Magazin Start – Pozitivna BiH: U Pelagićevu ulovljen šaran od 36 kilograma
Magazin Start BiH – Pozitivna BiH
Upecao ga član CC – More Teama iz Njemačke Richard Lelie • Na ovom je jezeru 2013. godine čuveni njemački nogometaš Miroslav Klose boravio čak sedam dana • U dokumentima doslovce piše da se rijeke Bosna i Stavnja ne preporučuju za sportski i rekreativni ribolov zbog zagađenja
Iako je situacija iz godine u godinu sve lošija i lošija, i što se tiče kvalitete voda, ali i količine ribljeg fonda u njima, Bosna i Hercegovina ima šta ponuditi ribolovcima koji ne štede novac kad su u pitanju kapitalni ulovi. Jedna od najpopularnijih destinacija za strane ribolovce je jezero Pelagićevo, koje obiluje kapitalnim šaranima. Na ovom jezeru se održavaju i međunarodni kupovi, gdje je prosječna težina ulovljenih riba preko 12 kilograma, a rekord jezera je šaran težak više od 36 kilograma, kojeg je uhvatio član CC – More Teama iz Njemačke Richard Lelie. Na Pelagićevu je 2013. godine čuveni njemački nogometni reprezentativac Miroslav Klose boravio čak sedam dana.
(NE)OTKRIVENE DESTINACIJE
Senad Kapo, iz Udruženja Bistro BiH, kaže da je u posljednje tri godine veliki napredak napravljen i na obližnjem jezeru Žabar, koje je postalo jedno od najposjećenijih jezera za ribolov šarana i amura.
– LTG Company, privatni koncesionar na dijelovima rijeka Pliva i Ribnik, jako je posjećena ribolovna adresa za one koji preferiraju mušičarenje, gdje imaju potpunu ponudu u vidu bungalova, hrane. Na tim vodama mnoge evropske reprezentacije imaju svoje treninge pred značajna međunarodna takmičenja.
Una, besprijekorno čista, sa mladicom koju kod nas zovu „kraljicom svih riba“, jako je posjećena i ribolovna društva koja gazduju njenim tokom imaju posjete evropskih ribolovaca i organizuju mnoga međunarodna takmičenja.
Neretva, posebno njen gornji tok u kojem još ima mekousne pastrmke i glavatice, isto je atraktivna voda koju pohode mnogi ribolovci i iz BiH, ali i zemalja regije.
Ima tu i neotkrivenih destinacija, što je, po meni, Bilećko jezero u kojem se love kapitalni somovi.
Ramsko jezero koje je sigurno najljepše vještačko jezero u BiH, ali i Kotlaničko jezero koje nema nekih kapitalnih riba, ali do kojeg vrijedi samo doći i vidjeti taj raj na zemlji skriven na planini Zelengori – sumira Kapo najatraktivnije bh. destinacije koje imaju veliki potencijal za razvoj ribolovnog turizma.
Kao nezvanični svjetski rekord što se tiče ulovljenog šarana se vodi ulov iz jezera Modrac, ženka od 41,38 kilograma pronađena u mreži.
– Jezero Modrac je sad devastirana voda zbog ogromne količine otpadnih voda koje se u njega slijevaju. A svojim potencijalom je moglo biti atraktivna ribolovna destinacija. U njemu se i danas love ogromni somovi. I u rijeci Bosni se love kapitalni somovi, ali ko će doći iz inostranstva da lovi na Bosni? – konstatuje i pita Kapo za Bh. putovanja.
Da bi se evidentan potencijal adekvatno iskoristio, potrebno je, tvrdi naš sagovornik, donijeti novi zakon o slatkovodnom ribarstvu kojim bi se, između ostalog, trebale regulisati i naknade za ribolovno pravo koje su sada neujednačene među kantonima.
