Najnovije vijestiOstale vijesti

Me(h)kousna pastr-v/mk-a – sličnosti i razlike

Izvorni oblik
Izvorni oblik

Anonimni mail koji je stigao na našu adresu. Interesantan opis stanja koje se godinama proteže i trenutne političke situacije u našem Usudu.

Neke morfološke, ekološke i etološke razlike između hrvatske mekouste pastrve (Salmothymus obtusirostris croaticus) i bošnjačke mehkousne pastrmke (Salmothymus obtusirostris bosniensis), u rijeci Neretvi

Sažetak: U rijeci Neretvi je do sada opisivano postojanje samo jedne podvrste mekousne pastrmke koja je nazivana neretvanska mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus). Cilj ovoga rada je bio da dokaže postojanje dvije jasno diferencirane podvrste, te prikaže neke osnovne taksonomske, morfološke i ponajprije ekološke i etološke razlike među njima. Istraživanje je pokazalo da su morfološke razlike između ove dvije riblje populacije  toliko velike  da se mogu smatrati odvojenim podvrstama. Dokazan je jedinstven primjer reproduktivne izolacije među ribama – primjer ekološke izolacije u kojoj fizičku granicu između dvije riblje vrste čini sredina rijeke ili njena matica. Etološka izolacija između ove dvije podvrste je uzrokovana nepodudaranjem raznih vizualnih, auditivnih i oflaktornih podražaja, koji su doveli do nemogućnost kontakta između potencijalnih partnera, u ovom slučaju mužjaka i ženki riba.

Ključne riječi: hrvatska mekousta pastrva, bošnjačka mehkousna pastrmka, ekološka izolacija, podvrsta, reproduktivna izolacija, Neretva, Mostar.

Materijali i metode

Sakupljanje uzoraka je vršeno u periodu između dvaju općih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini u periodu od 2006. godine do 2010. godine. Prikupljanje je vršeno cijelim tokom rijeke Neretve i na desnoj i na lijevoj polovini rijeke. Uzorci su prikupljani uglavnom od ribolovaca na terenu, ali i od krivolovaca na pijacama. Ukupno je sakupljeno 100 komada  hrvatske mekouste pastrve i 100 komada bošnjačke mehkousne pastrmke. Materijal je fiksiran i pohranjen u 4% formalinu, dok je identifikacija, do nivoa podvrste, izvršena prema nacionalnom ključu za identifikaciju ribljih vrsta.

Rezultati i diskusija

Hrvatska mekousta pastrva (Salmothymus obtusirostris croaticus)

Hrvatska mekousta pastrva je endemska riblja podvrsta u rijeci Neretvi. Naseljava rijeku Neretvu nizvodno od brane HE Salakovac, ali njen način života i ponašanja  predstavlja fenomen koji nije zabilježen u životinjskom svijetu. Naime, hrvatska mekousta pastrva, na dijelu gdje se njene granice areala poklapaju sa arealom bošnjačke mehkousne pastrmke, naseljava isključivo desnu stranu rijeke Neretve i nije zabilježeno njeno prisustvo na lijevoj strani rijeke. To predstavlja jedinstven slučaj u ribljem svijetu, te nigdje do sada nije zabilježeno da neka  riba naseljava samo  jednu polovicu rijeke. Rijeka Neretva  ima čak dvije riblje podvrste koje ne prelaze na suprotnu polovinu rijeke, hrvatsku mekoustu pastrvu i bošnjačku mehkousnu pastrmku, tako da riječna matica čini vrlo efikasnu barijeru, koja onemogućava eventualni dodir i  hibridizaciju ove dvije podvrste. Hrvatska mekousta pastrmka nizvodno od Mostara postaje dominantna na obje strane rijeke Neretve, dok je prisustvo bošnjačke mehkousne pastmke, na ovom dijelu toka, iznimno rijetko i zabilježeno isključivo na lijevoj polovini rijeke. Uzvodno od HE Salakovac hrvatska mekousta postaje izuzetno rijetka i ponekad je moguće pronaći neki usamljeni primjerak na desnoj strani akumulacijskog jezera Salakovac, dok bi njen nalaz još sjevernije prema Drežnici i rijeci Drežanki  predstavljao pravu senzaciju i vjerojatno najveći ihtiološki nalaz u ovom desetljeću.

Pročitajte i:   Održan Kup Saveza sportsko ribolovnih društava Ze-Do Kantona

mekousna-hrvatska-podvrsta

Za razliku od bošnjačke mehkousne, hrvatska mekousta se hrani poglavito beskralješnjacima, kukcima i to krznokrilcima, jednodnevkama i obalčarima, a u sastav ishrane ulazi i mlađ drugih riba. Jedan od razloga ovakvih prehrambenih navika je i taj što sastav bentosa lijeve polovine Neretve sačinjavaju isključivo beskičmenjaci, a sastav desne polovine bentosa sačinjavaju isključivo beskralješnjaci. Na bokovima ribe se nalaze, skoro simetrično raspoređene, crvene i bijele kockice, jedinstvene u ribljem svijetu, koje daju ovoj ribi vrlo prijatan izgled, te bude nacionalne osjećaje i čine je toliko različitim od bošnjačke mehkousne.

