Prezentirana studija „Uticaj postojećih i planiranih termoelektrana u Tuzlanskom regionu na zdravlje stanovništva“

Centar za ekologiju i energiju u je okviru projekta „Čist zrak za Tuzlu“, u saradnji sa ekspertima iz Engleske i Bosne i Hercegovine izradio studiju „Uticaj postojećih i planiranih termoelektrana u Tuzlanskom regionu na zdravlje stanovništva“.

6. novembra 2013. u Tuzli, uz prisustvo preko 70 predstavnika različitih kantonalnih i općinskih institucija, organizacija civilnog društva, termoelektrane iz Tuzle, RMU Banovići i medija, autori Michael Holland, ekspert za procjenu uticaja zagađenja zraka na zdravlje ljudi i Nurka Pranjić, redovna profesorica na Medicinski fakultetu u Tuzli su prezentirali studiju.

O trenutnim emisijama CO₂ i potencijalnom povećanju do kojeg će doći ukoliko se izgrade sve planirane termoelektrane i obavezama BiH koje proističu iz Kyoto protokol je govorio Martin Tais, ekspert za kvalitet zraka i emisije u zrak.

Nakon održanih prezentacija uz iznošenje aktuelnih problema i konstruktivnu diskusiju zaključeno je:

Europska agencija za zdravstvene rizike i Svjetska zdravstvena organizacija su potvrdile da zagađenje zraka ima značajan negativan uticaj na zdravlje i da pripada kancerogenicima Grupe 1, te se ovom problemu mora posvetiti veća pažnja.

Studija je pokazala da će postojeća termoelektrana u Tuzli u 2013. godine uzrokovati gubitak oko 4.900 godina života, 131.000 izgubljenih radnih dana, preko 170 hospitalizacija zbog srčanih i respiratornih bolesti i ukupne štete od 99 miliona EUR/godišnje.

Da će postojeća termoelektrana u Tuzli i planirani blok 7 i termoelektrane u Banovićima u periodu od 2015. do 2030. godine izazvati kumulativni uticaj od 39.260 godina gubitka očekivanog životnog vijeka, brojne smrtne slučajeve i ukupnu štetu u iznosu od 810 miliona EUR.

Analiza pstojećih i potencijalnih emisja CO₂ i obaveza koje je BiH preuzela Kyoto protokolom je pokazala da se mora dobro voditi računa o izgradnji novih emitera CO₂ i prednost dati onima koji garantuju ekonomski razvoj i zapošljavanje za BiH.

Iz svega navedenog moguće je zaključiti da Bosna i Hercegovina treba hitno izraditi Strategiju razvoja u skladu sa kojom će biti urađena revizija entitetskih energetskih strategija i Strategija energetskog sektora Bosne i Hercegovine. Kod izrade ovih strategija važno je uzeti u obzir sve naveden činjenice, a dok se ne bude znalo u kojem pravcu će razvoj Bosne i Hercegovina ići trebalo bi stati sa izgradnjom novih termoelektrana na ugalj.