– Kolege iz Srednjebosanskog kantona plaćaju maksimalni iznos za naknadu 300 KM na godišnjem nivou. Udruženje „Bistro!“ iz Sarajeva plaća 3.550 KM za vode na teritoriji opštine Ilijaš, vode koje su potpuno devastirane. U dokumentima doslovce piše da se rijeke Bosna i Stavnja ne preporučuju za sportski i rekreativni ribolov zbog zagađenja što je uzrokovalo da veliki broj riba na sebi ima bakterijske infekcije u vidu otvorenih rana – ilustruje Kapo.
OD BARE DO BISERA
Od 2013. godine Bistro BiH upravlja vodama na teritoriji opštine Ilijaš gdje pokušavaju popraviti stanje na devastiranim vodama ribolovnog područja.
– Desetak godina niko nije vodio brigu o tim vodama, riblji fond je uništen i nekontrolisanim lovom i zagađenjima. Pojedine vrste riba koje su na nekim područjima u rijeci Bosni u Ilijašu imale zimovnike, potpuno su nestale. Tome je kriva i neadekvatna riblja staza kod TE Kakanj koja je nepremostiva prepreka ribama tokom migracije za vrijeme mrijesta. Voda na kojoj smo pokrenuli prve aktivnosti je bila jezero Starača jer smo smatrali da nam je najlakše sačuvati je, jer je uvođenje vladavine prava na toj vodi izazvalo revolt mnogih ribolovaca koji su nas dočekivali i onom „gdje ste vi bili kad sam ja ovo branio“. I to je naš mentalitet, ukidanje ničim stečenog prava, uvođenje zakonitosti, automatski prouzrokuje agresivnost kod onih kojim anarhija odgovara – kaže Kapo.
Tri godine kasnije, mjesto koje su nekada zvali „Ilijaška bara“ danas izgleda preporođeno.
– Svi koji su pecali ribe do 20 cm, a sada love šarane od 16 kilograma, štuke od osam kilograma, znaju koliko je ribe ubačeno. Napravljen je put, probijen cijelom obalom, tri hladnjaka, ukopane klupe, posuda septičke jame, postavljen sanitarni kontejner, napravljena rampa, kontejner za smještaj ribočuvara i članova našeg udruženja… Sve je ovo realizacija našeg kapitalnog projekta „Jezero Starača: Od deponije do ribolovne vode“. Da smo uspjeli dokaz je i održavanje Prvenstva Sportsko-ribolovnog saveza Federacije BiH u lovu ribe na plovak i svakim danom sve veća i veća posjeta ribolovaca iz šire regije – ističe naš sagovornik sa ponosom.
U Udruženju se nadaju da će angažman i rezultate prepoznati i nadležni jer su dosadašnje aktivnosti zapravo finansirane od strane dvadesetak članova, što potvrđuju i brojke.
– Mi plaćamo 3.550 maraka godišnje, a do danas za ovu kalendarsku godinu, prihodovna strana od dozvola iznosi oko 2.500 KM – ilustruje Kapo.
KRIVOLOVCI NEKAŽNJENO LOVE
Trenutno je oko 10.000 domaćih ribolovaca evidentirano u Sportsko-ribolovnom savezu FBiH i svake godine je sve manje ribolovaca koji kupuju godišnju dozvolu upravo zbog neuređenosti i neprovođenja kaznenih mjera koje bi djelovale i preventivno.
– Krivolovci, a to su oni koji idu u ribolov bez valjane dozvole, bez straha od sankcije love ribu. Kazna za krivolov je od 200 do 1.000 KM i ne znam da je iko od ribolovaca kažnjen makar minimalnom kaznom, a znam ih mnogo koji ne kupuju dozvole. Sarajevo je prije rata imalo evidentirano više od 3.000 ribolovaca, kada je sve bilo uređenije i kada nisi smio izaći na vodu bez dozvole, kada je policija pretresala automobile ribolovcima i podnosila prijave za krivolov. Sada u Sarajevu ima 220 evidentiranih ribolovaca od kojih godišnju dozvolu kupuje maksimalno 150 od udruženja u kantonu. I to je dokaz kako se ne vode i neke evidencije koje je lakše i potrebnije voditi – kaže Kapo.