Priča hrabrih žena koje se godinama bore za spas svoje rijeke Krušcice

Rijeka Kruščica protiče ispred istoimene planine u Vitezu, a 2017. godine se počelo govoriti o tome da će se na njoj graditi male hidroelektrane, a o tome nikada nije konsultovana lokalna zajednica.

Shodno tome, hrabre žene Kruščice su inicirale pokret za spašavanje svoje rijeke od takvih projekata.

Veliki je značaj rijeke Kruščice koja teče kroz planine, donosi svježu pitku vodu u sela raštrcana po njenim obalama i nudi kritično stanište za mnoge životinjske vrste. Njena struja povezuje ne samo lokalno stanovništvo međusobno, već i ljude sa netaknutom prirodom koja sve više nestaje na evropskom kontinentu.

Prije tri godine počela borba za Kruščicu

Rijeka Kruščica je dio života mještana koliko i njihovih porodica i prijatelja, a oni je brane od opasnosti jednako žestoko kao što bi to činili za vlastitu djecu.

“Ljuti me kada vidim smeće kako pluta rijekom, sada više nego prije. Nekada je rijeka žuborila ispred moje kuće, ali više ne, jer je ljudi ometaju i preusmjeravaju njezin tok”, kazala je Tahira Mika Tibold, aktivistica i predsjednica Mjesne zajednice Kruščica.

U posljednje tri godine, glavni neprijatelj rijeke su projekti malih hidroelektrana, međutim grupa aktivista organizovala je godinu i po dug protest kako bi zaštitila, vlastitim tijelima, rijeku Kruščicu i sačuvala je nedirnutom.

Kako je već navedeno, kada se 2017. godine počelo govoriti o gradnji malih hidroelektrana, lokalna zajednica nije konsultovana o izgradnji brane niti je bilo ko znao da je prostorni plan korištenja zemljišta na području Kruščice izmijenjen te da taj novi uključuje dva mala hidroenergetska projekta.

“Na Balkanu se nalaze posljednje divlje i slobodne rijeke u Evropi. Skoro svaka rijeka u zapadnoj Evropi ima branu i više ne teče nesmetano od svog izvora pa nadalje. Sada procvat malih hidroenergetskih projekata prijeti da uništi i posljednje slobodne rijeke Balkana. Blizu 3.000 malih brana je planirano ili je u fazi izgradnje. Pristalice hidroelektrana u BiH tvrde da mali hidroenergetski projekti proizvode obnovljivu energiju koja bi državi trebala pomoći da ispuni zadane ciljeve. Oni također tvrde da će hidroenergetski projekti proizvoditi više struje za BiH”, naveli su aktivisti.

Stručnjaci i lokalni aktivisti tvrde da brane nisu vrijedne ekoloških troškova. Istraživanja utjecaja na okoliš urađena su malo pred početak građevinskih radova i često ne posjeduju dovoljno naučne strogosti, iako predviđeni projekti u potpunosti mijenjaju ekologiju rijeka. Uostalom, postojeći mali hidroenergetski projekti u BiH proizvode samo oko tri posto energije, a energija se izvozi u zapadnu Evropu.

“Hidroenergetske projekte prvenstveno grade strani i lokalni investitori, s malo ili jedva doprinosa lokalnih zajednica, a subvencioniraju ih lokalne samouprave. Projekti su također skupi. Selo Kruščica je bilo pošteđeno hidroenergetskim projektima. Još od vremena Austro-Ugarske, Kruščica je u planovima o korištenju zemljišta identificirana kao zaštićeno područje. Općinsko vijeće Viteza izmijenilo je prostorni plan u 2016. godini, a da nije uredno obavijestilo lokalno stanovništvo ili im dalo priliku da se o tome očituju”, dodali su.

Pročitajte i:   Volonteri iz MZ Rujnica iz Zavidovića očistili mnošto divljih deponija

Lokalni učitelj je uputio peticiju za zaustavljanje gradnje malih hidroelektrana, ali se lokalno vijeće nije dalo pokolebati i proces je nastavljen. U ljeto 2017. godine stigli su buldožeri i ostala građevinska oprema koja se trebala prebaciti preko obližnjeg mosta, kako bi radovi na nepovratnom preoblikovanju rijeke Kruščice mogli započeti.

“Seljani su 2. augusta 2017. godine blokirali most kojem je investitor trebao pristupiti kako bi započela izgradnja male hidrocentrale. Iako su buldožeri i kamioni bili prinuđeni vratiti se, pobunjeni mještani još nisu mogli izvojevati pobjedu. Nekoliko sedmica kasnije, radnici kompanije vratili su se nazad na most, ovaj put u pratnji specijalne policije”, naglasili su.

Hrabre žene s mosta

U jutarnjim satima 24. augusta 2017. godine mještani su se uputili ka mostu, nakon što su saznali da investitor namjerava ponovo pokušati preći preko mosta.

“Dogovorili smo se da će žene stajati na mostu, blokirajući put i sprečavajući prolazak mašina, dok će muškarci stajati sa strane. Smatrali smo da policija neće nauditi ženama, a i žene su više staložene i mirne”, objasnio je Enes Salkić, aktivista i jedan od glavnih članova otpora protiv hidroelektrana na Kruščici.

