Odomaćila se i “carska” iglica

Stručnjaci ocijenili da je Jadran i zvanično bogatiji novu vrstu ribe
Prema najnovijim procjenama stručnjaka tri mediteranska instituta koji proučavaju život u moru – Jadran je zvanično bogatiji za još jednu vrstu ribe. Riječ je o vrsti iglice (Tylosurus acus imperialis), krupnijoj rođaki domaće, obične iglice (Belone belone), dobro poznate svim jadranskim ribolovcima. U protekle dvije godine to je treća, takozvana invazivna, vanmediteranska vrsta zabilježena u crnogorskim vodama. Prethodno su potvrđene „četvorozupka“ i „truba“, koja je dospjela iz Crvenog mora.
Novi pelagični stanovnik Jadrana, takozvana carska (imperialis) iglica, prema dostupnim podacima, dostiže metar i po, a može težiti do tri kilograma. Na vidjelo je isplivala
sredinom juna 2007. godine kada se zakoprcala u mreži budvanskog ribara Predraga Mika Boljevića.

Primjerak je bio dug 107 santimetara i težak 1.820 grama. Nekoliko dana kasnije pale su još tri, sve teže od kilogram i po.

Priču o iglici, koja se gabaritom i tjelesnim karakteristikama nije uklapala u mjere domaće smaragdne ljepotice, tada je objavila „Pobjeda”. Prethodno se u literaturi pominjao ulov zabilježen sredinom devedesetih godina kod Barija, ali bez dodatnih podataka i fotografija.

Potvrda je stigla minulih dana kada su podatke uporedili stručnjaci sa različitih meridijana.

Direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru Aleksandar Joksimović, kojem smo proslijedili fotografiju i opis ribe, upoznao je sa nalazom kolege iz Splita i sa Bosfora. Tako je „budvanska iglica” prošla preliminarnu verifikaciju dvojice referentnih stručnjaka u ovoj oblasti – Jakova Dulčića sa Instituta za Oceanografiju i morsko ribarstvo u Splitu i njegovog kolege sa Instituta za morsko ribarstvo u Istanbulu Bajrama Ozturka. Sljedeći korak biće publikovanje nalaza u nekom od stručnih evropskih časopisa.

Osim dimenzijama, carska iglica se od obične razlikuje građom tijela, snažnijim zubima, asimetričnom repnom peraju… Po srijedi je istočno-mediteranska vrsta koja je u Mediteran ušla kroz Gibraltar i svoj areal proširila do Tirenskog mora.

– Takozvane toplomorske vrste, poput ove iglice ili, recimo, zubatice-strelke (Pomatomus saltator), lampuge (Coriphaena hippurus) zauzimaju i vode u kojima nikada ranije nijesu registrovane. To je efekat fenomena tropikalizacije Mediterana, time i Jadrana. Ova iglica, ili neka od vrsta otkrivenih minulih godina, neće biti izolovani slučajevi. Puno je lesepsijskih migranata (vrsta koje su ušle kroz Suec, preko Crvenog mora dospjele iz Indijskog okeana) i samo je pitanje vremena kada će se pojaviti na Jadranu. Ako već i nijesu, budući da naši ribari rijetko prijavljuju nove ulove, ili one za koje nijesu sigurni – kaže Joksimović.

– Zato i ovom prilikom apelujem da se uvijek jave i sačuvaju makar jedan primjerak, zalede ga i tako pomognu naučnoj javnosti – navodi Joksimović.

Podsjećamo, prije dvije godine, u februaru 2008, zvanično je registrovana i Fistularia commersoni. Redakciji „Pobjede” nalaz te vrste prijavili su ribolovci s Velikog pijeska koji su je pronašli na plaži u decembru 2007. Podsjećala je prije na „ispeglanog” morskog konjića nego na „normalnu” ribu.

Ribolovci su je stavili u zamrzivač i uradili fotografije odmah nakon pronalaska. Stručnjaci iz Instituta za biologiju mora tada su lako potvrdili o kojoj se vrsti radi.

Dok kod fistularie nije bilo dileme, jer ne liči ni na jednu poznatu vrstu ribe, kod mnogih drugih, pa i iglica, zabune su česte, posebno kada se sudi samo na osnovu fotografije.

Zato Joksimović apeluje na ribare i sportske ribolovce da jave Institutu kad ulove nešto neobično.

-Uvijek je dostupan broj 032334569. Neka ribu stave na led ili u zamrzivač i kontaktiraju nas kako bi ustanovili koja je vrsta u pitanju. Da li je jestiva ili se radi o nekoj otrovnoj, poput čuvene „četvorozupke“ – kaže naš sagovornik.

On napominje da su hrvatski ihtiolozi do sada registrovali 28 invazivnih vrsta, a tendecija je da će ih iz Mediterana ući još.

Prema tome, moguće je da je nakon „carske“ iglice već na redu kraljevska skuša?! Njoj bi se najviše obradovali sportski ribolovci. Za razliku od lokardi i škombri, kraljevska skuša raste do nevjerovatnih dimenzija – do dva metra. Ima jake zube i smatra se trofejem među pelagičnim (pučinskim) vrstama.

Ako je suditi po trendovima koje registruju ihtiolozi, na vrata Otranta mogao bi da pokuca i rainbow runner, dalji rođak gofa. Domaćeg naziva još nema. Ime mu kaže da je živopisnih boja, a kad se nađe na udici – ne predaje se bez lijepe borbe…

Da ne bude zabune…

Ako na neki od internet pretraživača ukucate Tylosurus acus imperialis, može lako doći do zabune, jer će se, pored iglice, pojaviti i sasvim druga vrsta ribe, sličnog naziva.

Italijani iglicu zovu aguglia, pa kombinuju italijansko ime i latinsko prezime. I tu nastaje zabuna, jer je aguglia imperialis i sinonim za vrstu sabljarice, tačnije endemičnog mediteranskog marlina, koji zalazi i u Jadran, gdje je poznat kao iglan (Tetrapturus belone). U Mediteranu živi i prava sabljarka (Xiphias gladius), poznata i kao iglun, koja je u Jadranu mnogo češća od iglana.

Četvrta među iglicama

Pored Belone belone, ili obične, zatim carske i atlanske iglice (Scomberesox saurus) u jadranskim vodama, prema dostupnim podacima, evidentirana je i Hemiramphus far. U literaturi se može naći podatak da je ona takođe crvenomorski migrant koja je u Mediteran stigla iz Indijskog okeana. Karakteriše je kratak kljun i sitnija građa u odnosu na običnu iglicu.

Igor Perić – www.pobjeda.co.me