Deklaracijom o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana zahtijevaju moratorij na izgradnju hidroelektrana

SARAJEVO – Učesnici Međunarodne konferencije za rijeke su zajedno sa ostalim ekološkim organizacijama Zapadnog Balkana i evropskih zemalja usvojili su zajedničku Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana. Potpisnici zahtijevaju moratorij na izgradnju hidroelektrana sve dok vlade ne osiguraju zaštitu životne sredine i lokalnih zajednica te poštivanje zakona, zakonodavstva EU-a i međunarodnih konvencija.

Konferenciju su organizovali Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i WWF Adria u periodu 27 – 29. novembra zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije, Transition programa Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich-Böll fondacije.

Organizatori konferencije će dostaviti Deklaraciju vladama zemalja Zapadnog Balkana te javnim i međunarodnim institucijama sa zahtjevom da se revidiraju svi strateški dokumenti koji utiču na održivo upravljanje rijekama Zapadnog Balkana, nadajući se otvorenom i iskrenom dijalogu.

„Deklaracija odražava stavove učesnika konferencije, kao i mnogih drugih organizacija, zajednica i pojedinaca koji zahtijevaju obustavu izgradnje malih hidroelektrana i ukidanje podsticaja za te projekte, od kojih korist imaju iskuljučivo pojedinci, dok štetu trpe lokalne zajednice i priroda”, rekao je potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bjelić. “To je jasan znak da je sve više ljudi zabrinuto ubrzanom i netransparentnom gradnjom hidroelektrana na Zapadnom Balkanu i da zahtijevaju da se spase netaknute rijeke, te umjesto toga da se podrži njihovo tradicionalno i održivo korištenje.”

Pročitajte i:   Bilten Sportsko ribolovnog saveza Bosne i Hercegovine za 2019. godinu

Ovdje možete pronaći Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana.

Zapadni Balkan je pogođen izuzetno spornom najezdom izgradnje malih hidroelektrana. Samo u Bosni i Hercegovini planirano je preko 300 brana koje bi blokirale 244 rijeke, a preko 2.700 hidroelektrana je planirano da se izgradi u regiji Zapadnog Balkana. Prema analizama civilnog društva, većina pomenutih projekata nije pravilno najavljena u javnosti niti je pružena prilika građanima da se na demokratski način izjasne o tome da li su za to, dok velika većina tih projekata nije u skladu sa ekološkim standardima.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.