Nova bitka za Neretvu i Bunu: Ekolozi strahuju za riblji fond u rijekama

U Hercegovini će uskoro biti pokrenuta izgradnja osam protočnih mini hidrocentrala, koje su posljedni “krik” tehnike, kako reče ministar Donko Jović.
I tačno, to hoće biti posljednji krik, ali u nekom drugom smislu.
Sigurni smo, a nakon uvida u ovu studiju, da će to biti posljednji krik populacija mekousne pastrmke, glavatice, strugača i svih ostalih ribljih vrsta. Naravno, ne samo riba, već čitave flore i faune vezane za ovo područje. Nekoliko ekoloških udruga se oglasilo po pitanju izgradnje ovih hidrocentrala, ali nam nije jasno kako se nije ogasila nijedna udruga ribolovaca sa tog područja, a ovaj lokalitet je proglašen ribljim plodištem sa trajnom zabranom ribolova!?
Bunski kanal predstavlja jedinstveni geomorfološki fenomen, prirodnu atrakciju, mogućnost raftinga, potencijalni spomenik prirode, sedru i sl. Svakako i stanište svih vrsta riba, uglavnom endemskih salmonida, čiji matični primjerci borave u kanalu za vrijeme niskih ljetnih vodostaja.
Ostala je još da se završi građevinska dozvola (u izradi je), i održi javna rasprava.
Lokaliteti planirani za gradnju hidrocentrala su: Skakala (jedna), Vojni most (dvije), ušće Bune (dvije), Vrtikolo (jedna), Boškovi kanali (jedna) i Žitomislići (jedna). Nezvanične informacije su da je navodni finansijer iz Gruda, a u firmi ima jednog uposlenog – svoju ženu.

Kako reče jedan prijatelj u razgovoru vezano za ova dešavanja: “Kada vidim kako je tekla borba stanovnika za Unu, Sanu ili Sutjesku, pomislim da ljudi koji žive u Hercegovini i ne zaslužuju da imaju Neretvu i Bunu!”

Slijedi vijest Federalne TV i Studija o utjecaju na okoliš MHE Buna 1 i MHE Buna 2 (17.5 mb)

Izdavanje koncesije i najava gradnje dvije mini hidroelektrane na rijeci Buni izazvali su negodovanje mostarskih ekologa koji smatraju da će time uništiti ionako narušen tamošnji eko-sistem. Ne samo da će Bunski kanali izgubiti svoju ljepotu nego će, uvjereni su, nastradati riblji fond po kojem je taj kraj i poznat. U Vladi HNK-a, koja je koncesiju izdala, kažu kako mjesta za strah nema, te da će sve pomno nadgledati.

Dvije mini hidroelektrane Buna I i Buna II trebale bi biti kapaciteta od pet megavati i u Vladi HNK-a smatraju kako je, barem prema studiji, riječ o dobrom projektu koji će zadovoljiti sve eko standarde. Za Ekološku udrugu „Majski cvijet“, pak, projekt vrijedan oko 10 miliona maraka značio bi katastrofu za rijeku Bunu i njeno ušće.

U Ministarstvu poljoprivrede HNK-a kažu kako se sve radilo u skladu s prostornim planom Grada Mostara, te da je koncesionar poduzeće „Hercegovina-građevinsko zanatstvo“ Mostar dobilo sve suglasnosti, pa i one iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora. Nadležne službe će, kažu u ministarstvu, sve pomno nadgledati, a dva puta godišnje investitor ih o svemu mora izvještavati. Sve su studije pokazale da mjesta za strah nema.

U poduzeću Hercegovina-građevinsko zanatstvo pred kamere ne žele, a kad dobiju sve papire u ruke upoznat će, poručuju, javnost o cijelom projektu. Inače, ovo nije prva izdata dozvola za gradnju mini hidroelektrana na ovom području. Naime, Grad Mostar u čijoj je nadležnosti ta oblast, od 2005. do 2013. godine dodijelio je više od 60 lokacija za izgradnju mini hidroelektrana, a trenutačno ih rade samo četiri.

federalna.ba