Naučni rad: Ishrana i faktor kondicije klijena (squalius cephalus) iz rijeke Spreče
Rad nam je poslao viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Tuzli, Mr.sc. Alen Bajrić, a isti je uradila grupa autora sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli (Mr.sc. Alen Bajrić, Prof.dr. Avdul Adrović, Dr.sc. Edina Hajdarević, Dr.sc. Isat Skenderović)
ISHRANA I FAKTOR KONDICIJE KLIJENA (SQUALIUS CEPHALUS) IZ RIJEKE SPREČE
Izvod: Cilj našeg rada je utvrđivanje načina ishrane klijena i njegovog opšteg stanja u zagađenoj tekućici, kao što je donji tok rijeke Spreče, koja prolaskom kroz industrijska postrojenja biva opterećena mnogim organskim, ali i industrijskim otpadom, te komparacija dobijenih podataka sa podacima iz našeg šireg okruženja. Analizirajući ishranu klijena u periodu ljetnog hranjenja potvrdili smo da je to omnivorna vrsta i da se u probavnom traktu mogu pronaći ostaci biljne, ali i životinjske hrane. Najmanji kondicioni faktor je utvrđen kod klijena uzrasta 0+.
Rezultati istraživanja i diskusija
Analiza crijevnog trakta jedinki klijena iz navedenog ekosistema pokazala je prisustvo sadržaja kako biljnog tako i životinjskog porijekla, a rezultati provedene analize su prikazani u Tabeli 1 i Grafikonu 1. Organizmi koji su pronađeni u crijevnom traktu, determinirani su do nivoa redova, rodova ili vrsta. Dobijeni rezultati ukazuju da je kod ispitivanih jedinki u ovom periodu godine dominantnija biljna ishrana sa 92,68 % dok na hranu životinjskog porijekla otpada 7,31 %.
Tabela 1. Organizmi životinjskog porijekla utvrđeni u probavnom traktu klijena
Table 1. Animal organisms found in the digestive tract of the chub
|
Red |
Broj jedinki |
F % |
| Ephemeroptera | 8 | 36,36 |
| Arachnida | 7 | 31,81 |
| Oligocheta | 2 | 9,09 |
| Diptera | 2 | 9,09 |
| Trichoptera | 1 | 4,54 |
| Amphipoda | 1 | 4,54 |
Što se tiče organizama biljnog porijekla koji su pronađeni u probavnom traktu klijena najveći procenat čine Bacillariophyceae (48,87 %), gdje spadaju Navicula sp., Fragilaria sp., Melosira sp., Gomphonema sp., Tabellaria sp., Cymbella sp. Nešto manje su zastupljene Chlorophyceae (30,45 %), gdje spadaju: Cladophora sp. i Closterium sp., dok najmanju procentualnu zastupljenost imaju Xanthophyceae (13,15 %) sa predstavnikom Tribonema sp. i Cyanophyceae (7,51 %) sa jedinom konstatovanom vrstom, Oscillatoria sp.
Proučavajući ishranu klijena iz Zapadne Morave, Marković (2007.) ukazuje na izrazitu omnivornost uz ispoljen zoo-fito-planktofagni karakter ishrane. Mješovita ishrana klijena u periodu ljeta konstatovana je od strane Mihajlove (1964.). Biljna ishrana u periodu ljeta dominantna je i kod klijena iz Skadarskog jezera (Stanković-Trifunac, 1981.).
Djinova (1976.) je utvrdila razliku u ljetnoj ishrani klijena iz tekućice i akumulacije. Ishrana klijena iz Zapadne Morave tokom ljeta dosta je različita. Makrozoobentos je najdominantniji (43,3 %), gdje se najčešće ističu jedinke Trichoptera, te larve Odonata i Ephemeroptera. Takođe u ovom periodu zapaženo je prisustvo dijelova terestičnih insekata i riba. Biljna komponenta kod klijena iz pomenutog istraživanja bila je zastupljena sa 26,9 % (Marković, 2007.).
Piria (2007.) takođe konstatuje da je u ishrani klijena tokom ljeta, iz rijeka Medsave i Jarun, prisutna biljna i životinjska komponenta, gdje dominira detritus, makrofite, te neke Odonatae, Trichoptere i znatan procenat nediferenciranih insekata.
Analiza bentosa na istraživanom području pokazala je odsustvo Ephemeroptera i Arachnida iako smo utvrdili da su najdominantnije u probavnom traktu klijena. Nisu pronađene jedinke Trichoptera i Protozoa mada su se pojavljivale u probavnom traktu. Zoobentos rijeke Spreče u najvećem broju čine jedinke Diptera, Oligochaeta, Copepoda, dok su u manjem broju zastupljene Crustacea, Hirudinea, Amphipoda i Gastropoda. Na osnovu ovoga možemo konstatovati da postoji znatna razlika između sastava zoobentosa ispitivanog područja i plijena koji je pronađen u probavnom traktu klijena, što se objašnjava migratornim aktivnostima riba koje vjerovatno plijen pronađu na mjestima sa kojih je teško uzeti uzorak bentosa. Analiza sastava fitobentosa na ispitivanom području pokazala je da su u najvećem procentu zastupljene Cladophora sp. i Oscillatoria sp., a nešto manje Closterium sp., Navicula sp., Gomphonema sp. i Tabellaria sp. U probavnom traktu klijena procentualno najzastupljenije su Bacillariophyceae i Chlorophyceae, nešto manje Xanthophyceae i Cyanophyceae. Možemo uvidjeti određene sličnosti između sastava fitobentosa i fitoplijena u probavnom traktu klijena, mada smo konstatovali da se u fitobentosu rijeke Spreče uopšte ne pojavljuju Xanthophyceae.
Faktor kondicije analizirali smo prema Fultonu. Vrijednosti kondicionog faktora kod klijena koji je obuhvaćen našim analizama predstavljene su na Grafikonu 2.
Kondicioni faktor klijena iz rijeke Save (Habeković i sar., 1993.) za sve uzrasne skupine imao je vrijednost >1. Pomenuti autori prezentuju da su klijenovi starosne kategorije 3+ i 4+ imali najveći faktor kondicije (1,1). Nešto veće vrijednosti kondicionog faktora zabilježili su Kalkan i sar., (2002.) kod klijena iz Karakaya jezera u Turskoj, čije vrijednosti su se kretale od 1,36 – 1,46. Prema ovim autorima najveće vrijednosti kondicionog faktora zabilježene su kod jedinki 2+ uzrasne skupine.
Zaključak
Analizirajući ishranu klijena u periodu ljeta potvrdili smo da je to omnivorna vrsta i da se u probavnom traktu mogu pronaći ostaci biljne, ali i životinjske hrane. Naše analize ukazuju da u ovom periodu klijen češće uzima hranu biljnog porijekla (92,68 %). Međutim, ove rezultate treba koristiti sa rezervom jer da bi se dobila potpuna slika o ishrani klijena moraju se uključiti mnogi drugi faktori kao što su sezonska i dnevna dinamika hranjenja.
Sprovedenim istraživanjem smo utvrdili da je kondicioni faktor klijena najmanji kod uzrasta 0+ (0,82), dok kod ostalih uzrasnih skupina je >1, a najveću vrijednost ima klijen uzrasta 4+ (1,15).
