U FBiH 16 upravnih sporova u oblasti zaštite okoliša, a u RS četiri
Upravni i krivični postupci u domenu zaštite okoliša, bila je tema okruglog stola koji je organizirala Misija OSCE-a u BiH danas u Sarajevu u sklopu projekta „Unapređenje vladavine prava kroz poboljšan pristup pravosuđu u okolišnim pitanjima“.
Taj projekt finansira vlada SR Njemačke, a podržava Inicijativa za okoliš i sigurnost – ENVSEC.
Pomoćnik ministrice u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Mladen Rudež ukazao je na značaj organiziranja ovog okruglog stola i primjeni Aarhuske konvencije, odnosno njenog trećeg stupa- pravosuđa, odnosu sudova i tužilaštva u oblasti zaštite okoline u vezi s pitanjem pristupa javnosti- sudovima i tužilaštvima.
U setu okolišnih zakona u Federaciji BiH, naveo je Rudež, osim novčanih postoji i krivična odgovornost o pitanju ugroženosti zdravlja ljudi i okoliša uopće, to propisuje i krivični zakon, međutim, sudska praksa još nije rezultirala presudama niti bilo kakvim aktivnostima u toj oblasti.
Kako je Rudež istakao u FBiH je u toku 15 sporova iz oblasti okolinskih dozvola te je u toku i 11 drugostepenih postupaka tako da ta materija polako zaživljava i ulazi u praksu.
Viša stručna saradnica u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a Ljiljana Stanišljević izjavila je da se u Republici Srpskoj trenutno u nadležnim sudovima vode četiri upravna spora iz oblasti okoliša pokrenuta na rješenja koja je izdalo resorno entitetsko ministarstvo.
Ona je podsjetila da je RS donijela Zakon o zaštiti životne sredine 2012., te da je izvršeno dodatno usklađivanje tog zakona s direktivama Aarhuske konvencije koje se tiču prava na pristup informacijama i učešću javnosti u postupcima.
Istaknula je da se, međutim, kod trećeg stupa te konvencije, koji se odnosi na pristup pravosuđa u pitanjima okoliša, nije daleko otišlo u praksi i da se postupci trenutno vode u skladu sa zakonima o upravnom sporu i upravnom postupku.
Na skupu je istaknuto da BiH tek pravi prve korake u vezi s primjenom trećeg stupa Aarhuske konvencije i da su joj stoga veoma bitna međunarodna i evropska iskustva.
Okrugli sto je okupio pravne stručnjake, predstavnike ministarstava okoliša, inspekcijskih službi, sudije, te predstavnike mreže aarhus centara, koji su govorili o iskustvima u krivičnom procesuiranju djela protiv okoliša, o upravnim sporovima, te načinima prevazilaženja barijera kod pristupa pravosuđu u toj oblasti.
Bilo je riječi i o sudskoj praksi Evropskog suda pravde i preuzimanje pravne tekovine Evropske unije u oblasti zaštite okoliša.