Oko 50 žena formiralo je živi zid, držeći se za ruke i blokirajući prijelaz preko mosta. Specijalna policija je zahtijevala da demonstranti napuste most, postavljajući im petominutni ultimatum, ali su žene to odbile. Tada je policija nasrnula na mirne demonstrante.

“Nisam vjerovala da će nas policija stvarno napasti, ali sam se prevarila. Policija nas je napala, meni su izvrnuli ruke i dobila sam udarac u bradu”, ispričala je Maida Bilal, predsjednica neprofitne ekološke organizacije Eko Bistro i jedna od aktivistica koja se tog jutra nalazila na mostu.

Tog dana policija je uhapsila 22 žene i jednog muškarca. Vrisci hrabrih žena koje je policija tukla dopirali su do samog sela. Međutim, umjesto da zastraši mještane, ovaj incident je samo osnažio odlučnost tamošnjih aktivista. Priča o njihovoj hrabrosti postala je međunarodna vijest, a žene su postale poznate kao “Hrabre žene Kruščice”.

Uprkos napadima i privođenjima, žene su se sutradan vratile na most, odlučne da pružaju dugotrajan otpor. Most je bio čuvan više od 500 dana uzastopno, 24 sata dnevno. Aktivisti su se razmjenjivali u smjenama, postavljajući čak i mali šator sa šporetom kako bi se u noćima ugrijali. Akcija je nastavljena punu godinu i po, uz međusobnu podršku mještana.

“Ti ljudi su postali jedni drugima porodica, 200 do 300 ljudi, svaki dan, zajedno, razgovarajući i raspravljajući o svemu. Čak i kad se situacija pogoršala, nije bilo govora o napuštanju i predaji”, kazala je Bilal.

Podrška Hrabrim ženama i aktivistima je u velikoj mjeri stizala i iz sela.

“Cijelo selo postalo je oči i uši našeg otpora. Čim bi neko nešto saznao, odmah bi nazvao”, dodao je Salkić.

Pročitajte i:   UG ‘Bistro!’: Poziv na 6. Štukijadu na jezeru Starača u Ilijašu

Od protesta od sudskih procesa

Napori na terenu nisu se ograničavali samo na most. Aktivisti su također vršili pritisak na lokalne političare koji su bili saučesnici u pokušaju izgradnje brane na rijeci bez uključenja zajednice. U augustu 2017. godine mjesnoj zajednici Kruščica izglasano je nepovjerenje, a Tibold je izabrana za novu predsjednicu.

Od tada, unazad tri godine već, lokalna zajednica u Kruščici vodi pravnu bitku protiv investitora hidroelektrana, uz pomoć udruženja Eko Bistro, neprofitne organizacije koja se osnovala u tu svrhu.

Pokrenut je sudski postupak protiv investitora, tužbom za trajnu obustavu gradnje malih hidroelektrana i vraćanje Kruščici statusa zaštićenog područja. Nakon što su njihovi zahtjevi na prvostepenom sudu odbijeni, žalbeni sud je ipak ukinuo građevinsku i ekološku dozvolu i urbanističku sagasnost za izgradnju dvije male hidroelektrane.

Međutim, u postupku tužbe koju su aktivisti podigli sa ciljem otkazivanja koncesija sud je presudio u korist investitora. Aktivisti su potom uložili žalbu kod Vrhovnog suda Federacije BiH, i čekaju presudu.

“Ova pravna bitka koju vodimo i za koju vjerujemo da ćemo je pobjediti bi trebala poslužiti kao primjer cijelom društvu. Svi bi trebali da se uključe u borbu protiv korupcije, u borbu za pravdu i pravičnost“, kaže Bilal. Ovdje se radi o tome da nam javna dobra kradu korumpirani političari. Mi najbolje znamo šta je našoj zajednici potrebno, ali su nas, lokalne stanovnike, u potpunosti isključili iz procesa odlučivanja. Isti ti ljudi koji su donijeli te zakone i pravila, sada ih krše”, dodala je Bilal.

Osiguravajući budućnost Kruščice

Na treću godišnjicu napada na Hrabre žene Kruščice, aktivistkinje su pokrenule građansku inicijativu, kojom se vijeće općine Vitez poziva da izbriše male hidroelektrane iz plana korištenja zemljišta za Kruščicu. Neophodni su potpisi pet posto lokalnog stanovništva, dakle oko 1.300 ljudi. Već sada je prikupljeno preko 2000 potpisa.

“Želimo da svi znaju da mi znamo da nikome ne može biti dobro ako svima nije dobro. Naši životi bi trebali biti dobri, u Vitezu, Foči, Konjicu pa sve do Višegrada. Nas rijeke spajaju. Borba za rijeke briše ove nametnute podjele u Bosni i Hercegovini. Borba za rijeke je borba za Bosnu i Hercegovinu. Došli smo do tačke u kojoj se moramo boriti za očuvanje naših prirodnih bogatstava”, naglasila je Bilal.

Na kraju su naveli da se trenutno čekaju obećanja koja je dala Vlada FBiH budu ispunjena i da time krenemo u sistemsko zaustavljanje gradnje malih hidroelektrana i na našoj i drugim rijekama u ovom dijelu zemlje. Samo tada će rijeke biti sigurne od dalje eksploatacije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.