Ribolov kroz vijekove

Riba je u mnogim religijama simbol vode, nosilac života. Kako je ribolov imao važnu ulogu u životu čovjeka, brojna narodna vjerovanja se upravo vezuju za ribolov i ribu.

 

U BiH motiv ribe nalazimo na reliktima iz različitih perioda, od antičkog perioda i srednjeg vijeka do naših dana.
Kao motiv pojavljuje se na poklopcima rimskih sarkofaga, reljefima, fibulama, svjetiljkama, mozaicima, naslikana je na zidu srednjovjekovne crkve u Olovu.
Sve to i mnogo više bio je povod da se u Zemaljskom muzeju BiH postavi izložba “Tradicionalni ribolov u Bosni i Hercegovini”, koja će biti otvorena do oktobra.
“Kada sam počeo svoj pripravnički staž u muzeju dobio sam temu za stručni rad koja se ticala ribolova i to sam istraživao godinu, što je rezultiralo stručnim radom koji sam položio”, ispričao je Samir Avdić, kustos u Zemaljskom muzeju BiH, koji je i autor izložbe.
Dodaje da je nastavio da radi kao kustos.
“Dobio sam zbirku narodne privrede, a tu je i kolekcija ribolovnog pribora. To mi je izgledalo dosta atraktivno da se napravi izložba”, kaže Avdić.
Pojašnjava da su izloženi eksponati zapravo sastavni dio kolekcije koji se čuvaju u muzejskim depoima i većina predmeta je nabavljena početkom 20. vijeka.

Mreže za hvatanje ribe: Krenuvši u obilazak izložbe najprije smo se zadržali kod mreža koje su korištene na našim prostorima za hvatanje ribe.

“Većina mreža je iz Posavine, koja je oduvijek bila najbogatije ribolovno područje, tačnije dio oko rijeke Save. Tako možemo vidjeti takozvanu pletenu vršku koja je služila za hvatanje ribe okrenuta otvorom uzvodno, da bi vodena snaga natjerala ribu u vršku. Obično se stavi u kanale ili se pregradi brzak. Inače je opletena vinovom lozom. Imamo i vršku sepet iz Butmira oko Sarajeva, gdje je nekada bilo puno ribe”, priča Avdić pokazujući na mreže uz pojašnjenje da izložba tretira 19. i početak 20. vijeka, kada je riblji fond u BiH bio mnogo bogatiji.

Pročitajte i:   Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu uporabe plastičnih vrećica

Zatim smo pogledali bacala, spravu koja se koristila tako što bi ribar sa njom nasumice poklapao po plićaku i tako pokušao uhvatiti ribu.

“Davno su rijeke često plavile i kada poplavi po livadama onda ribari, žene i djeca uzmu bacala i poklapaju nasumice. Ovdje možete vidjeti i mrežu sačmu, koja je inače jedna od najzastupljenijih kod nas”, kaže Avdić.

Prema njegovim riječima, sam naziv je nastao tako što ribar, kada bi bacao mrežu, na njenim rubovima su se nalazile olovne kuglice kojima bi se širila mreža u vodi, kao što se širi ispaljena sačma, koja je napravljena od ribarskog konca.

Dodaje da su u davna vremena žene izrađivale konac za mreže, a muškarci bi ih pleli.

Tako se na izložbi može vidjeti i daska i igla kojom su se plele mreže.

Izloženi su i modeli čamaca kakvi su nekada korišteni.

“Budući da je BiH jako bogata šumom i odvajkada je tako, pravili su se čamci izdubljeni iz jednog komada drveta, jer je dovoljno bilo tako velikog drveća. Uputili bi se ribari, u stvari više stolari i tesari, u šumu i ponijeli hrane za nekoliko dana, te bi na licu mjesta, u šumi, našli dovoljno veliki komad drveta. Tamo naprave čamac i dovuku ga na rijeku. Lakše je bilo nego da cijelo drvo vuku sa sobom”, kaže Avdić.

Pročitajte i:   Planinari i ribolovci zajedno u zaštiti rijeke Kaljine

Eksponati barki: Mogu se pogledati i eksponati barki koje bi ribari vezivali za svoje čamce, a u kojima je čuvana tek ulovljena riba.

“One su imale rupice kroz koje bi prolazila voda i omogućila ribi da živi, bude svježa, što je uticalo na cijenu. Ljudi su se, posebno u Posavini, bavili ribolovom i da bi zaradili a ne samo se prehranili”, priča Avdić.

Posjetioce impresionira i instalacija ribara koji hvata ribu.

“Područja oko rijeke Save su u 19. i početkom 20. vijeka često plavljena, pa bi stanovnici, ribari, znali pregraditi poplavljene livade, kanale pletenim ogradama i onda hvatali ribu. To smo prikazali i u našoj instalaciji, a ribar na sebi ima autentičnu nošnju iz tih krajeva. Sada je riblji fond dosta siromašniji, pa se ljudi tim bave uglavnom rekreativno, a i sreća je da su doneseni zakoni kojima se zabranjuju nehumani načini hvatanja ribe”, kaže Avdić.

Eksponati udica

Dio izložbe čine eksponati udica sa različitih arheoloških nalazišta u BiH, koji svjedoče o prošlosti ribolova.
“Imamo fragmente harpuna kod Bregave, najstariji nalazi ribolovnog pribora, i oni se čuvaju u Arheološkom odjeljenju. Eksponati daju hronološku sliku ribolova. Zatim možete vidjeti ostve sa tri, četiri, sedam zubaca, koje su služile za probadanje ribe. Često su korištene u Hutovom blatu za probadanje jegulje i u 20. vijeku su zabranjene zakonom”, pojašnjava Samir Avdić, autor izložbe.
Autor: Elma Duvnjak – Nezavisne novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.