EkologijaNajnovije vijesti

Termoelektrane u BiH ponovno rekordni zagađivači

Dvije godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana morale uskladiti emisije iz termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima (LCPD), ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje danas objavljeno istraživanje mreže CEE Bankwatch.

 Izvještaj je dostupan OVDJE.

Ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji su u 2019. godini opet bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP)(1) koji su dostavljeni Sekretarijatu Energetske zajednice.

U Bosni i Hercegovini, emisije SO2 su bile čak 8,5 puta iznad graničnih vrijednosti emisija dozvoljenih Nacionalnim planom. Rekorderi su opet TE Ugljevik i TE Kakanj. TE Ugljevik je tokom 2019. bilo postrojenje s najviše ispuštenog SO2 u regionu – 88.302 tone, dok je TE Kakanj imala najveće prekoračenje – s emisijama 12,66 puta višim od maksimalnih vrijednosti za 2019. godinu.

Oprema za odsumporavanje u TE Ugljevik puštena je u probni rad u decembru 2019. godine, ali su početkom 2020. prijavljeni tehnički problemi. Preostaje, dakle, da se vidi hoće li i kada ova investicija dati rezultate.

Pročitajte i:   Održano 3. i 4. kolo Prve lige BiH u lovu ribe udicom na plovak

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice i stoga su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim ložištima (LCPD). Međutim, nijedna od zemalja koje su dostavile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države ni za 2018. ni za 2019. godinu.

 „Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovakvo neodgovorno ponašanje BiH političara nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju. Žalosno je da su građani Bosne i Hercegovine osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost,“ izjavio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

 “Sve u svemu, vlade zemalja Zapadnog Balkan se više ne mogu oslanjati na ugalj. Vidjeti ćemo da li će odsumporavanje u TE Ugljevik ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi proces zatvaranja termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost. Ovo nije toliko pitanje obaveze, koliko je pitanje isplativosti, pošto ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost,” zaključuje Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izvještaja.

Pročitajte i:   Poziv za učešće u Premije ligi BiH u disciplini 'Lov šarana i amura'

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.