TE Stanari bi mogla da oteža put BiH prema Evropskoj uniji
Međunarodni pravni eksperti upozoravaju da bi planirane nove termoelektrane na lignit mogle prouzrokovati veoma skupo kršenje EU zakonodavstva.
Najmanje pet novih termoelektrana na lignit na Balkanu, uključujući TE Stanari, rizikuju kršenje zakonodavstva Evropske unije o zagađenju, preciznije EU Direktive o industrijskoj emisiji (IED), čak i prije nego što počnu proizvoditi električnu energiju, upozorava danas objavljeni izvještaj pravne organizacije Frank Bold.
Zbog novih obaveza u Ugovoru o Energetskoj zajednici usvojenim u oktobru 2013. godine, nove termoelektrane u zemljama Energetske zajednice, uključujući Bosnu i Hercegovinu, će morati od 2018. godine da poštuju najnovije zakonodavstvo Energetske zajednice o kontroli zagađenja – Poglavlje III Direktive o industrijskoj emisiji.
„Ovo u praksi znači da postoji visok rizik od nepredviđenih dodatnih troškova za investitore u ova postrojenja, kao i za potrošače električne energije, jer postoji šansa da će izvođači radova morati u zadnjem trenutku da prave tehnološke izmjene da bi osigurali usklađenost sa IED. Ono što Vlade u regiji moraju da shvate je da ne postoji način da se zaobiđu zahtjevi IED za nove termoelektrane nakon 2018. godine i da bi ih nedostatak dugoročnog planiranja mogao skupo koštati kasnije”, rekla je Kristina Šabova iz organizacije Frank Bold.
U izvještaju koji je napravila organizacija Frank Bold navodi se pet termoelektrana na lignit na Zapadnom Balkanu koje se nalaze u sličnoj situaciji.
Međutim, u Bosni i Hercegovini se nalazi najveći broj novih postrojenja koja nisu u skladu sa Direktivom o industrijskoj emisiji. Prekršaji su najgori u termoelektrani na lignit u Stanarima, a koja je trenutno u izgra dnji. U ekološkoj dozvoli za ovu termoelektranu dozvoljeni nivoi emisija SO 2, NOx i prašine su 2 – 3 puta viši čak i od trenutno obavezujućeg zakonodavstva Energetske zajednice (IED donosi strožije standarde).
Ovo je dovelo do službene žalbe predane Sekretarijatu Energetske Zajednice od strane Centra za životnu
sredinu iz Banjaluke, u januaru ove godine. Žalba je trenutno u procesu razmatranja.
Pippa Gallop iz organizacije CEE Bankwatch Network dodaje:
„Vlade na Balkanu bi trebale uzeti u obzir i to da IED nije kraj priče: države koje žele da se pridruže EU mogu očekivati dodatne promjene EU zakonodavstva o životnoj sredini i klimi koje će skoro sigurno uticati na investicije u ugalj. Isto tako i u cijeloj regiji, vlade i investitori trebaju da shvate da izgradnja novih termoelektrana na ugalj više nije dobra investicijska opcija, uzimajući u obzir rizike za klimu, zdravstvene troškove i visoku stopu neuspjeha ovakvih projekata.”
„Osim TE Stanari, upitna je usklađenost i planiranog trećeg bloka TE Ugljevik. Iako se u studiji uticaja na životnu sredinu i ekološkoj dozvoli navodi da će termoelektrana biti u skladu sa propisanim normama iz IED, nigdje nije pružena informacija o tome da li će predložena tehnologija za kontrolu zagađenja biti dovoljna da postigne ovu usklađenost. Ovo je zabrinjavajuće jer nastavak realizacije projekata koji krše IED će imati velik i dugoročan uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine, kao i finansijske posljedice po budžete oba entiteta u BiH”, zaključuje Igor Kalaba, iz Centra za životnu sredinu.
