Hoće li ‘Gornji horizonti’ ugroziti sliv Neretve i Trebišnjice?

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) priopćila je danas kako je krajem prošlog tjedna u Hutovu blatu kraj Čapljine organizirala radionicu o ekološkim aspektima projekta izgradnje hidrocentrale Dabar u sklopu projekta Gornji horizonti.

Tom je prigodom bilo riječi o potrebi usklađivanja projekta sa EU standardima. Bila je to ujedno prigoda da za isti stol zajedno sjednu predstavnici Elektroprivrede RS, Elektroprivrede HBHZ, Agencije za vodno područje Jadranskog sliva, Agencije za vode Trebišnjice, Hidroelektrana na Trebišnjici, znanstvenici i stručnjaci, te predstavnici civilnog društva iz BiH i Hrvatske.

“WWF-ova radionica početak je procesa javnih konzultacija s ciljem pronalaženja optimalnih rješenja, koja neće imati štetne posljedice na okoliš, te osigurati zaštitu staništa i endemskih vrsta Neretve. Vrlo je značajno da je ovakva inicijativa pokrenuta na samom početku izrade Studije utjecaja na okoliš (SUO). Vjerujemo da će se zbog toga smanjiti negativan utjecaj projekta na okoliš te da će biti društveno i ekonomski održiv,“ rekao je Zoran Mateljak, lokalni koordinator slatkovodnog programa WWF Mediteran.
Projekt HE Dabar u Gornjim horizontima, koji Elektroprivreda RS planira već nekoliko desetljeća, mogao bi imati ozbiljne posljedice na

sliv Neretve i Trebišnjice. Dodatno preusmjeravanje voda najviše će se odraziti na lokalne (endemske) riblje vrste i nizvodne ekosustave, kao što je Hutovo blato, međunarodno priznata močvara u okviru Ramsarske konvencije, koje je već sada pod velikim pritiskom zbog manjka vode.
HE Dabar je sada u fazi izrade Studije utjecaja na okoliš (SUO), prvog koraka u definiranju ekoloških i socijalnih utjecaja buduće hidrocentrale. Zaključci radionice pozivaju na suradnju svih zainteresiranih strana u procesu izrade SUO, od političara do građana i civilnog društva, kako bi se osigurala zaštita ovog značajnog močvarnog staništa za BiH i prirodne baštine Europe, stoji u priopćenju.