Poznato šta je prouzrokovalo invaziju hobotnica na Jadran

Što se Jadrana tiče, ovo je senzacionalan fenomen da su se pojavile na tako malom području u velikom broju, rekao je Pero Ugarković, urednik podvodni.hr te suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Kad ljudi zamišljaju hobotnice, obično misle na vrste koje hodaju morskim dnom, a ova vrsta je plivajuća, život provodi u vodenom stupcu bez da se ikad spusti na dno, prenose 24sata.hr.

Što se Jadrana tiče, ovo je senzacionalan fenomen da su se pojavile na tako malom području u velikom broju, rekao je Pero Ugarković, urednik podvodni.hr te suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Između otoka Hvara, Brača i Šolte prava je invazija plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti glavonožaca.

– Bobuljak bi se pronašao u Jadranskome moru tu i tamo. Recimo, jednom u deset godina bi ga netko uočio, ulovio ili snimio. Ali određeni hidrografski uvjeti su se potrefili da je ovo ljeto došla u velikom broju do otoka Hvara i Brača. Talijanski znanstvenik koji je promatrao sličnu pojavu 1936. godine u sjevernom Jadranu pokušao je povezati naglo zatopljenje gornjeg sloja mora iznad 25 stupnjeva s pojavom bobuljka. To je zadnji zabilježeni slučaj kad su se pojavile u velikom broju na malome mjestu prije ovogodišnje pojave. S obzirom na to da su ove godine slični uvjeti, vjerojatno ta hipoteza drži vodu.

No to je samo jedan od bitnih parametara, jer naglih zatopljenja je bilo puno pa se bobuljci ipak nisu pojavljivali. Možda nakon istraživanja ove pojave pronađemo još neke druge važne poveznice. Inače, prateći stanje u drugim morima Sredozemlja, vidljivo je da se posvuda pojavio veći broj bobuljaka (uz obalu) od uobičajenog – rekao je Ugarković i dodao da nema opasnosti za kupače.

– Samo je jedan način kako bobuljak može biti opasan po ljude. Postoji opasna meduza zvana portugalska lađica (Physalia physalis). Mali bobuljci (do 7 cm) toj meduzi ukradu žarne stanice i nose je sa sobom kao obranu. To je malo vjerojatno u Jadranu jer naši primjerci su do sada svi bili veći, dok portugalska lađica još nije stalni stanovnik našega mora. Lani je pronađena na obalama talijanske strane Jadrana i vjerojatno će se kad-tad pojaviti i kod nas. To će biti vijest sama za sebe. Ne može se govoriti o bobuljku kao životinji opasnoj za okoliš i ostale vrste životinja – rekao je Ugarković i nastavio:

– U Jadranskome moru postoje još dvije vrste plivajućih oktopoda – mujača (Ocythoe tuberculata) i jedrilac (Argonauta argo). Te vrste se nikad ne spuste na morsko dno. Obje vrste su dosta rijetke s vidljivim porastom broja uočavanja u zadnje vrijeme.

Sve druge vrste oktopoda žive na morskom dnu i zaplivaju samo na kratke udaljenosti, ili kad se žele premjestiti na drugu lokaciju nedostupnu ‘hodanjem’, ili kad žele pobjeći od napadača.

Naglasio je da se bobuljak hrani kao i ostali glavonošci.

– Bobuljak se hrani gotovo isto kao drugi glavonošci, lovi sitne organizme, ribe, rakove, mekušce, druge hobotnice. On je također meta velikih riba, poput tuna i igluna, a vjerojatno i morskih pasa. U istraživanju u Sredozemlju, provedenom 2015. godine, otkriveno je da mnogo tuna i manji broj igluna u svojim želucima imaju ovu vrstu. To je bilo iznenađenje jer se do tada mislilo da bobuljaka nema toliko puno, ali izgleda da tune znaju bolje gdje će ih pronaći nego što mi to znamo. Ribe sigurno znaju bolje podmorje od nas. Ako uočite ovu vrstu, obavezno nam javite da službeno zabilježimo vaš nalaz – zaključio je Ugarković.