Šićki Brod neiskorišteni biser prirode

Nataša Tadić – Nezavisne.com

TUZLA – Iako zaštićeno prostornim planom do 2025. godine, jezero kop Šićki Brod, jedno od najčistijih jezera na prostoru Bosne i Hercegovine, ali i regiona, i dalje službeno pripada rudnicima. To onemogućava da se u toj rekreacijskoj zoni grade neki konkretni sadržaji koji će proširiti ponudu za posjetitelje.

Područje Tuzlanskog kantona ima nekoliko jezera koja su nastala u uvali površinskih rudničkih kopova. Podzemne vode i mali izvori i potoci su dna napuštenih rudarskih kopova napunili vodom i tako se širom kantona formiralo više manjih i većih jezera.

Jezera se uglavnom koriste za ribolov i rekreaciju, a s vremenom su uspostavljeni močvarni eko-sistemi. Tako se mogu vidjeti vrbe, trstika, različite vrste podvodne trave i biljaka. Naravno, tu je i bogata fauna. Takva jezera su Smoluća kod Lukavca, Bešin, Mušićko i Ramićko kod Banovića, Brestovača, Sjerkovača, Suhodanj i Požar kod Živinica, jezero Bistarac u Bistarcu, a svakako je najpoznatije jezero Šićki Brod između Tuzle i Lukavca.

Jezero na kopu Šićki Brod, sa brojnim uvalama, nastalo je osamdesetih godina prošlog stoljeća akumulacijom podzemnih voda. Površine je veće od 200 hektara, dužine više od 500 m te dubine veće od 30 m. Obiluje vodenim raslinjem te štukama, babuškama, deverikama, bjelicama, šaranima itd.

Jedan od najglasnijih aktivista za zaštitu jezera je Senad Isaković iz Udruženja “Ekosport”.

Pročitajte i:   Održana prva dva kola Premijer lige BiH u lovu ribe udicom na plovak za osobe sa invaliditetom

On je posebno zadovoljan nedavno urađenom analizom vode kroz projekat “Spasimo naša jezera”, gdje su rezultati pokazali da se voda u jezeru može klasificirati u I kategoriju površinskih voda.

“U posljednje vrijeme Udruženje je sa Centrom za ekologiju i energiju Tuzla uspjelo dokazati da se radi o izvorištu vode, a ne klasičnom jezeru. Od 40 parametara koji su ponuđeni za analizu, koja se radila naspram pitke vode, samo dva nisu bila u granicama vrijednosti da se voda koristi za piće”, pojašnjava Isaković.

On dodaje da će uskoro biti prezentirana i analiza biodiverziteta jezera.

S druge strane, Isaković ima bojazan da će oko jezera opet biti problema. Po izmjenama i dopunama Prostornog plana 2005-2025. za područje Tuzlanskog kantona nije predviđeno da jezero bude odlagalište šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla, kako se ranije nagovještavalo. Međutim, upozorava Isaković, problem je što se odugovlači sa novim lokacijama, i to dodatno ugrožava jezero.

“Problem je vrijeme. Imamo nove količine otpada koje će ići na lokaciju Jezero 2 u Bukinju, koje će raditi pet godina. Ja se bojim da neko ne pravi scenarij da jedan dan ta lokacija siđe na cestu i onda da se ponovo prebaci na najbližu lokaciju. To se predviđa duži period. Treba više da se zna o toj alternativnoj lokaciji”, poručuje Isaković.

Pročitajte i:   Dan rijeke Drine: Evropski biser koji zaslužuje bolji odnos

S druge strane, na jezeru kao zoni rekreacije i zoni turizma trenutno je nemoguće legalno nešto graditi jer to i dalje pripada rudnicima.

“Prostornim planom je to jezero definisano kao zona rekreacije i zona za turizam i kao takva bi trebalo da bude formalno-pravno zaštićena. Da bi se taj proces legalno nastavio, potrebno je da lokalne i kantonalne vlasti natjeraju ‘Elektroprivredu’, kao vlasnika tog prostora, da počne zatvarati površinski kop kao takav jer u papirima se taj prostor i dalje vodi kao aktivan površinski kop”, pojašnjava Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla. On ističe da je to predložio predstavnicima vlasti, koji su kazali da nije pravi trenutak za to.

“To nije problem samo tog kopa, već i ostalih rudarskih površina. Sve se nešto preskače da se uštede pare. Dođemo onda u neki pravni vakuum da niko ne može reagovati. Nemaš pravne osnove. Kako ćeš bilo šta izgraditi na tom prostoru ako je on pravno i dalje površinski kop?”, pita Žiško nadajući se da će se naći način da se jezero konačno zaštiti kao prirodno bogatstvo.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.