Drina: Ekološka katastrofa sa dalekosežnim posljedicama

“Već imamo informacije da su nizvodno do Zvornika pronađeni uginuli kapitalni primjerci lipljena”, kazao ribočuvar Filipović
Nakon dužeg perioda intenzivnih kiša, na lijevoj obali jalovišta rudnika olova i cinka u Sasama kod Srebrenice, pojavilo se klizište, usljed čega je oštećen cjevovod u dužini od 600 metara.
Otpadne materije su prodrle u odvod i seoskim potokom nataložile se u rijeku Drinu. Dok u Rudniku uvjeravaju da to nije nikakav problem, u Srebrenici i Bratuncu smatraju da je to ekološka katastrofa.
Oštećenje je nastalo na glavnom cjevovodu, koji povezuje jezero Dimničkog potoka i dijelom prolazi kroz branu jalovišta. Kroz pukotine cjevovoda, već nekoliko dana, značajne količine otpadnih materija otišle su Saškom rijekom sve do Drine. Brzom akcijom uposlenika Rudnika, kvar je otklonjen, ali će se nastaviti sa sanacijom oštećenja.
– Ne radi se ni o kakvoj havariji, to je najnormalnije
oštećenje elementa koje se da sanirati, a posljedice su indirektne i nadamo se da ćemo u skorije vrijeme napraviti takvo rješenje koje će spriječiti velike količine pojavljivanja ove suspenzije u odvodnom kanalu – izjavio je Duško Hinić, iz Instituta građevinarstva Banja Luka.
Velike količine otpada nataložile su se koritom Saške rijeke, ali i na lijevoj obali Drine. U Rudniku smatraju da se radi o neotrovnim materijama i da njihov dotok u Drinu neće prouzrokovati posljedice.
Katastrofa slična onoj iz 1982. godine
Aleksandar Petrić rekao je da se ovo apsolutno neće odraziti na biljni i životinjski svijet zato što je to – jalovina, materijal iz kojeg je odstranjeno sve što bi moglo uticati na pomor ribe.
Sportski ribolovci iz Bratunca ističu da je na pomolu ekološka katastrofa sa višegodišnjim posljedicama, slična onoj kada je 1982. godine došlo do pucanja brane jalovišta.
– Jeste to ekološka katastrofa, odgovorno tvrdim, sa dalekosežnim posljedicama. A posljedice su sljedeće – da se riblji fond koji je bio do 1982. godine ni 50 posto nije uspio povratiti nakon te katastrofe. Tri riblje vrste su nestale i još ih nemamo u Drini – kaže Zlatan Ćelanović, predsjednik Upravnog odbora SRD „Drina“ Bratunac.
– Ova godina bila je hidrološki pogodna za mrijest većine riba da smo se poradovali da ćemo s ovom godinom znatno uvećati riblji fond. Nažalost, desilo se ovo što se desilo. Imaćemo opet strahovite gubitke. Nataložilo se tog jalovišta na dno i onemogućen je pristup ribi do hrane, do insekata, planktona i svega ostalog. I  to će godinama potrajati. Već imamo informacije da su nizvodno do Zvornika pronađeni uginuli kapitalni primjerci lipljena koji je strahovito osjetljiv i prvi strada u tim havarijama – izjavio je ribočuvar Boban Filipović.
U Sasama su već boravile ekipe Republičkih inspektora i uz preduzete mjere na sprečavanju daljeg izlijevanja jalovine rude, naložiće se sljedeći koraci.
Rijeka Drina je, usljed posljednje havarije, već i previše zagađena i to u dužini od desetak kilometara.
Za sada nema cijanida i teških metala
– U rijeci Drini u blizini Malog Zvornika za sada nije utvrđeno prisustvo cijanida i teških metala, nakon izlivanja mulja sa deponije jalovine Rudnika olova i cinka Sase kod Srebrenice – potvrdila je danas sanitarni inspektor Borka Kokanović.
Kokanovićeva je rekla novinarima da se sutra očekuju rezultati analize novih uzoraka vode iz Drine, koji su upućeni Zavodu za javno zdravlje u Šapcu.
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Srbije saopštilo je danas da je do zagađenja Drine došlo nakon oštećenja koje se dogodilo u subotu, 10. jula, na deponiji jalovine Rudnika olova i cinka Sase kod Srebrenice. Odložni mulj iz rudnika izlio se u Sašku rijeku, koja utiče u Drinu, a zamućenje je vidljivo oko deset kilometara uzvodno od Hidroelektrane Mali Zvornik.
Prema informacijama iz Ljubovije, jalovina se i dalje ulijeva u Drinu, navelo je Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja.
Mali Zvornik bez vode, u Zvorniku voda ispravna
Direktor Komunalnog preduzeća “Drina” iz Malog Zvornika Janko Spasenović potvrdio je da je od juče isključeno vodosnabdjevanje Malog Zvornika sa gradskog vodovoda, a stanovništvo se snabdjeva putem cisterni koje je obazbijedila lokalna uprava.
Na teritoriji koju kontroliše ribočuvarska služba Ljubovije i Malog Zvornika nije primjećeno uginuće ribe.
– I u Loznici građani i dalje koriste vodu iz gradskog vodovoda, koja je, prema analizama, bakteorološki i hemijski ispravna – rekao je rukovodilac Odsjeka za kontrolu kvaliteta vode u Javnom komunalnom preduzeću “Vodovod i kanalizacija” Mirko Stefanović.
U Zvorniku je voda iz gradskog vodovoda bakteorološki ispravna, potvrđeno je u lokalnom komunalnom preduzeću.