EkologijaNajnovije vijesti

Zaustavimo gubitak diverziteta – mladica u dunavskom slivu

okrugli-stoZoran Marčić, Danilo Mrdak, Dragana Milošević, Predrag Simonović, Marina Piria, Belma Kalamujić, Steven Weiss i Jörg Freyhof
Konvencija o biološkom diverzitetu (KBD) i Strategija o zaštiti biodiverziteta EU postavile su ambiciozne ciljeve koji trebaju biti ispunjeni do 2020. godine. KBD zahtjeva značajno smanjenje gubitka biološke raznolikosti i EU želi ne samo da zaustavi taj gubitak, već i da revitalizira narušeni biodiverzitet. I dok su brojne aktivnosti pokrenute kako bi se postigao ovaj cilj, još je dug put koji treba preći pa se od vlada zahtijeva da pojačaju svoje napore.

Međutim, svjedoci smo cunamija izgradnje novih hidroelektrana koja snažno utiče na ekosisteme, njihov biodiverzitet i usluge. Budućnost rijeka ne čini se svijetlom u Evropi i šire.

Među najznačajnijim vrstama koje su pogođene ovim projektima izgradnje jeste mladica (Hucho hucho). Ova vrsta, jedna od najvećih svjetskih salmonida, veoma je osjetljiva na promjene u ekosistemu izazvane izgradnjom hidroelektrana.

Nekoliko velikih populacija istrebljene su pretvaranjem rijeka u nizove akumulacija, dok u brojnim drugim populacijama svjedočimo konstantnom padu u brojnosti jedinki. Mladica zavisi o riječnom habitatu, koji se gubi izgradnjom hidroakumulacija ili čak čitavog niza istih. Stoga riblje staze ne pomažu, jer one ne mogu zamjeniti izgubljeni riječni habitat. Mladica se smatra ugroženom i nalazi se na Crvenoj listi IUCN-a još od 1990. godine i zaštićena je Direktivom o staništima EU, kao i brojnim nacionalnim legislativama.

Pročitajte i:   EKOLOŠKA KATASTROFA ILI CVJETANJE JEZERA: Šta kažu stručnjaci o ružnim slikama sa Jablaničkog i drugih jezera?

Rijeke Balkana predstavljaju preostalo uporište mladice u Evropi. Još uvijek postoji nekoliko velikih, gotovo netaknutih, rijeka koje pružaju utočište ovoj vrsti, no naše znanje o stvarnoj rasprostranjenosti i konzervacijskom statusu svake populacije u ovom regionu je nedovoljno da bismo identifikovali najvažnije zone za zaštitu mladice.

Stoga su Sveučilište u Zagrebu, IUCN FFSG i IUCN ekspertska grupa za salmonide organizovali radionicu o procjeni rasprostranjenosti i konzervacijskog statusa mladice. Ukupno 17 stručnjaka iz sedam zemalja (Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora) sastali su se u Ekološkoj stanici Ježević, Hrvatska, od 13.-15. maja 2014., kako bi razmotrili buduće smjernice za monitoring i projekte zaštite.

Ova radionica dio je inicijative pod nazivom „Spasimo plavo srce Evrope“ (Save the Blue Hart of Europe, http://www.balkanrivers.net).

Tokom radionice postalo je jasno da na Balkanu još uvijek postoje brojne stabilne populacije mladice, ali da su mnoge pod pritiskom krivolova i izgradnje hidrocentrala. Ozbiljne prijetnje ne dolaze samo od izgradnje velikih brana već i od brzog razvoja tzv. mini hidrocentrala, izgrađenih na manjim pritokama koje često predstavljaju značajna mjesta mrijesta i rasta mladice.

Pročitajte i:   Busovača: Na rijeci Lašvi održano 2. kolo Premijer SPIN lige BiH

I dok se mala brojnost populacija usljed prekomjernog izlova može relativno brzo riješiti adekvatnim mjerama upravljanja, masivne posljedice koje će nastupiti ako se provede zamišljeni plan ekspanzije hidrocentrala značiće kraj za većinu populacija mladice.

Svi učesnici su se složili da je veoma teško ublažiti negativan uticaj razvoja hidroelektrana i da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se pravilno postavile smjernice za zaštitu biodiverziteta mladice. Rezultati radionice biće objavljeni u vidu publikacije koja će utrti put harmonizaciji legislative i uspješnom očuvanju ove vrste.

Objavljeno u „Saving freshewater fishes and habitats; Newsletter of the IUCN SSC/WI Freshwater Fish Specialist Group“, Issue 5, juni 2014.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.