao svoju dušu. Ekipu je to još više potaklo da pokušaju nadmudriti ovu “uspavanu ljepoticu”.
Na žalost, ni Lašva nije izuzetak što se tiče čistoće naših rijeka, i u njoj je bilo raznog otpada, najviše plastičnih flaša. Slika koja govori o nama samim. Čišćenja se provode redovno, ali se novo smeće svakodnevno baca u Lašvu.
Dvojica certificiranih čuvara kontrolišu vode na travničkoj općini. Jedan od njih, Hadžo Duraković, nam je rekao da ima dosta krivolova, pogotovo u reviru, ali se maksimalno radi na njegovom suzbijanju.
U podnevnim satima, sitna kiša je ribolovcima ulila nadu da bi pastrmka mogla početi loviti. Nada se pokazala opravdanom, pao je i prvi ulov.Bila je to “kalifa”.
Jedan član iz ekipe, domaćin, na licu mjesta nam je prezentirao i način pravljenja “struganog horoza” na vodi. Starinski način koji su koristili naši preci.
Ribolovci su stalno morali mjenjati strimere i mušice, ali se napokon isplatilo, uspjeli su nadmudriti nekoliko primjeraka potočne pastrmke i još par kalifornijskih. Damir Begović, autor emisije se okušao u mušićerenju, prvi zabačaj i ulov – “kalifa”. Kad je izvukao na suho, na njoj su primječene neke neobičnosti, riba je bila napadnuta pijavicama. Nazif Fetahović – Suzi je objasnio da u ovo doba godine ribe leži na dnu, miruje, te pijavicama i nije neki problem zakačiti se na njih. Nekad , izbacivanje pastrmki nije uvijek lov muha, nego može biti i pokušaj da sa sebe skinu ove parazite. Ova je imala sreće, neće morati trošiti energiju za izbacivanje, Damir i Suzi su je oslobodili pijavica i vraćena je da se brine o sebi samoj, bez svojih krvopija.
Ekipa je cijeli dan provela na travničkom reviru u nadmudrivanju sa pastrmkama.Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, svaki pojedinac je imao barem jedan ulov.
Završna riječ je bila domaćinova, Nazif Fetahović – Suzi:
“Rijeka ima kalifornijske i potočne, autohtone pastrmke.Vrši se redovno poribljavanje uglavnom potočnom pastrmkom.Moji aduti za lov ove dvije ribe su “crni strimer” i “princ”, i pokazali su se jako dobrim.Iako je voda bila zamućena i veliki atmosferski pritisak, za ove uslove je bilo dobrog uspjeha.”
Bistro, Bosno i Hercegovino! ! !
