Između Glavatičeva i Bjelimića, na lokaciji budućih gradilišta

MOŽE LI NERETVA STVARNO NESTATI???
Ono što je u petak u vrletima ispod Visočice i Treskavice pokazao Emir Avdić. direktor “Intrade energije”, djeluje puno drugačije od slike protivnika gradnje centrala.
“Ma kakav turizam, u tim gudurama gore godišnje prođe dvadeset ljudi, a i oni su sa sela, iz planina”, priča nam Mirsad Trešnjo, kojeg pod tim imenom, kako sam kaže, ne zna niko, ali kao Taju, mnogo njih.
Ništa neće potopiti
Tajo je, naime, vlasnik malog restorančića i nekoliko bungalova koje je napravio na vlastitoj zemlji, jer sa tog mjesta kreću rafting-ture kroz kanjon Neretve. Upravo je Neretva razlog zašto smo tu.
Naime, firma “Intrade energija” iz Sarajeva, mogući koncesionar i graditelj hidrocentrala u gornjem toku ove rijeke, nakon što se u posljednjih mjesec dana zbog takve odluke Vlade FBiH digla ogromna prašina, odlučila je povesti novinare u obilazak lokaliteta na kojima se centrale trebaju graditi, u namjeri da pokažu da nema potapanja pašnjaka i šuma, te kanjona u kojem se održava rafting.
Tajo kaže da on jedva čeka da se centrale naprave, jer će biti daleko iznad ovog kanjona i iznad Glavatičeva, iz kojeg je i Tajo, neće ugroziti rafting, niti kuće u ovom mjestu, a sagradiće se i bolji put, pa možda i više ljudi počne dolaziti na rafting.
Kafana kod Taje, međutim, tek je prva stanica i Emir Avdić, direktor “Intrade energije”, dok nastavljamo put uzvodno, počinje da objašnjava zamišljeni projekat.
U gornjem toku Neretve, oduvijek su planirane izgradnje novih hidrocentrala! Prvobitno rješenje predviđalo je gradnju
HE Konjic neposredno iznad ovog grada. Njenom izgradnjom, bio bi potopljen gotovo cijeli gornji tok rijeke, uključujući i kanjon Neretve, Rakitnice, Tajinu kafanu, ali i sve kuće u Glavatičevu i selima prije njega. Međutim, prva brana koju namjerava praviti “Intrade energija” nekoliko je kilometara uzvodno od Glavatićeva, a gotovo 20 kilometara od mjesta gdje je planirana HE Konjic. Avdić, dok pokazuje rupe u stijenama koje su ostale nakon istraživanja, kaže da će prva brana biti visoka 65 metara i da bi trebala proizvoditi 28 megavata.
Tunel kroz Visoćicu
– “Njena prvobitna namjena, međutim, nije proizvodnja. To je brana koja će imati ulogu da “poravnava” nivo Neretve nizvodno i da iza sebe formira takozvani kompenzacioni bazen koji će to omogućiti. Zbog toga će Neretva ispod ove brane uvijek imati isti nivo i nema govora o nekoj šteti za donji tok, raftere ili kanjon” – kaže Avdić.
Prema projektnoj dokumentaciji, ovo jezero biće dugo pet kilometara, neće potopiti ni jednu kuću i svim svojim dijelom formiraće se u klisurama gdje zaista, uvjerili smo se, nema ništa ni od kakvih pašnjaka ili šume, za šta se tvrdi da će stradati nakon stvaranja ove akumulacije. A koliko god nepristupačno izgledalo pregradno mjesto u Glavatičevu, riječ je o čistoj idili i ravnici u odnosu na Bjelimiće, gdje se planira graditi druga centrala.
Nakon što smo parkirali automobile i pogledali u ponor, nigdje nismo vidjeli dno. Avdić je dugo pokušavao pronaći neki orjentir kako bi nam objasnio gdje će biti druga centrala, visoka 110 metara i sa kapacitetom od 100 megavata.Ona će formirati jezero dužine 10 kilometara i također neće potopiti ni jednu kuću, ali će stradati nekoliko vikendica, za koje u “Intrade energiji” tvrde da su sagrađene bez ikakvih dozvola.No, kompletan projekat svoju isplativost duguje takozvanoj revirzibilnoj centrali Bjelimići. Ona će biti građena na malom potoku Slatinici, na planini Visočici, lokalitetu koji je 650 metara viši u odnosu na HE Bjelimići.