Bošnjačka mehkousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris bosniensis)

Bošnjačka mehkousna pastrmka je endemska riblja podvrsta u rijeci Neretvi. Naseljava gornji tok rijeke Neretve od Krupačkih Stijena nizvodno sve do Mostara. Nizvodno od brane HE Salakovac naseljava isključivo lijevi dio rijeke Neretve do grada Mostara. Kao što je već spomenuto u dijelu rada o hrvatskoj mekoustoj pastrvi, nizvodno od grada Mostara, bošnjačka mehkousna je rijetka i iščezava iz rijeke nekoliko kilometara nizvodno od gradske jezgre grada Mostara. Za razliku od hrvatske mekouste, bošnjačka mehkousna se hrani uglavnom beskičmenjacima, insektima i to većinom tularima, vodenim cvijetovima i kamenjarkama, a odrasli primjerci ponekad jedu i manje ribe.

mehkousna-bosnjacka-podvrsta

Boja tijela bošnjačke mehkousne pastrmke varira u različitim tonovima zelene boje. Osim izrazitog zelenila, na bokovima, nema crvenih i bijelih kockica, karakterističnih samo za hrvatsku mekoustu. Zeleni tonovi boje tijela ove ribe daju joj posebnu ljupkost i šarm, a mogu pobuditi i jake nacionalne simpatije. Među sportskim ribolovcima se vode žestoke polemike koliko može da naraste bošnjačka mehkousna pastrmka, kao i da li može narasti veća od hrvatske mekouste pastrve u rijeci Neretvi i obratno. Među naučnicima se vode žučne rasprave, koja je podvrsta evolutivno starija, ali u ovom radu nisu vršena takva istraživanja i ta problematika će biti razmatrana nekom drugom prilikom. Zanimljivo je da pojedini stariji ribolovci tvrde da je u rijeci Neretvi postojala i treća podvrsta, koja se jasno razlikovala od hrvatske mekouste i bošnjačke mehkousne, koja u ovom istraživanju nije nađena. Međutim, u nekim novim istraživanjima  je najavljena mogućnost njenog postojanja, u izvorišnom dijelu toka rijeke Neretve, koji teče kroz entitet Republika Srpska. Detalji i rezultati tih istraživanja  još uvijek nisu publicirani i dostupni javnosti.

Pročitajte i:   Poziv na Prvenstvo SRS F BiH u mušičarenju - Fly fishing

Zaključak

Nakon obavljenih četverogodišnjih detaljnih analiza  jasno se može  potvrditi postojanje dvije nove endemske riblje podvrste u rijeci Neretvi: hrvatske mekouste pastrve i bošnjačke mehkousne pastrmke. Razlike među njima su  morfološke, ekološke i etološke, a također i u pogledu ishrane jasne su razlike i moguće je tvrditi da ove dvije riblje podvrste zauzimaju različite adaptivne zone u rijeci Neretvi. Posebnu pažnju treba posvetiti konzervaciji ovakvog  stanja u rijeci Neretvi i paziti prilikom poribljavanja vodotoka na koje se mjesto koja vrsta ubacuje, jer je ovim istraživanjem dokazano da hrvatska mekousta pastrmka nije u stanju preživjeti na lijevoj polovini rijeke Neretve, na određenim lokalitetima i obratno, bošnjačka mehkousna nije u stanju preživjeti na desnoj polovini vodotoka Neretve, na pojedinim lokalitetima. Svakako je bitno u cilju zaštite apelirati da EP Bosne i Hercegovine nastavi i u narednom periodu vršiti poribljavanje dijela toka Neretve koji naseljava  bošnjačka mehkousna pastrmka, a EP Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne nastavi poribljavati dio toka Neretve koji naseljava hrvatska mekousta pastrva. Dvije elektroprivrede imaju potpisan sporazum o takvom načinu poribljavanja, a neophodno je izraditi i projekte revitalizacije populacija ovih endema, u kojima bi bila predviđena i financijska potpora i poticaj za proizvođače riblje mlađi ovih endemskih podvrsta.

6 thoughts on “Me(h)kousna pastr-v/mk-a – sličnosti i razlike

  • e lude države majke mu ga, pa jeli ovaj narod u njoj i u čemu normalan??

  • Nije do naroda, ribe su same krive!
    Krizanci ove dvije vrste, zajedno sa roditeljima, najcesce migriraju u rijeke, pa cak i mora zapadne Europe ili prekooceanske zemlje, u potrazi za novim stanistima i hranom, jer im u Neretvi, ni pritokama i jezerima, nije osigurano ni mjesto, niti odgovarajuci kukci i baje, s obzirom da su postojeci kukci i baje pripali dvjema konstitutivnim ribljim vrstama!

  • Ovo je bruka i sramota da je netko ovo napisao!
    I još kao neki znanstveni rad prezentirano sram vas bilo…
    I 2 oko u glavi bi zavadili

  • Silvio, ovo je samo satiričan način prikazivanja apsurda ove države i njegovih naroda i narodnosti. 😉

  • Silvio ne kontaš!!!!????

  • Interesantno ali, malo preopsirno.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.