Šta pitaju Bjelimićani
Upravo iz jezera ove centrale, kroz tunel koji treba biti izgrađen kroz planinu, u zavisnosti od potrebe, kružiće voda, koja će se u gornjoj centrali koristiti za proizvodnju čak 600 megavata električne energije. Voda iz ovog jezera isticaće u već pomenuti kompenzacioni bazen, tako da ni nizvodno od nje ne može biti ugrožena Neretva.
Negdje na pola puta između ove dvije centrale, smjestilo se selo Bjelimići, koje je naše krajnje odredište.
U lokalnoj kafanici zatičemo nekolicinu mještana, među kojima je i Nazif Kurtović, imam bjelimićke džamije. Piju čaj i tako pokušavaju da se ugriju od hladnoće i snijega, koji sve jače počinje da stiže sa Visočice i Treskavice.
– “Mi smo ovde svi za to. Rodio sam se dole uz Neretvu i nikada niko od te Neretve u ovom kraju nije imao koristi. Sva ta priča o turistima nama ništa ne znači, kada se ovdje jedva dođe autom, a u taj kanjon se ne može ni sići “- kaže Kurtović, dok ostali gosti potvrdno klimaju glavom.
No mještani ubrzo svoj interes sa novinara preusmjeravaju na Avdića, od kojeg traže što je moguće više pojedinosti oko gradnje centrala.Najčešće pitanje je koliko će se od svega zaraditi i koliko će biti posla i koristi za lokalno stanovništvo kojeg u ovom kraju, razbacano na nekoliko planina i u kilometrima udaljenih sela, živi tek oko hiljadu.
Nakon objašnjavanja pada dogovor da će Avdić iduće sedmice pripremiti svu dokumentaciju i dati je Bjelimićanima, da do u detalje znaju šta se to iznad i ispod njih planira graditi.
Sjedamo u automobile i nazad kod Taje na ribu iz Neretve koja, kako pokazuju studije “Intrade energije”, također ne bi trebala nestati, kada se i ako ove centrale naprave.
Ostaje 645 miliona.
Prema tvrdnjama čelnika “Intrade energije” od ukupne investicije, oko 645 miliona KM trebalo bi ostati u BiH jer će se na radovima angažirati isključivo domaće kompanije a tokom realizacije projekta na gradilištima bi trebalo biti zaposleno oko 6.000 ljudi.
“General elektrik”
U cijeli projekat uključen je i američki energetski gigant “General elektrik”, koji također ima ugovor sa “Intrade energijom”. Upravo stručnjaci ove firme došli su na ideju da se pravi revirzibilna hidrocentrala koja cijelom projektu daje mnogo kraći period isplativosti i bez čije tehnologije teško da se može napraviti tunel kroz planinu kroz koji će se pumpati voda više od 600 metara uvis.
Koncesija na 30 godina
Cijeli projekat izgradnje tri hidrocentrale trebao bi koštati oko milijardu maraka. Firma “Intrade energija” potpisala je ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj koja će finansirati sve radove, a zauzvrat traži učešće u vlasništvu nad centralama od 33 posto. Ovo međutim ne znači da će banka ili “Intrade” ostati vječiti vlasnici ovih objekata. Prema uslovima, koncesija koju “Intrade” još uvijek nije dobio, će biti na 30 godina, a nakon toga se državi vraća u stoprocentnom vlasništvu.
Prijetnja iz Uloga
Zanimljivo je da se ovim ne završava gradnja centrala na Neretvi. Naime u RS-u, u mjestu Ulog, koje se nalazi još uzvodnije od mjesta na kojima “Intrade” planira graditi centrale, također su u toku pripreme za gradnju ovakvog energetskog objekta. Prema tvrdnjama Emira Avdića upravo je ova centrala prava opasnost za Neretvu, rafting i turizam jer nema predviđen kompenzacioni bazen i neujednačenim ispuštanjem vode će stvarati ogromne probleme u donjem toku, a biće ugrožena i sigurnost raftinga i ribara.
Ad.Mujanović